Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Ekipa Konjunta Sei Rekolla Ice Cream ho Marka CYC Ne’ebé Espalla iha TL Tanba “Foer”

Published

on

Hatutan.com, (09 Abríl 2024), Díli—Ekipa konjunta kompostu hosi Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonomika no Sanitária, Institutu Públiku (AIFAESA, I.P),  Diresaun Nasionál Reguladór Komersiál (DNRK) hosi Ministériu Komérsiu no Industria (MKI), Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE I.P),  Ministeriu Saúde (MS) ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) sei rekolla hikas Ice Cream ho marka CYC ne’ebé espalladu iha loja sira iha Díli no munisípiu.

Masa Ice cream ne’ebé autoridade sira deside taka nia atividade tan la ijiene. Foto/Leopoldina de Carvalho.

Molok tun bá terrenu hodi rekolla produtu ne’e, ekipa konjunta realiza uluk konferénsia imprensa konjunta iha edifísiu MKI Servisu Fomento Mandarin, Tersa (09/04/2024).

Lee Mós: Governu ho Polísia Taka Fabrika Ice Cream Tanba La Ijiene

Ekipa konjunta hakarak deklara bá públiku bazeia bá artigu 21 Dekretu Lei númeru 72/2023 kona-bá orgánika Ministériu Komérsiu no Indústria, Dirasaun Nasional Regulasaun Komersiál no Protesaun dos konsumedores kolabora hamutuk ho AIFAESA,I.P no entidade relevante sira seluk bá halo Inspesaun no fiskalizasaun iha terrenu iha sesta 05 Abril 2024, purvolta 04h00, ba iha Kompañia Chen Yancai, konsege hetan irregualidade ka faktus balun ne’ebé mak la merese atu empreza ne’e hala’o prossesu produsaun ba Ice Cream ho marca CYC ne’ebé espalla ona iha Territóriu nasionál. Ice-Cream ne’e iha tipu ka modelu rua; ida ho modelu sorvete, no ida fali enxe iha kopu.

Advertisement

Fatin produsaun Ice-Cream ne’e lokaliza iha área Rai-kotu, hateke malu kedan ho eskola São Miguel Arcanjo.

Ekipa konjunta kompostu hosi Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonomia no Sanitaria, Instituto Públiku (AIFAESA, I.P), Diresaun Nasionál Reguladór Komérsial (DNRK) hosi Ministériu Komérsiu no Industria (MKI), Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE I.P), Ministeriu Saúde (MS) ho Polísia Nasionál Timor-Leste ( PNTL) hala’o konferénsia imprensa partilla informasaun bá publiku kona-bá empreza CYC ne’ebé prodús Ice Cream la ijiene. Foto: Lazaro Pereira Quefi.

Iha faktus sira ne’ebé ekipa Diresaun Nasionál Regulasaun Komersiál no Protesaun dos Konsumedores hamutuk ho AIFAESA no entidade relevante sira seluk bá halo inspesaun no fiskalizasaun iha terrenu detekta mak hanesan tuir mai:

Ice-Cream ne’ebé halo, prossesa ho bee-matak  durante tinan haat nia laran ona no matéria prima ne’ebé mak utiliza hodi halo Ice-Cream maka liquido Corante/koris ne’ebé mak ho tipu oin-oin; ezemplu hanesan manga/ha’as, chocolate,  taro/talas, strawberry no Aditivu (pengawet) no korante (pewarna).

Em termus be’e mos ne’ebe uza hodi halo produsaun ba ice-cream rua ne’e, ekipa detekta, ninia prosesu kanalizasaun hamutuk de’it “entre be’e moos ho be’e foer” kanaliza tama iha pipa ida de’it.

Ida ne’e konsidera fó risku boot ba konsumidór sira nia saúde, tanba bee foer bele tama bá pipa bee moos nia laran:

  1. Ekipamentus ne’ebé utiliza hodi kahur adonan Ice-Cream, ne’e utiliza fali ekipamentus ne’ebé uza ba kahur tinta pinta uma nian. Pior liu tán, bainhira atu uza mékina ne’e hodi kahur adonan Ice-cream, primeiru sira tenki tau uluk olimassa ou gemuk atu bele halo mamar mákina ne’e antes utiliza.
  2. Bainhira prosessu kahur adonan ne’e la’o ona, maka mákina ne’e manas, automatikamente oli-massa/gemuk sira ne’e naben ka sulin hotu bá iha adonan nia laran. Ida-ne’e, konserteza fó mós risku boot bá konsumidór sira nia saúde.
  3. Iha sorin seluk, traballadór sira ne’ebé mak hala’o servisu iha fatin ne’e, la uza ekipamentus ne’ebé apropriadu (Ekipamentu Protesaun Individuál–EPI) bainhira hala’o sira nia knaar iha prosessu tomak (hosi inisiu to’o finál), falta mós ferimentus primeirus sokorus (P3K) hodi bele assegura bein estár traballadór sira nian.
  4. Haree bá buat sira ne’ebé sita iha leten, bele fó risku ne’ebé grave bá trabalhadór sira ne’ebé servisu no mós buat hirak ne’ebé traballadór sira prodús ne’e bele fó perigu bá konsumidór sira ne’ebé konsumu produtu ne’e iha territóriu Timor laran tomak.
  5. Armazén ne’ebé utiliza hodi halo produsaun mós konsidera la favorável, tanba uma nia cilling ka kakuluk ho razaun tanba ventilasaun iha armazén ne’e lá sufisiente atu fó sirkulasaun aar fresku iha armazén nia laran.
  6. Instalasaun fiu eletrisidade mós konsidera la seguru, tanba instalasaun haree rungu-ranga loos no kuadru eletrisidade no painel ne’ebé iha la kobre ho nia matan. Ezemplu, tomada ne’ebé liga bá mákina kahur adonan, besik kedan ho torneira ne’ebé mak utiliza hodi kahur adonan no seluk tán hanesan azuleizu iha uma laran.
  7. Iluminasaun ne’ebé iha fatin produsaun lá favorese bá traballadór sira atu hala’o sira knaar ho efikáz no efisiente.
  8. Laiha lisensa atu hala’o atividade.

Ho faktus no irregularidade ne’ebé ekipa konjunta halo ona, aproveita oportunidade ida-ne’e, aprezenta bá públiku katak, kompañia Chen Yancai daudaun ne’e foti ona medidas suspende provizoriamente bá atividade produsaun Ice-Cream ho marca CYC, hodi hein prosessu tuir-mai.

“Ami apela bá estabelesimentu iha Díli laran no mós munisipiu sira ne’ebé mak sei fa’an Ice-Cream ho marka CYC ne’e, halo favór koopera ho Governu atu bele retira hikas produtu ne’e hosi ita boot sira nia kios, loja no supermarkadu tanba iha tempu badak ami sei halo operasaun bá ita boot sira-nia fatin negósiu hodi rekolla hotu produtu ida-ne’e hosi merkadu,” Porta-voz Marcela da Silva Tilman lee komunikadu konjunta.

Advertisement

AIFAESA ho entidade relevante sira seluk hola medidas preventiva bá asaun sira ne’ebé mak prezudika konsumidór sira bazeia bá Lei númeru 8/2016 kona-bá direitu bá konsumidór sira.

“Ami garante katak, produtu hirak ne’e ami sei foti hotu hosi nasionál bá to’o munisipiu. Ohin komesa iha nasionál bainrua bele bá ona munisipiu. Importante maka loja ka etabelesimentu na’in sira koopera ho ami atu labele subar sasan hirak ne’e,” nia hateten.

Iha fatin hanesan, Koordenadór Apoiu Jurídiku MKI, Salsino Corbafo hateten, servisu konjuntu ida-ne’e hodi haree negosiante sira halo iha merkadoria no detekta katak iha kompañia balun halo irregularidade tanba viola Lei sira envigor hanesan Ministériu Saúde, Ambiente, Traballadór ho sira seluk tán.

Ida-ne’e maka ekipa konjunta halo atuasaun no nia dehan iha tempu ne’ebá hola kedan medidas no provizoriamente atividade ne’e paradu.

“Ba oin produtu sira ne’e proibidu bá ita atu konsumu tanba ita la garante nia kualidade. Ita iha Lei bandu ema atu labele oho ema, maibé ita nia negosiante sira sempre iha meius. Ne’e mak akontese hanesan ne’e. Kuandu akontese, ita nia Lei iha atu kondena,” Salsino Corbafo esplika.

Advertisement

Tuir nia, Lei konsumidór heteten katak produtu sira ne’ebé mak tama iha merkadu tenki mai ho sertifikadu ida garante nia kualidade bá defeza konsumu públiku.

Prossesu bá oin ne’e maka presiza foti medidas tuir Lei sira ne’ebé mak empreza ne’e rasik viola hosi Saúde, AIFAESA, SERVE I.P, SEFOPE no sira seluk tán sei foti depende bá ida-idak nia Lei.

Iha fatin hanesan Diretór Ezekutivu SERVE I.P, Florencio Sanches hateten, inspesaun semana kotuk liu bá empreza ne’e hateten katak ida-ne’e la’ós ninia, maibé nia la hasai provas ida katak se nian, seluk fali mós nia la halo deklarasaun ida prevee bá ninia produtu ne’e rasik, entaun nia viola Lei.

“Nia rasik promete atu hasoru SERVE, I.P iha segunda horisehik maibé nia la mai. Agora ita hein nia tenki kumpri. Karik nia seidauk kumpri, entaun nia atividade ne’e labele la’o ba oin.  Ita tenki prevene tanba fó impaktu bá ema nia saúde,” Florencio Sanches hateten.

Florencio dehan, bainhira empreza lakohi kumpri Lei sira maka sei aplika tán Lei sira seluk atu fó sansaun bá nia.

Advertisement

Nune’e mós Seniór Staf Ministériu Saúde, Tomasia de Sousa dehan, iha Timor Leste baibain kompañia ida atu halo produsaun bá hahan ka bebidas ruma inklui sira seluk, nia tenki hetan rekomendasaun hosi saúde molok ba rejistu hodi hetan baze legál bá operasionalizasaun nian.

“Infelismente ita la hetan domenetus ne’e iha ne’ebá. Entaun, nia kontra hela regras balun hosi saúde nian. Ita haree bá materiais ne’ebé mak nia uza ami nota katak, nia la iha lista ida bá matéria prima sira ne’ebé mak nia halo. Nia kompozisaun sira atu halo nusa mos laiha,” Tomasia de Sousa dehan.

Hosi ida-ne’e nia dehan, bele mós fó impaktu bá saúde no uza mós la tuir padraun ne’ebé mak iha, entaun prezudiku teb-tebes ema nia saúde tanba la tau iha ne’e hodi bele hatene katak miligrama hira mak nia uza, tanba ne’e posibildade agora suspende hela nia atividade no iha futuru mak atu loke fila-fali presiza preinxe rekezitu balun hosi Ministériu Saúde nian.

Diretora Apoiu Tékniku Servisu IGT, Otilia Maria Pereira hateten, traballadór sira ne’ebé servisu iha empreza ne’e nia laran servisu ho kondisaun ne’ebé la seguru no la iha ekipamentus atu proteze sira nia an rasik.

“Ita haree katak la iha ekipamentus protesaun individuál, kuadru eletrisidade sira la kobre halo di’ak. Entaun ita haree tinan barak traballadór sira servisu ne’e la seguru,” Otilia Maria Pereira hateten.

Advertisement

IGT sei foti sansaun administrativu tuir Lei hateten, tanba ne’e empreza ne’e sei suspende hela maibé traballadór sira nia direitu nafatin mantein durante periodu suspensaun nia laran.

Traballadór sira ne’ebé mak durante ne’e servisu bá empreza ne’e iha ema na’in-ualu kompostu hosi mane na’in-rua ho feto na’in-neen.

Jornalista Estajiáriu: Lázaro Pereira Quefi

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Pelican Paradise Kontinua Koordena ho Governu Kona-bá Investimentu Otél Fitun Lima

Published

on

Hatutan.com, (26 Abril 2024), Díli- Prezidente Pelican Paradise Group, Datuk Edward Org, Sesta (26/04/2024), iha Palásiu Governu,  hasoru malu ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hodi fundamenta komunikasaun no koordenasaun iha prosesu investimentu otél fitun lima ne’ebé sei harii iha área Tasi-tolu, Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Projetu Obras Públika 62 Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli— Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, foin lalais ne’e, deside no identífika ona   projetu obras públika hamutuk 62 ne’ebé  la’o hela ka on going iha terrenu maibé  la iha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending