Hatutan.com, (06 Maiu 2024), Díli– Parlamentu Nasionál haktuir katak bainhira Timor Gap lakon iha prosesu disputa kontratuál iha Tribunál Internasionál Arbitrajen iha Singapura ne’ebé empreza internasionál ENERPROCO prosesa bele fó prejuizu bá orsamentu Estadu Timor-Leste (TL) nian.
Lee Mós: Konsidera Viola Akordu Kontratuál, ENERPROCO Lori TIMOR GAP bá Tribunál Internasionál Arbitrajen
Símbolu justisa. Foto/Espesiál
ENERPROCO LLC nu’udár empreza Teknolojia, Produsaun Petroleu no Gas husi Estadus Unidus Amérika (“ENERPRO”) ho baze iha Houston, Taxas, iha loron 03 fulan-Abríl 2024, fó sai sira-nia komunikadu bá imprensa ne’ebé Hatutan.com asesu, mensiona ka deskreve katak sira hato’o ona pedidu Arbitrajen (RFA) iha Tribunál Internasionál Arbitrajen ICC Singapura bá rezolusaun disputa kontratu kontra TIMOR GAP, E.P. (“TIMOR GAP”), korporasaun Estadu no Kompañia Nasional Petroleu no Gas Republika Demokrátika Timor-Leste.
Disputa kontratu ida-ne’e mosu tanba violasaun materiál bá kontratu servisu husi parte TIMOR GAP relativamente ho servisu iha Bayu Undan Faze 2 kona-bá Karbon Capture and Storage (“CCS”) (Projetu”).
Membru PN hosi Bankada CNRT, Cedeliza Faria dos Santos haktuir kona-bá parte legál nia sei labele mete fali to’o iha ne’ebá, kona-bá kazu ne’e nia akompaña husi mídia de’it ne’ebé nia haktuir katak kona-bá kontratu ne’ebé asina ona nian sente katak depois iha problema ka kansela ruma nian hakarak lori bá tribunál internationál ne’e nian direitu.
“Ita seidauk hatene nian prosesu ne’e Timor mak loos, manan ka sira mak manan, maibé sé karik mak kompañia ne’e iha desizaun Tribunál mak sira manan klaru katak sei fó impaktu bá ita-nia orsamentu. Tanba bainhira kompañia ne’e lori bá ona Tribunál hakarak ka lakohi ita tenke hasai osan para selu defensór internasionál ka ita-nia defensór ema ne’ebé mak bele bá defende ita-nia nasaun Timor-Leste iha tribunál internationál,” Deputada Cedeliza Faria dos Santos bá jornalista sira iha PN, Segunda (06/05/2024).
Nia haktuir Governu la tau osan bá ida-ne’e tanba Governu lahatene katak sira atu lori prosesu ne’e, entaun la tau orsamentu jerál estadu (OJE), maibé iha fundu balu ne’ebé mak rai hela iha fundu kontijensia bá sesaun sira ne’ebé la espera atu akontese bele uzá osan ne’e. Sé karik bá oin Timor Gap mak manan sei laiha impaktu bá OJE.
Nia haktuir katak sé kompañia internasionál mak manan ne’e defende fali bá tribunál haruka Governu atu selu montante hira, sé montante ki’ik entaun di’ak maibé karik montante boot klaru katak fó impaktu boot bá OJE.
“Ha’u hanoin Governu iha nia politíka rasik, ha’u la fiar katak Governu ida nonook mai kansela de’it, ha’u fiar katak iha lakuna ruma iha ne’ebá mak Governu deside atu pondera ka ita dehan tahan tiha lai mak ita haree fila-fali bá oin no ne’e separasaun poderes no Governu iha direitu para sei haree fila-fali kontratu sira ne’e,” Nia subliña.
Nia informa mós katak iha kontratu lubuk ida mak asina tiha ona kontratu iha VIII Governu maibé IX Governu kansela fali inkluí mak projeitu Aeroportu international prezidente Nicolau Lobato ne’ebé mak pondera hela.
Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento haktuir Governu mak tenke responsabiliza kazu ida-ne’e.
“Ha’u mós lee ona notisia ne’e no akompaña katak iha inkumprimentu bá akordu ne’ebé mak Timor Gap halo ho kompañia husi Estadu Unidus Amérika ne’e direitu ida ne’ebé kompañia sira bele lori bá tribunál abritajen internationál iha Singapura tanba normalmente ita-nia kazu sira ne’ebé mak inkompimentu bá akordu sira ne’e bele bá deskreve iha tribunál abritajen Singapura,” Deputada Maria Angelina Sarmento hateten.
Nia labele adianta informasaun ruma, kuandu prova duni katak viola akordu ne’ebé mak estipula iha kontratu, Estadu tenkieresponsabiliza bá selu. Maibé, konsekuénsia mak ne’e kuandu ema lori bá tribunál abritajen normalmente kustu bá selu ka dana sira ne’ebé inkumprimentu bá kontratu sira ne’e kustu boot.
Nia haktuir iha parte seluk Governu tenke haree didi’ak advogadu ka reprezenta Ministériu Públiku para bele haree didi’ak no Timor-Leste nia razaun para bele manan kazu ne’e, se lae konsekuénsia Governu tenke selu karun bá kompañia sira ne’e no parte ida ema lakon konfiansa mai tanba inseguru iha prosesu akordu sira ne’e.
To’o notísia ne’e publika, Hatutan.com halo esforsu ona atu bele halo konfirmasaun ho jerente ka prezidente Timor Gap, maibé to’o agora seidauk bele disponivel hodi halo entrevista tanba okupadu ho servisu.
Jornalista Estajiária: Zita Menezes