Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

BCTL Halo Estudu bá Impaktu Utiliza Moeda Dollar Amérika

Published

on

Hatutan.com, (10 Maiu 2024), Díli—Daudaun ne’e Banku Sentral Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) ho Fundu Monetáriu Internasionál (IMF, sigla ingles) halo hela estudu kona-bá impaktu pozitivu no negativu husi utilizasaun dollar Amérika iha Timor-Leste. 

Lee Mós: BCTL Rekolla Moeda Falsu Sentavu 50 Besik Ona $400

Konsulta públiku kona-bá planu estratéjiku setor finanseira iha TL 2025-2035. Foto/Tome da Silva

Iha diskursu bá atividade konsulta públiku kona-bá planu estratéjiku setor finanseira iha TL 2025-2035, Governadór BCTL, Hélder Lopez hateten, estudu ida-ne’e sei tulun  Timor-Leste atu hatene kona-bá nesesáriu ka lae atu halo mudansa iha rejime moeda.

BCTL hanesan instituisaun públika ne’ebé hala’o nia knaar ho independente hodi suporta sósiu  ekonómiku iha Timor-Leste.  Nune’e,  BCTL simu mandatu haat husi estadu mak hanesan, atu kontrola no asegura estabilidade presu liu husi polítika monetária, dezenvolve no finaliza setór finanseiru, dezenvolve sistema pagamentu nasionál  no halo jestaun bá investimentu fundu mina-rai

Advertisement

BCTL sidauk utiliza instrumentu polítika monetária hanesan sosa ka fa’an instrumentu dívida públika iha merkadu finanseiru no BCTL  mós sidauk utiliza instrumentu polítika monetária hodi kontrola fornesimentu moeda iha Timor-Leste tanba Timor-Leste  sei uza moeda dollar Amérika.

Estratéjia no objetivu BCTL nian mak mudansa iha rejime moeda  bele akontese bainhira prienxe ona rekizitu fundamentál tolu (3)  mak hanesan, Timor-Leste tenke iha konta korrente ne’ebé forte, tenke konta fiskál ne’ebé forte, no  presiza iha baze rezerva bainhira hakarak halo mudansa bá rejime moeda.

Hélder Lopez  informa indústria finanseira iha Timor-Leste sei ki’ik, maibé krexe iha dékada ikus ne’e.  Setór finanseiru ne’ebé fornese husi banku komersiál 5, Instituisaun Mikro Finansas 2, kompañia seguru 3, kompañia filtere ka karteira eletrónika 2, no operadór troka osan 9.

To’o iha fulan-Marsu 2024, total asset iha finanseira liu ona 10.5 billaun  no total depozitu 1.7 mil millaun, total kréditu 500 millaun, rasiu depozitu ba kréditu hamutuk 49.8 % no funan ba kréditu 10.6%.

Funan kréditu ne’ebé konsidera boot, inkluzaun finanseira presiza espanda tanba foin 74% husi populasaun adultu mak iha konta bankária depozitu no konta bankária kreditu. Utilizasaun produtu seguru ne’ebé limitadu maske iha ona servisu seguru iha Timor-Leste nia nix ekonomia.

Advertisement

Progresu boot ne’ebé BCTL atinje iha setór finanseiru nian mak BCTL konsege estabelese sistema pagamentu nasionál hanaran Air Timor ho P24 tanba hakarak promove sistema pagamentu dijitál, efikás, seguru no integra iha sistema pagamentu regional no international.

Pagamentu digital importante atu promove ekonomia, dijitalizasaun ekonómika ho mós atu promove inkluzaun finanseira.

Edukasaun no literária finanseira hodi hasae koñesimentu sidadaun nian kona-bá importánsia servisu no atividade ekonomia kona-bá moris, no atividade emprezárial nu’udar atividade importante atu kontinua promove Inkluzaun Finanseira iha TL.

Preokupa ho Setor Privadu

Iha biban ne’e Primeiru-Ministru (PM),  Kay Rala Xanana Gusmão hateten presiza jere didiak osan bá iha planu estratejiku 2011 -2030 kon- ba ekonomia diversifikada bá sai baze bá dezenvolvimentu no baze bá setór privadu ne’ebé forte.

Advertisement

“Tinan 2002 ukun an ona, maibé ita haree problema boot liu iha setór privadu. Iha instituisaun estadu, ita sei estadu frajil katak instituisaun estadu sidauk forte, sira-nia servisu sidauk halo ho di’ak bá povu no nasaun,” Xanana hateten iha nia diskursu.

Primeiru-Ministru  esklarese katak Timor-Leste  bele dehan katak la at liu iha mundu,  maibé mós  ladún di’ak. Timor-Leste nu’udar membru fundadór G7+ nian, koñese uitoan nasaun barak ne’ebé hasoru problema boot osan laiha.

Nia mós husu ba parte hotu-hotu  atu   labele gava an katak Timor-Leste sorte ona halo netik buat ruma, maibé buka haree nafatin oinsá hamutuk kontribui bá hanoin nune’e Timor-Leste bele avansa iha ekonomia.

Haree tuir Bayu Undang nian, Xanana hateten, osan ne’ebé tama iha 2005 ne’e millaun  75. Ho nune’e, haree oinsá mak atu dezenvolve rai ida-ne’e, dezenvolvimentu rai ida-ne’e la’ós de’it halo estrada, halo ponte, la’ós de’it fó eletrisidade bá iha área remota, la’ós de’it halo eskola iha área remota atu labarik sira bele eskola, la’ós hadi’a deit ospitál iha área  remota nune’e ferik katuas sira ne’ebé la’o labele ba konsulta, maibé ekonomia.

Setor privadu sira, antes 2009 uitoan de’it, ho ida ne’e mak ho programa iha 2009, pakote referendu nian, kuaze liu 800 projetu bá timor tomak, hodi nune’e iha kada suku, kada postu bele muda mentalidade timor nian katak tenke servisu no tenke kontribui.

Advertisement

Xanana dehan, maske susar maibé kontente uitoan  projetu 800  no projetu 20-liu mak la la’o tanba setór privadu ne’ebé foin harii ne’e la hatene, mais projetu 60-liu kontinua la’o maske la’o sidi uitoan maibé la’o.

Xanana dehan setór privadu tenke hare oinsá kontribuisaun iha ekonomia ne’e fó servisu bá timor oan, nune’e Timoroan mós iha kbiit bele fan buat ruma ne’ebé bele prodús rasik.

Ko’alia kona-bá kreximentu ekonomia 2,%, 3%, ne’e hanesan motivasaun ida hodi bele fó atensaun, maibé iha governu ida ne’e nian mak atu hasae produsaun hodi bele redús daudauk importasaun.  Ho nune’e bainhira povu halo produsaun rasik, osan sei metin iha povu nia liman, tanba idade avansadu ona hein de’it subsídiu husi estadu.

Tanba ne’e planu estratéjiku bá área finanseira importante liu tanba setór privadu hotu-hotu iha ne’ebá.  Governu bele halo ponte boot, estrada di’ak, aeroportu di’ak maibé ne’e la’ós dezenvolvimentu, ekonomia.

Xanana agradese bá banku komersiál ne’ebé fó kréditu ka empréstimu bá montante ne’ebé boot la’ós bá de’it kompañia ki’ik, maibé bá emprezáriu hirak ne’ebé iha ekipamentu no material nune’e bele garantia katak sei selu fali.

Advertisement

Xanana husu bá BCTL bele aprezenta pedidu saida de’it, no problema saida, atu nune’e bele buka solusaun hamutuk.

Jornalista : Leopodina de Carvalho

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Indonesia Salurkan Rp 4,4 Miliar Dukung Program Reformasi Manajemen Keuangan Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (16 Mei 2024), Dili– Pemerintah Republik Indonesia melalui Lembaga Dana Kerja Sama Pembangunan Internasional (LDKPI) atau Indonesian AID menyalurkan bantuan dengan nilai Rp 4,4 miliar untuk pelaksanaan program reformasi manajemen keuangan Timor-Leste (Financial Management Reform Program): Development of Public and Private Accounting Standards dan Executive Development Program: Indonesian Government Financial Management System Training for Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

18 Maiu 2024, Aero Dili Lansa Vou Dahuluk Díli-Oecusse

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Aviaun komersiál Timoroan nian, Aero Dili, Sábadu 18 fulan-Maiu 2024, halo inaugural flight ka lansa vou dahuluk bá Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

ENERPROCO Vs Timor Gap, Prontu Ona bá Tribunál Arbitrajen iha Singapura

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Kompañia konsultór  internasionál ENERPROCO  rejistu ona kazu disputa kontratuál hasoru empreza estatál Timor nian, Timor Gap tanba sira konsidera jestór atuál Timor Gap hapara sira-nia kontratu la tuir prosedimentu kontratuál inklui seidauk halo pagamentu bá sira tuir fatura ka invoices lima (5) ne’ebé mak sira submete ona bá Timor Gap.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending