Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Tenke Investiga Tanbasá Bollore Fa’an Asaun Timor Port bá MSC

Published

on

Hatutan.com, (25 Marsu 2024), Díli-Daudaun ne’e Timor Port la’ós ona parte ida hosi kompañia Bollore group tanba iha tinan ida liubá fa’an tiha ona asaun (share) bá Mediterranian Shipping Company (MSC) ne’ebé nia baze iha Itália.

Lee Mós: Governu La Presiza Hatene Bollore Fa’an Asaun Timor Port bá MSC

Emprezáriu nasionál Cesar Morreira, preokupa uitoan ho situasaun ne’e no nia haree katak, situasaun oras ne’e iha Portu Tibar sai hanesan problema boot liu iha Timor-Leste.

Advertisement

Portu Baia Tibar, Díli, Timor-Leste. Foto/Dok

Buat sira ne’ebé durante ne’e akontese, Cesar Moreira fó ezemplu relasaun ho óleu falsu ne’ebé tama liuhosi portu Tibar ne’e eskándalu boot no  jestaun ne’e empréza Bollore sira taka demais

Vise-Ministru Obras Públika iha Primeiru Governu Konstitusionál ne’e esplika buat ida  investimentu parseria públiku-privada (PPP)  governu Timor-Leste nia partisipasaun iha sistema ne’e halo oinsá, ema la hatene. Maibé, Timor-Leste iha problema boot ne’ebé sériu tebtebes ne’e.

Emprezáriu Timoroan ne’e mós rona katak, Bollore fa’an tiha ona asaun Timor Port bá MSC, no  nia konsidera ida-ne’e problem  sériu, tanba projetu ne’e rasik ninia kustu millaun $500,  iha ne’ebé Governu aloka millaun $160 no hosi Empréza Bollore tau millaun $130 iha faze inísiu hosi total estimativa investimentu millaun $500 bá tinan-30

“Agora, Portu ne’e foin halo ho orsamentu primeira faze. Orsamentu primeira faze ne’e, orsamentu ne’ebé mai hosi Estadu ka Governu Timor-Leste, ne’ebé halo transferénsia bá buat ida asaun 40%. Sé sira lori halo portu ne’e primeira faze ho orsamentu Timor, signifika katak, empréza ne’ebé halo kontra-partida investimentu ne’e sira seidauk tau osan,” Cesar Morreira, hateten  bá Hatutan.com iha Díli, Segunda (25/03/2024).

Nia afirma tan, kazu ne’e sériu tebtebes, tanba Bollore fa’an asaun Timor Port bá empréza seluk ne’e, sira halo tranzasaun kleur ona, (tinan ida liu ona) tanba ne’e maka Governu tenke buka hatene buat problema ida ne’e.

Ho asaun Timor Port ne’ebé Empréza Bollore fa’an, Cesar Morreira haree katak, Governu laiha atensaun bá situasaun ne’e, tanba empréza estranjeiru ida bele fa’an fali asaun ida ne’e, ema públiku la hatene, tanba saida mak governu ‘haree de’it’.

Advertisement

“Buat ida asaun (share) ne’e millaun $5000, maibé rona Bollore faan ona mezmu “nia seidauk tau osan”, nia bele fa’an. Labele, labele!. No Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetolu dehan ne’e parte Bollore nia direitu, ne’e la bele. Sé ó la hatene, tanba saida mak ó la buka hatene buat sira ne’e,” Cesar Moreira hateten.

Nia husu Ministru Miguel Manetelu atu haree mós bá konteúdu sira ne’ebé hakerek iha kontratu ne’e investimentu portu Tibar  ne’ebé koalia mós sasán sira ne’e hotu ka lae. Sé la koalia, maka Governu laiha forsa atu kriminaliza ema sira ne’ebé dala-ruma halo krime hasoru Estadu RDTL.

Tanba ne’e mak, ligadu bá kontratu ne’e, tuir Cesar Morreira, tenke estabelese ekipa investigasaun independente ida haree kona-bá kontratu ne’ebé molok ne’e halo hosi Governu sira anterior ho empréza Bollore.

Lee Mós: Bollore Fa’an Ona Asaun Timor Port Bá MSC

Emprezariu nasionál, Cesar Moreira. Foto/Elio dos Santos da Costa

Cesar Morreira fó ezemplu, iha rai barak hasoru mós problema ne’ebé hanesan, puré-zemplu Nepál, Xina bá okupa tiha portu boot ida ne’ebé sira sente katak, fó imprestimu halo investimentu boot iha fatin ne’ebá. Sé haree hosi referénsia sira nune’e, loron ruma, Timor-Leste nia infra-estrutura báziku sira ne’ebé prinsipál ne’e ema sei mai okupa hotu, tanba Governu la hanoin katak, portu hanesan vital ida bá dezenvolvimentu nasionál.

“Ha’u sente katak, ida ne’e hanesan eskándalu boot, i karik ida ne’e investiga didi’ak  ema ruma envolve iha laran. Ema ne’e sé, ita la hatene, mais, ita tenke iha grupu independente ruma ne’ebé haree situasaun ne’e,” Cesar Moreira fó hanoin.

Advertisement

Koalia kona-bá Portu, Cesar Moreira hateten, iha nasaun hothotu ne’e, ema konsidera hanesan vida ida hodi moris bá nasaun ida, tanba sasán hothotu ne’ebé hanesan fó moris bá povu ne’e, liuhosi portu. Mais, sé fatin ida ne’e de’it mak Governu la kontrola, ema estranjeiru sira mak sei mai kontrola Timor  Port, tán de’it Governu husik para sira investe seidauk tau osan, foin mak uza Timor-Leste nia osan, ema fa’an asaun sira ne’ebé dala-ruma mamuk bá ema seluk.

Cesar Morreira, konsidera problema ida ne’e sériu, foti kazu ida ne’e hanesan kazu sériu ida iha Timor-Leste, tanba investimentu sira ne’ebé Estadu ida-ne’e halo, ema hotu akompaña.

Emprezáriu Timoroan ne’e mós nota katak, durante ne’e ajénsia finanseiru internasionál sira ne’ebé oras ne’e iha Timor-Leste, sira hatene situasaun ne’e, no sira hamutuk ho investór sira, hamutuk ho lideransa boot balu iha Governu, soe rai-rahun bá povu ida-ne’e nia matan, para sasán ne’ebé la’o, ema labele haree.

“Ida-ne’e sériu tebtebes bá ita nia rai. Ha’u hanoin katak, ne’e hanesan ami nia komentáriu tékniku, maibé, tanba rai ida-ne’e labele husik monu bá ema nia liman. Ha’u sente katak, ita tenke kuidadu ho kualker investimentu,” Cesar Morreira afirma.

Kona-bá traballadór sira ne’ebé oras servisu iha Portu Tibar, sente preukupadu ho jestaun iha portu ne’e, tanba sira labele asesu bá Bollore nia fatin, Cesar Morreira dehan, loloos, modalidade investimentu PPP ne’e, Governu Timor-Leste mós tau osan ho persentájen 40  Entaun, Governu nia direitu bá halo intervensaun ne’e to’o de’it iha 40%.

Advertisement

“Sé portu ne’e PPP, ninia estrutura ha’u seidauk haree, maibé, pelumenus  gGvernu ninia nehan iha mós só tama iha laran. Puré-zemplu, sé ita 40%, ita nia nehan ne’e 40% atu tama iha laran. Agora, ne’e hanesan esperiénsia ida, ha’u fiar katak, sé foti kazu ida-ne’e, kazu ne’ebé sériu, eskándalu boot iha ita nia-rai,” nia kestiona tán.

Emprezáriu Timoroan ne’e rona mós katak, osan ida primeira faze bá konstrusaun Portu Tibar ne’e ho millaun $500, maibé, valór ida ne’e mós boot tebtebes bá infra-estrutura Portu Tibar, tanb osan sira ne’e uza bá halo ateru de’it, monta uma sira sokata ne’e iha portu laran. Mákina sira ida hatuun hasa’e kontentór hosi roo laran, ne’e mós la’ós karun tebtebes, tanba ne’e mákina ida nia présu ne’e menus hosi millaun $1.

Iha Indonézia, sira iha duni mákina ne’e iha sira-ninian portu, no mákina ne’e investór sira mak bá monta, hatuun hasa’e kontentór, ne’ebé mak sira kobra. Timor nian, loloos, ne’e, emprezáriu timoroan sira mak partisipa iha prosesu sira hanesan ne’e.

Jestaun iha Portu

Inaugurasaun Portu Baia Tibar, Kuarta 30 fulan-Novembru 2022. Foto/Elio dos Santos da Costa

Kona-bá jestaun iha portu Tibar, Cesar Morreira, observa katak, jestaun ne’ebé akontese ho manipulasaun  sira ne’ebé durante ne’e iha, ema hotu hatene, katak, présu sasán ne’ebé tama no sai hosi Portu Tibar, normalmente, présu ne’e elevadu, tanba iha relasaun ho présu kontentór.

Informasaun ne’ebé nia iha, katak, présu kontentór ne’e tuun ona, maibe, tanba saida mak présu kontentór tun ona, sasán sira ne’ebé tama mai ne’e, présu sa’e nafatin, tanba iha razaun balu katak, selu kontentór agora karru.

Advertisement

Ema hotu mós hatene katak, kontentór ninia viájen iha ró ne’e karru. Maibé, sé nia mesak de’it karru ona, tau tán présu balu ne’ebé iha Portu sa’e tán, maka  sei mosu présu ne’ebé karru aat liu. Tanba ne’e maka, karik sistema PPP ne’ebé hamutuk ho Investór estranjeiru ne’e, Timor tama iha estrutura de servisu, ka karik hanesan konsellu ka grupu ne’ebé mak halo desizaun, loloos ne’e tenke informa bá governu katak, ema bele sosa ka lae.

Nia dehan, portu Tibar fó problema lubuk ida bá timoroan. Imajina, kareta hira mak servisu iha portu anterior ne’ebé labele bá halo servisu iha Portu Tibar. Situasaun ida-ne’e, halo família hira mak sofre bá desizaun ida-ne’e.

“Ha’u sente katak, problema ne’e sériu, ha’u la hatene, tanba saida mak to’o agora ne’e laiha ema ida hakarak foti buat ne’e. Parlamentu laiha ema ida foti, ita nia NGO sira mós nein (laiha) ida koalia, karik sira laiha koñesimentu, mais, ha’u fiar katak, sé share ida ne’e sira fa’an duni, durante 20 itál anus ne’e, ita sei enfrenta situasaun ne’ebé difísil iha relasaun ho buat ida merkadu trading ne’e,” nia preukupa.

Emprezáriu Timoroan ne’e ne’e iha informasaun  katak, iha mandatu Oitavu Governu nian, bainhira sira bá, dokumentu hothotu preparadu ona, sira bá halo asinatura, buat sira ne’e, Governu anterior mak halo.

“Ne’ebé, buat ne’e hanesan sira duun malu. Bele mós governu hothotu emvolve iha buat ne’e, Sétimu Governu, Oitavu Governu, Nonu Governu, envolve iha buat ne’e. Tanba ne’e, ha’u sente katak, liu-liu ita-nia investimentu iha rai-laran ne’e, ita iha problema sériu ne’e, problema estudu viabilidade,” nia dehan.

Advertisement

Iha infra-estutura lubuk ida, puré-zemplu auto-estrada husik hela hanesan ne’e, agora tama tán iha Portu Tibar, estranjeiru sira mai soe rai-rahun bá Timoroan sira nia matan, lideransa boot sira-nian matan, no nia povu nia matan.

“Ema boot balu envolve, karik hamutuk ho sira, para soe rai-rahun bá povu ida-ne’e ninia matan. Tanba investimentu hothotu ne’ebé ita avalia, maiória iha problema. Problema iha estudu viabilidade, katak, la viável, ita lalika obriga aan halo investimentu,” nia hateten.

Cesar Morreira konsiente katak, Portu Tibar ne’e hanesan dalan ida hosi Timor-Leste nia adezaun bá organizasaun rejionál ASEAN, ne’ebé presiza duni infra-estrutura, liu-liu mós hanesan portu sira ne’e para bele fasilita internasionál sira.

Nia dehan investimentu ida-ne’e, loos, maibé, ho situasaun ne’ebé akontese, benefísiu laiha bá rai ida-ne’e. tanba informasaun  ne’ebé nia iha, katak, kuandu seidauk muda bá Portu Tibar, sei iha portu anterior, ninia income bá Estadu kada fulan ne’e bele hatama entre $200,000-resin to’o $300,000. Maibé, iha Portu Tibar agora fó income  bá Estadu agora la to’o $100,000.

“Sé ita halo investimentu ida maka ninia income ne’e tuun, ha’u sente katak, investimentu ne’e la viável. Agora, tun ne’e tanba saida?, razaun lubuk ida, ita-nia boot balu sai fali portavós bá emprezáriu sira, investór sira, katak, ooh..tanba sasán tun barak liu iha Atambua, tun barak liu iha Kupaun, ne’e mak sira transporta luhosi rai,” nia subliña.

Advertisement

Hanesan emprezáriu, ema ne’ebé halo komérsiu, sé nia lori ninia sasán liuhosi dalan ne’ebé ninia présu ne’e boot, nia sente katak, ema sira ne’e iha direitu buka alternativa bá présu ne’ebé ki’ik. Tanba présu boot ne’e, sempre fó influensia bá présu merkadu.

Tenke Halo Auditória

Portu Tibar. Foto/Elio dos Santos da Costa

Relasiona ho problema barak ne’ebé mak durante ne’e akontese iha Portu Tibar, liga ho kestaun sira bá jestaun ninian, ho seluk tán, Cesar Moreira, sujere Governu atu kria ekipa independente ida hodi halo audotória bá Portu Tibar hodi buka tuir fukun sira ne’ebé mosu.

“Primeiru, ha’u sente katak, tenke halo auditória grupu independente ruma, mais, ha’u sente la’ós Governu. Tenke parlamentu. Kria komisaun auditória ida ka auditória Parlamentár, depois ema matenek na’in-balu ne’ebé  tama iha laran, tama iha sistema ne’e, para bele haree situasaun ne’e,” nia fó hanoin.

Emprezariu Timoroan ne’e mós kestiona kona-bá sistema jestaun ne’ebé la’o iha portu laran ne’ebé halo hosi kompañia Bollore rasik, nia haree sira hanesan nasaun ketak ida maki ha fali Portu Tibar, tanba la fó ema asesu, liu-liu traballadór sira.

Governu La Presiza Hatene Bollore Fa’an Asaun Timor Port bá MSC

Advertisement

Ministru Transporte no Komunikasaun (MKTK), Miguel Manetelu. Foto/ Elio dos Santos da Costa.

Iha entrevista ida ho Hatutan.com, Kinta, 07 fulan-Marsu 2024, hafoin partisipa iha semináriu kona-bá Thf project on strategic port development master plan in Timor Leste iha salaun City8, Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Manetelu,  esklarese katak mezmu investimentu iha Portu Baia Tibar ho tipu PPP tanba Governu Timor-Leste investe ho fundu millaun $360 no empreza Bollore group tau millaun $130, maibé  prosesu Bollore fa’an share ka asaun (saham) Timor Port bá Mediterranian Shipping Company (MSC) la presiza hetan koñesimentu hosi Governu Timor-Leste.

Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Manetelu, hateten Governu la presiza hatene kona-bá kestaun Bollore fa’an ona Timor Port bá Mediterranean Shipping Company ( MSC) nu’udár empreza internasionál ne’ebé nia baze iha Italia.

