Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Komisaun C PN ho CEPAD Preokupa Orsamentu $180,000 bá Eis-Titular sira Kada Tinan

Published

on

Hatutan.com, (03 Abríl  2024), Díli– Komisaun C Parlamentu Nasionál ne’ebé trata asuntu Finansa no Administrasaun Públika ho organizasaun la’ós Governu nian CEPAD (Centro de Estudos para a Paz e o Desenvolvimento) preokupa ho atribuisaun orsamentu ho montante $180,000 bá kada eis-titular sira  órgaun soberanu iha kada tinan.

Lee Mós: Alterasaun Lei Pensaun Vitalísia, PLP-KHUNTO Hein Seriedade CNRT-FRETILIN-PD

Osan Dolar Amérika. Foto/Google.

Prezidente Komisaun C PN, Deputada Cedeliza Faria dos Santos, hateten komisaun C preokupa mós ho orsamentu $180,000 kada tinan  ne’ebé aloká bá eis-titular sira órgaun soberanu; eis-Prezidente Repúblika, eis-Prezidente Parlamentu Nasionál, eis-Primeiru-Ministru ho eis-Prezidente Tribunál Rekursu, nune’e, Komisaun C  halo aprovasaun bá relatóriu fiskalizasaun bá Ministériu Finansa ne’ebé halo ona iha semana kotuk iha rekomendasaun lubuk ida mak sira ko’alia iha relatóriu refére.

 “Inklui ita-boot sira nian preokupasaun balu kona-bá orsamentu ne’ebé aloká bá ita nian eis-titular sira, hosi ami nian fiskalizasaun ne’e nota katák anuálmente ita nia eis-titular sira iha osan $180,000  ne’ebé mak aloká bá sira hodi hala’o sira nian atividade,” Deputada Cedeliza Faria dos Santos  hateten hodi responde Hatutan.com iha PN, Kuarta (03/04/2024).

Advertisement

Komisaun C mós preokupa uituan kona-bá eis-titular sira ne’ebé mak reativa fila-fali sira nian funsaun agora informasaun hateten kona-bá sira nia saláriu ne’e la halo pagamentu dobru bá sira. Tanba bainhira dadus ne’e hatama bá sistema automatikamente detekta kedan katak sira agora simu ona saláriu hosi sira nia servisu atuál entaun saláriu ne’e sei la simu dala-rua.

“Preokupasaun komisaun C nian mak orsamentu $180,000 kada tinan ne’ebé mak koloka bá sira halo atividade sira nian. Tanba wainhira sira tama ona halo atividade atuál entaun sira sei simu nafatin orsamentu bá atividade eis-titular sira nian mak sai preokupasaun komisaun C nian,” Nia haktuir.

Nia hatutan tán katak karik bá oin komisaun C sujere katak Parlamentu Nasionál bele servisu ho Governu atu haree fila-fali kona-bá lei pensaun vitalisia ne’ebé  hanoin katak buat ne’e barak bá bei-beik entaun sai prejuizu bá orsamentu Estadu nian inkluí mós lei kona-bá eis-titular sira nian.

Prezidente Komisaun C PN, Deputada Cedeliza Faria dos Santos. Foto/Tome da Silva

Nia hateten durante  simu mandatu hanesan Prezidente Komisaun C nunka simu relatóriu ida kona-bá eis-titular sira bá osan $180,000 ne’e halo bá saida de’it hanoin Parlamentu Nasionál en-jerál mós seidauk simu relatóriu.

Mandatu Sesta lejislatura to’o agora komisaun C PN seidauk hala’o matividade fiskalizasaun bá eis-titular sira nia eskritóriu ka servisu fatin, maibé iha futuru sira planu atu bá halo duni fiskalizasaun tanba saida de’it mak relasaun ho orsamentu  Estadu komisaun C iha papél atu bá haree kona-bá ida-ne’e.

“Ami foin halo de’it fiskalizasaun iha Ministériu finansa mak deskobre katak orsamentu ne’e atribui hela bá eis titular sira,” nia tenik.

Advertisement

Eis-titular sira ne’ebé iha direitu bá subvensaun ho montante $180,000 kada tinan ne’e atu zere sira-nia nesesidade eskritóriu ka gabinete eis-titular nian, inklui atividade sosiál sira seluk.

Sira hirak ne’ebé Lei prevalese bá direitu osan $180,000 kasa fulan ne’e mak eis-Prezidente Repúblika, eis-Prezidente Parlamentu Nasionál, Eis-Primeiru-Ministru ho eis-Prezidente Tribunál Rekursu.

Tenke Haree Mós Kondisaun Povu Nian

Diretor Ezekutivu CEPAD, João Boavida, konsidera osan subvensaun ne’ebé atribui bá eis-titular sira ho montante $180,000 kada tinan hosi  asistensia Estadu nian  tenke bazeia  ka refleta mós bá situasaun no kondisaun povu nian.

João Boavida hateten, osan subvensaun anuál $180,000 ne’ebé eis titular sira simu kada tinan, ida ne’e direitu sira-nian atu hetan nafatin tulun hosi Estadu Timor Leste, tanba ne’e bá servisu ne’ebe sira halao ida-ne’e previlejiu no direitu ida atu hetan asistensia hosi Estadu Timor Leste.

Advertisement

Diretór Ezekutivu CEPAD, João Boavida. Foto/Lazaro Pereira Quefi

“Ita haree bá osan nia montante 180,000  kada eis titular simu kada tinan, ha’u haree mós hakfodak tanba ita haree fali bá situasaun no kondisaun povu Timor nia moris, ohin loron, liuliu ai-leba oan sira susar atu hetan $ 0,50 sentavu  iha loron ida. Iha fulan ida nia laran, povu sira fa’an modo ho ai-fuan no ai-sunu kada fulan atu hetan de’it $50.00 mós susar tebetebes,” Diretór Ezekutivu CEPAD, João Boavida hateten bá Hatutan.com iha  nia edifisiu Bidau, Díli, Tersa (02/04/2024).

Dadaun ne’e bá traballador sira salariu minimu iha Timor Leste $115.00 kada ema, kada fulan, mas nesesidade báziku nia folin iha merkadu nasionál haksoit as tebes. Ezemplu foos folin sa’e ona bá $19.00-$20.00 kada saku 25kg, supermi kaixa ida to’o $8.00 ka $9.00 ho ida ne’e mak ba sira ne’ebe mak  fulan ida manan $40.00  ka $50.00 ne’ebe la hatene kondisaun iha área rurais sira oinsa inklui sira ne’ebe mak manan $ 115.00 kada fulan, sira susar atu moris.

Bá fali osan subensaun $180,000 kada tinan bá eis-titular sira embora sira iha direitu atu hetan asistensia hosi estadu, maibe  tuir João Boavida katak, montante ne’e mak esensivu.

“Sira simu mós taka-matan ba situasaun no kondisaun,  realidade agora povu baibain nian iha Timor-Leste atu moris ho dignidade. Tanba ne’e ita husu fali bá eis-titular hotu sira atu idak-idak hanoin tok bá osan subensaun ho montante boot hanesan ne’e sira-nia fuan sente halo nusa, kakutak reaje oinsá no saida mak sira atu halo bá rai ida ne’e uza osan ne’e rasik,” João Boavida dehan.

Nia hatutan bainhira estadu Timor Leste aloka subensaun bá eis titulares sira ho montante signifikante tebetebes hanesan ne’e sira mós tenke tau iha fatin iha mekanizmu ida atu oinsá lao tuir osan ne’e katak bainhira eis-titular ida simu osan ne’e sira uza hodi halo saida.

Bainhira mak la iha mekanizmu iha fatin atu la’o tuir osan ne’e mak tenke iha termu referensia ida atu povu baibain sira mós hatene katak osan subensaun kada tinan $180,000 sira simu ne’e mak halo ida ne’e.

Advertisement

“Agora publiku la iha koñesimentu entaun loke-luan loos bá eis-titular sira atu uza osan ne’e tuir sira nia hakarak. Dalaruma balu halo buat ruma, maibe publiku la hatene, tanba responsabilidade, transparansia, akontabilidade bá aprezentasaun de kontas la iha ida,” João Boavida  hateten.

Tuir observasaun Hatutan.com nian katak eis-titular ne’ebé utiliza orsamentu $180,000 kada tinan hodi asegura funsionamentu gabinete eis-titular nian no halo asaun sosiál ka fó bolsu estudu bá juventude timoroan sira mak hanesan Gabinete Eis-Titular Mari Alkatiri, Gabinete eis-titular Taur Matan Ruak (Fundação do Centro Quesadhip Ruak), Gabinete eis-titular José Ramos-Horta (Galeria Memória Viva),  no sira seluk tan.  

Maske nune’e, to’o notísia ne’e Hatutan.com publika seidauk halo konfirmasaun  ho eis-titular sira hodi buka hatene gastu bá orsamentu $180,000 kada tinan ne’e oinsá no bá saida de’it.

Jornalista Estajiaria: Zita Menezes/Lazaro Pereira Quefi

 

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Unidade Quarentena no Bioseguransa Destroi Produtu Ne’ebé Laiha Dokumentu

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli–Unidade Quarantena no Biosegurnsa destroi sasán hirak ne’ebé pesoál pasajeiru sira lori ka importa mai Timor-Leste ne’ebé identifika la tuir lei ka regulamentu Quarantena nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Timor Gap ho Timor Resource Asina Akordu bá Rezolusaun no Revizaun Akordu Operasaun Bloku Rai Maran A no C

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Dili–Timor Gas no Petroleu ( Timor Gap- sigla ingles) ho Timor Resource, Kinta (02/05/2024),  asina akordu kona bá rezolusaun no revizaun bá akordu operasaun konjunta (JOA) bá PSCs TL-OT-17-08 (Bloku Rai-Maran A) ho TL-OT-17-09 (Bloku Rai-Maran C).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Governu Sei Prodús Rezolusaun Ida Atu Halo Pagamentu Bá Projetu 62 Ne’ebé Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), DíliIX Governu Konstitusionál sei prodús rezolusaun ida hodi sai hanesan baze legal bá Governu hodi selu projetu obras publika 62 ne’ebé sai polémika tanba laiha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending