Hatutan.com, (02 Abríl 2024), Díli-Hafoin hala’o tiha enkontru kortezia ho Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Parlamentu Nasionál no ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha idaidak nia fatin servisu, Sekretáriu Jerál Association of Southeast Asian Nation (ASEAN), Kao Kim Hourn, kontinua enkontru ho membru Governu sira iha estrutura IX Governu Konstitusionál nian.
Lee Mós: Kao Kim Hourn Garante Timor-Leste Sai Membru Plenu ASEAN
Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, kontinua enkontru ho membru Governu iha Salaun Miniteriu Finasas, Díli, Tersa (02/04/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
Enkontru ne’ebé hala’o iha Salaun Ministériu Finansa, Díli, Tersa (02/04/2024), lidera hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómia no Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay, hodi ko’alia kona-bá oportunidade no dezafiu sira adezaun Timor-Leste ba organizasaun rejionál ne’e.
Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay iha nia diskursu hateten enkontru ida-ne’e hatudu Timor-Leste nia kompromisu atu sai membru ASEAN iha tinan 2025.
Timor-Leste nia jornada atu sai membru ASEAN forma ona dezde 2011, apezar dezafiu sira ne’ebé Timor-Leste enfrenta ne’e sai hanesan prosesu ida bá dezenvolvimentu Timor-Leste nia adezaun bá ASEAN.
Francisco Kalbuadi Lay lori Governu nia naran no membru governu tomak ne’ebé prezente iha enkontru ne’e hakarak agradese ba Sekretáriu Jerál ASEAN ne’ebé hamriik ho firme hodi tulun prosesu Timor-Leste nia adezaun bá ASEAN.
“Ami apresia tebe-tebes peritu tékniku sira husi Sekretariadu ASEAN nian, ne’ebé fó apoiu tékniku bá Timor-Leste. Ita-boot sira fahe ita-boot sira-nia esperiénsia no koñesimentu sai ona benefísiu ida bá prosesu tomak adezaun Timor-Leste nian bá ASEAN. Ami mós aselera ona servisu sira iha akordu xave sira ne’ebé maka sai alvu atu bele komesa negosiasaun ho ASEAN nia korpu sektoral sira,” Francisco Kalbuadi Lay hateteten iha nia diskursu.
Vise-Primeiru-Ministru hatutan IX Governu Konstitusionál kompromete atu bele kumpre obrigasaun finanseiru hotu-hotu, hodi integra bá ASEAN ne’ebé define ona iha road maps, ne’ebé bele apoiu Timor-Leste nia partisipasaun ativu iha sorumutuk sira ASEAN nian.
Timor-Leste iha mós preparasaun másimu iha área infraestrutura liga ho setór sira importante ne’ebé kobre área teknolojia, estatístiku, alfándega no mós setór xave sira hanesan kabu submarinu, estensaun bá aeroportu atu bele garantia movimentasaun transporte aéreu no hafasil kometividade iha nivel rejionál no internasionál.
Sekretáriu Jerál ASEAN Kao Kim Hourn iha nia intervensaun hateten haree katak Timor-Leste iha mós Sudeste Aziátiku no importante tebes atu bele hola parte bá ASEAN, ne’ebé nu’udár organizasaun rejionál iha Sudeste Aziátiku ida-ne’e.
Dezde Timor-Leste halo aplikasaun atu tama iha ASEAN 2011, tuir nia haree katak Timor-Leste hatudu seriedade ne’ebé komplexu ho dezafiu oioin, maibé kontinua halo esforsu atu bele sai membru pleniu iha 2025.
“Viazen Timor-Leste nian atu tama bá ASEAN atinje ona pontu prinsipál sira no lider ASEAN sira konkorda atu Timor-Leste hola parte iha ASEAN nu’udár membru ba dala-XI ne’e atu hatudu kompromisu ASEAN nian bá eskluzividade, pás, estabilidade no promove toleránsia relijiozu. ASEAN rasik iha progresu ne’ebé di’ak tebes iha komunidade ASEAN nian hatudu Reziliénsia no promove bem estar estadu membru sira,” Sekretáriu Jerál ASEAN Kao Kim Hourn hateten.
Nia hatutan ASEAN iha papél boot bá diálogu iha rejiaun Ázia Pasífiku no iha forum diplomátiku no konferénsia sira ASEAN nian sempre ho objetivu ba harii dame entre ASEAN no mós parseiru sira seluk.
Nia afirma mós katak iha tinan kotuk Timor-Leste partisipa iha enkontru liu 500 ASEAN nian iha liña Ministerial sira, ida-ne’e hatudu Timor-Leste nia kompromisu atu adere bá ASEAN.
Kao Kim Hourn subliña mós katak kapasitasaun bá ofisiál estadu sira ne’ebé nesesáriu atu nune’e iha kada enkontru bele iha negosiasaun bá adezaun Timor-Leste nian.
ASEAN iha ona parseiru diálogu hamutuk 11 iha mundu tomak hanesan iha Estadu Unidus Amerika, Xina, Korea do Sul, Nova Zelándia, Austrália, Kanada, Rusia, Brazil no mós Fransa inklui parseiru sira seluk.
Durante diálogu ne’e membru governu sira ida-idak hato’o sira nia preokupasaun, sujestaun no pergunta liga ho area komérsiu, indústria, petróleu, ekonomia, saúde, edukasaun no mós área nesesáriu sira seluk hodi haree bá vantajen no benefísiu sira hosi Timor-Leste nia adezaun bá ASEAN.
Jornalista: Vito Salvadór