Connect with us

Polítika

Prezidente Repúblika Rona Opiniaun Hosi Luís Sampaio Kona-bá Papél CAC

Published

on

Hatutan.com, (15 Abríl 2024), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hala’o enkontru ho eis Adjuntu Komisáriu Comissão Anti Corrupção (CAC), Luís Sampaio hodi rona opiniaun kona-bá servisu no papél sira CAC nian, segunda (15/04/2024).

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hala’o enkontru ho eis Adjuntu Komisáriu Comissão Anti Corrupção (CAC), Luís Sampaio hodi rona opiniaun kona-bá servisu no papél sira CAC nian, segunda (15/04/2024). Foto: Média PR.

Eis Adjuntu Komisáriu ne’e hateten iha semana ida antes tama bá Páskua, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta halo reazen maka’as kona-bá papél CAC nian, tanba knaar profissionál anteriór, servisu tinan tolu ho balun hanesan kuazuva Komisáriu CAC iha área prevensaun ninian, koñese di’ak papél no importánsia CAC bá kualkér governasaun.

Lee Mós: PN Aprova Pedidu Urjénsia hosi Governu bá Diskusaun Lei CAC, FRETILIN La Partisipa no PLP “Walkout”

Bainhira rona tiha avaliasaun, reazen, krítika hosi Xefe Estadu bá papél CAC nian, kompeténsia no intervensaun sira ne’ebé Xefe Estadu rejista tuir versaun ninian maka Luis Sampaio manda kedan mensajen liu hosi WhatsApp.

Advertisement

Prezidente Repúblika aprezenta dadus sira ne’ebé bazeia bá nia koñesimentu anteriór ninian, bainhira hala’o kna’ar iha CAC iha área intervensaun sira ne’ebé CAC halo no mós rejista progressu lubuk ida, kazu sira ne’ebé CAC atua, dadus sira ne’ebé CAC iha atu halo balansu bá Xefe Estadu atu hetan versaun seluk, hosi versaun ne’ebé Xefe Estadu rasik iha hosi fontes ne’ebé nia hetan.

“Entaun Xefe Estadu husu ha’u mai hasoru hodi diskute informasaun sira, dezenvolvimentu seitór justisa nian, inklui kazu CAC ninian. Ha’u mai hanesan individu la reprezenta institutusaun ruma bazeia bá ha’u nia esperiénsia ne’ebé ha’u halo iha tinan sira liu bá no mós koñesimentu área justisa ne’ebé antes ne’e ha’u servisu iha JSMP ami observa prosesu sira ne’e. Entaun, ida-ne’e mak Xefe Estadu bolu ha’u mai atu rona informasaun sira ne’e. Partilla mós dadus sira ne’e atu Xefe Estadu iha intervensaun ruma karik bele iha balansu,” nia hateten.

Eis Adjuntu Komisáriu CAC ne’e hatutan, intervensaun sira ne’ebé durante CAC halo iha tempu ne’ebá, hatudu bá Xefe Estadu, atuasaun sira ne’ebé halo, prossesu ne’e halo nusa, atu Xefe Estadu iha koñesimentu, akompaña progressu sira, no mós dezafiu sira ne’ebé instituisaun ne’e enfrenta, liu-liu husu atu Xefe Estadu tanba nia kompeténsia bele halo kna’ar ativa liu, bele konvida autór judisiáriu sira, entidade sira ne’ebé Parlamentu Nasionál rasik harii liu-liu tanba fallansu sira ne’ebé akontese ne’e ba eleisaun Komisáriu CAC ne’e tanba Parlamentu Nasionál parese la hatudu vontade di’ak, tanba tuir loloos lei númeru 8/2009 kona-bá estebelesimentu CAC nian dehan antes mandatu atual ne’e remata tenke iha ona Komisáriu foun ida ne’e la konsege halo ne’e tinan barak esperénsia sira ne’e.

Nia subliña, iha Lei numeru 8/2009 ne’e rasik mós ezijé kandidatu sira ema ne’ebé alende hanesan mai hosi majestradu juiz, majestradu prokuradór, defensór, advogadu, jurista profissionál tinan lima bá leten ka polísia investigadór esperénsia tinan lima ba leten rekezitu importante ida mak ema ne’e tenke iha imparsialidade no indepedénsia iha ne’e elementu importante ida ne’ebé presiza konsiderasaun mais ita haree parlamentu nasionál ne’e la hanesan ne’e entaun ida ne’e mak ita presiza aprejenta ba Xefe Estadu atu Xefe Estadu bele iha koñesimentu kona-ba sasán sira ne’e.

“Prezidente Repúblika José Ramos Horta aprezenta de’it nia opiniaun, Xefe Estadu iha ideia balun konkorda, ideia balun la konkorda tanba nia kompeténsia no tanba Xefe Estadu mak tuir kompeténsia konstituisionál, atua, interven, atu ko’alia ba entidade sira ne’ebé nu’udar orgaun demokrátiku sira inklui mós Parlamentu Nasionál, atu ezijé halo kna’ar lalais, governu mós bele hala’o kna’ar lalais tanba nia kaer kompeténsia ida. Entaun ita husu Xefe Estadu ativu liu halo diálogu, komunikasaun atu hetan konsensus lalais tanba CAC importante ba Governu se de’it ba future,” nia haktuir.

Advertisement

Komisáriu CAC Labele bá Interese Partidu Ida nian

Eis Adjuntu Komisáriu CAC, Luís Sampaio  hateten tuir loloos lei númeru 8/2009 ne’e ideal hela, atu bele hetan forsa polítika ida bá Komisáriu se de’it mak eleze bá tur iha CAC.

Bankada sira hotu iha Parlamentu Nasionál ne’e apoiu polítiku forsa ida, buat ne’ebé publiku rona dala barak deputadu sira ko’alia, mas tuir loloos bainhira sira lee didi’ak artigu kona-ba mandatu Komisáriu ninian ne’e laiha problema.

“Dala ruma ha’u bele sala mais kandidatu ne’ebé reprezenta mai ho asusiáriu ho partidu balun, ida-ne’e difísil atu hetan consensus,” Luis Sampaio hateten.

Nia hatutan, iha ne’ebá lei ne’e la ko’alia kona-bá consensus, loby bá buat saida de’it, aproximasaun, sira loloos tenke haree saida mak lei ezijé, rekezitu saida mak lei ne’e ezijé atu kumpri mas ida ne’e mak la halo, entaun halo de’it konsensus, konvese ikus mai la hetan konsensus avansa ba alterasaun, parese ida ne’e dalan ida maibé ne’e ba fali kotuk tanba loloos tenke mantein lei atuál maibé sira presiza de’it intende rekezitu ne’ebé lei ne’e dehan ida ne’e mak importante.

Advertisement

“Ita bo’ot sira akompaña saida mak akontese ne’e ita hatene saida mak interese polítika ka la’os mas ita hatene saida loloos mak akontese iha Parlamentu Nasionál ne’eba.” Nia sublina.

Investigasaun ba kazu korupsaun sira CAC bele kontinua halo maibé tanba iha lei dehan só Komisáriu deside entaun kolega sira iha CAC sei hein Komisáriu, maibé lei seluk ne’ebé dehan MP mak tutelar ba asaun penal hotu-hotu, bainhira iha kazu sira bele relata direitamente mais tanba iha korrespodensia ne’e tenke lori Komisáriu nia naran ne’ebé se laiha Komisáriu prosesu sira ne’e labele la’o.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Opozisaun kestiona prioridade orsamentu sira kontinua konsentra de’it ba setór petroliferu

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Polítika

FRETILIN Kestiona no Duvida, Sé Mak Benefisiáriu Direta OJE 2027

Published

on

By

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Trending