“Pergunta ida, se kompañia ida fó bá kompañia seluk ne’e la’ós Governu nia haree, importante bá Timor-Leste mak jestaun bá portu ne’e tenke la’o” Ministru Miguel Marques Manetelu argumenta.

Nia deklara katak Governu Timor-Leste iha deit akordu ida publik private partnership (PPP) ho parte investor sira ne’ebe mak hamutuk ho Estadu konstrui Portu Baia Tibar.

“Agora kestaun internal ema nian ha’u labele bá hatene. Se iha buat ruma ka jestaun ruma la la’o iha ne’ebá  (Portu Tibar-red) ne’e buat seluk ida,” Nia afirma.

Nia fó komparasaun katak iha buat ruma alin-feto na’in-rua fó bá malu, ema seluk mós labele dehan la bele fó, maibe nia salienta katak Ministru Miguel Manetelu  dena, bá kestaun ne’e nia tenke konfirma  bá project management unit ( PMU) ne’ebe atu hatene informasaun ne’e pois regra ne’e hanusa.

Advertisement

“Bá ha’u, durante operasaun portu ne’e la’o di’ak hela, la afeta bá kontratu ne’ebe  Governu asina ho Bollore,” Ministru Miguel Menetelu informa tan.

Maske Governu ka Estadu Timor-Leste mós investe hotu iha Portu Tiber ho montante orsamentu millaun $160, Ministru Miguel Manetelu dehan, tenke haree mós artigu sira iha kontratu ne’e, presiza ka  lae, ema ida fó sasan bá ema ida seluk tenke hateten bá Governu.

Daudaun ne’e Timor Port la’ós ona parte ida hosi kompañia Bollore group tanba iha tinan ida liubá fa’an tiha ona asaun (share) bá Mediterranian Shipping Company (MSC) ne’ebé nia baze iha Italia.

Iha inísiu 2016, Timor Port ho Bollore ne’e grupu ida-de’it tanba Timor Port mós tutela bá iha Bollore African Logistics, maibé dezde tinan ida liubá Bollore African Logistics fa’an ona asaun (share) bá  Mediterranian Shipping Company (MSC) entaun Bollore ho Timor Port la hamutuk ona.

Diretór ezekutivu Timor Port S.A, Rafael Ribeiro . Foto/Tome da Silva

Diretór ezekutivu Timor Port S.A,  Rafael Ribeiro iha Portu Baía Tibar, Kuarta 06 fulan-Marsu /2024), informa Bollore fa’an asaun Timor Port bá MSC tanba razaun negósiu (business). Nune’e, hafoin MSC sosa tiha kompañia Bollore African Logistics  muda fali naran African Global Logistics.

“Agora Bollore ketak ona, kompañia Bollore nafatin,  Timor Port ketak ona iha fali African Global Logistic nia parte, ne’ebé tutela bá  Mediterranian Shipping Company ( MSC),” Rafael Ribeiro hateten.

Advertisement

Ho fa’an tiha asaun Timor Port ne’e, maka  Bollore nu’udár kompañia lojístika ne’ebé servisu halo atendimentu bá ró, la’ós ona operasaun bá portu, Enkuantu Timor Port mak halo operasaun bá Portu Baia Tibar tuir kontratu durante tinan-30 hahú husi tinan 2018.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Pelican Paradise Kontinua Koordena ho Governu Kona-bá Investimentu Otél Fitun Lima

Published

on

Hatutan.com, (26 Abril 2024), Díli- Prezidente Pelican Paradise Group, Datuk Edward Org, Sesta (26/04/2024), iha Palásiu Governu,  hasoru malu ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hodi fundamenta komunikasaun no koordenasaun iha prosesu investimentu otél fitun lima ne’ebé sei harii iha área Tasi-tolu, Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Projetu Obras Públika 62 Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli— Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, foin lalais ne’e, deside no identífika ona   projetu obras públika hamutuk 62 ne’ebé  la’o hela ka on going iha terrenu maibé  la iha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending