Hatutan.com, (01 Maiu 2024), Díli-Tabela salárial ne’ebé dadaun ne’e Governu determina ho mínimu $115.00, kada fulan, KSTL konsidera injustisa sosiál ida hasoru traballadór sira iha rai-laran. Tanba ne’e, husu Governu atu hasa’e saláriu mínimu bá $150.00.
Lee Mós: Traballadór Sira Nu’udár Kabas bá Ekonomia no Dezenvolvimentu
Komemorasaun loron mundiál traballadós sira-nian ho marsa, 01 fulan-Maiu 2024. Foto/Elio dos Santos da Costa
Haktuir bá karta komunikadu ne’ebé Hatutan.com, asesu Kuarta (01/05/2024), traballadór iha mundu tomak selebra loron mundiál traballadór sira-nia bá dala-138 nian, iha ne’ebé iha tinan 1889, grupu movimentu sosialista traballadór hamutuk ho sindikatu traballadór nian hatuur ida ne’e hodi suporta traballadór sira, iha komemorasaun Haymarket Riot iha Chicago-Estadus Unidus Amerika (EUA).
“Loron ida ne’e hanesan loron importante bá traballadór sira iha nasaun hotu, inklui Timor-Leste atu nafatin luta justisa sosial, traballu dignu iha mundu traballu, Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste, komemora loron ne’e ho tema “Halakon Injustisa Sosial, Hasa’e Saláriu Mínimu bá $150.00,” Hatutan.com sita iha komunikadu imprensa.
Timor-Leste iha dékada ida resin, problema saláriu mínimu kontinua stagnante katak, la aumenta iha periúdu tempu ne’ebé naruk liu iha istória nasaun Timor-Leste nian. Sofrimentu bá traballadór sira ne’ebé vulnerável, sei laiha rohan, sei kria nafatin risku bá traballadór ki’ik sira iha tempu naruk lium, no sei kontinua hodi haklean liután dezigualidade ekonómika ne’ebé eziste bá jerasaun sira inklui mantein forsa traballu ho saláriu baratu.
Fiksasaun saláriu mínimu foun liu ona hosi prosesu ne’ebé naruk tebes (halo ona peskiza bá folin nesesidade báziku nian, halo konsultasaun ho peritus ekonómia, konsultasaun ho liña ministerial hotu, nst), no ikus mai Konsellu Nasionál Traballu (CNT-sigla portugés) determina esbosu valór mínimu ho montante hosi $146 tun bá $150, nu’udár akonrdu hosi tripartida iha Konsellu Nasionál Traballu ne’ebé aprezenta hosi Governu liuhosi Sekretária Estadu bá Formasaun Profesionál no Emprégu (SEFOPE), hosi Empregadór CCI-TL nomós hosi KSTL.
Valór saláriu mínimu ne’ebé aprezenta ho montante $150, konkorda ona ho negosiasaun konsensu Tripartida nian iha Konsellu Nasionál Traballu bazeia bá regras no mandatu CNT nnian tuir Lei Númeru 4/2021, Artigu 100, artigu 38, Alinea 1 no 2, no Dekretu Governu númeru 7/2016, artigu 2, inklui bazeia bá Konstituisaun RDTL, artigu 50, alinea 2.
Durante ne’e konkorda ona katak, proposta saláriu mínimu refere sei fornese intervensaun pozitivu hodi responda bá situasaun moris susar iha ita-nian nasaun, la’ós atu rezolve dezafius hotu ne’ebé ita hasoru, maibé nu’udár polítika no instrumentu ida atu salva ema kiak sira, taka lakuna entre dezigualidade sosial no halakon kiak iha rai-laran.
Marsa iha Díli laran godi komemora loron mundiál traballdór sira-nian, 01 fulan-Maiu 2024. Foto/Elio dos Santos da Costa
KSTL lamenta tebes ho rekuzasaun bá proposta saláriu mínimu refere, sei estraga Tripartizmu iha futuru, tanba Governu liuhosi sorumutu Konsellu Ministru ignora papél no ezisténsia parseiru sosial sira, inklui mutuo akordu sira Tripartida nian, nu’udár rezultadu diálogu sosial hosi reprezentante Governu, Empregadór no reprezentante Traballadór.
Tuir loloos, Konsellu Ministrus foti desizaun bazeia bá konkordánsia Tripartida ninian no Governu laiha razaun atu suspende proposta Dekretu-Lei Saláriu Mínimu.
Iha 19 fulan-Abríl 2024 liubá, KSTL organiza ona manifestasaun ida, nu’udár asaun dahuluk hodi protesta dsizaun Konsellu Ministru nian no iha kuarta, 01 fulan-Maiu ne’e mós kontinua halo manifestasaun iha loron Traballadór nian.
“KSTL ezíje no sei ezíje nafatin bá Nonu-Governu atu aprova Proposta Dekretu-Lei Saláriu Mínimu Nasionál urjentemente ka iha tempu badak nia laran,” deklarasaun Prezidente KSTL nian, Almério Vila-Nova.
KSTL nia Preukupasaun sira;
- Rekuzasaun Proposta Dekretu-Lei Saláriu Mínimu Nasionál, hafoin SEFOPE lori bá aprezenta iha reuniaun Konsellu Ministru, iha loron 09 Abríl 2024 liubá. KSTL reprezenta Traballadór atu ezíje Governu liuhosi SEFOPE, atu iha tempu badak lori fila hikas Proposta Dekretu-Lei Saláriu Mínimu Nasionál, bá Konsellu Ministru atu aprova.
- Husu bá parseiru sira ne’ebé tuur iha CNT atu aprezenta dokumentu komprovativu sira, liga ho peskiza hasa’e saláiru mínimu bá Primeiru-Ministru.
- Folin Sasán iha Timor-Leste kontinua sai problema boot bá komunidade sira hasoru, liu-liu traballadór ho sira-nian família enfrenta inkapasidade ekonómia atu sustenta sira-nian moris, rendimentu ne’ebé la sustentável.
- Husu Governu atu halo revizaun bá Lei Laborál númeru 4/2012, tanba durante tinan 12 ona, lei ne’e la kondís ona ho situasaun atuál iha Timor-Leste.
- Ezíje bá Governu atu aselera lei bá traballadór doméstika ne’ebé Tripartida hatama ona iha Ministériu Koordenadór bá Asuntu Ekonómiku (MKAE).
- Ezíje mós bá IX Governu Konstitusionál atu kria Regulamentu Nasionál Marítima nian, hodi fó espasu bá Traballadór Timoroan atu hetan oportunidade servisu, no regularize atividade transporte marítima.
- Husu Governu atu tau atensaun no kria lei hodi fó oportunidade bá Traballadór Informál sira sai Traballadór Formál.
- Husu SEFOPE atu tane aas nafatin prinsípiu Transparénsia iha prosesu bá aprovasaun Proposta Dekretu-Lei Saláriu Mínimu Nasionál.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres