Hatutan.com, (22 Maiu 2024), Díli—Daudaun ne’e estoke out ai-moruk iha Institutu Nasionál Farmasía no Produtu Medikámentu ( INFPM) 31% bá iha vitál, esensiál no nesesáriu. Ho nune’e, estoke on hand ka iha ona INFPM nia liman 67%.
Lee Mós: 71% Ai-moruk iha Ona INFPM no Stock Out 29%
Ai-moruk esensiál, vitál no nesesáriu iha ona (stock on hand) INFPM hamutuk 71%. Foto/ Dok. Tome da Silva
Diretór ezekutivu INFPM, Brigídio de Deus hateten INFPM rasik halo observasaun no levantamentu iha sentru saúde sira, hanesan sentru saúde Comoro no Becora hodi identifika iha duni estoke out ai-moruk ho nune’e Governu apoiu tan orsamentu millaun $8 sosa ai-moruk hodi bele aguenta to’o tinan-ida (1) tan.
“Governu aloka ona osan millaun $8 mai, horiseik, ami hein deit ajusta ho ami nia planu ne’ebe iha, hodi halo kompra, agora sasan balun iha hela portu, horiseik, sasan balun tama, iha pipeline ne’e sasan balun sei mai tan,” Brigidio Simão Dias de Deús informa bá jornalista sira liuhusi konférensia imprensa iha edifisiu INFPM, Kuarta ( 22/05/2024)
Brigidio de Deus, konsidera katak problema estoke out ai-moruk ne’e akontese tanba planu ladiak husi Governu anteriór ho no mós menus orsamentu.
Kona-bá pasiente ne’ebe kontinua sosa ai-moruk Brigidio haktuir katak dala ruma pasiente balun tenke sosa ai-moruk tanba bainhira ai-moruk distribui mai sei liu iha prosesu oin-oin ho nune’e bainhira pasiente persija urjente tenke sosa hodi hein ai-moruk ne’ebé kompañia distribui.
Brigidio haktuir katak iha problema barak mak kontribui bá estoke out ai-moruk iha sentru saúde sira mak hanesan dadus estoke out husi kada sentru saúde la kompletu, sidauk utilija sistema M supplay ho masimu nune’e dadus balun la rejistu nune’e difikulta ekipa atu halo distribuisaun ai-moruk tanba la hatene item aimoruk ne’ebe stockout.
Brigidio haktuir katak prosesu sosa ai-moruk la’ós fasíl tanba kompañia ka fabrika ne’ebe produz ai-moruk foin bele produz ai-moruk bainhira kompañia ne’ebe manan ona tenderizasaun asina ona akordu ho Governu hodi sosa ai-moruk, tanba ne’e difikulta bá prosesu distribuisaun ai-moruk, tanba prosesu ne’e kleur bele to’o fulan-tolu (3).
Alende ne’e rekezitus aprovisionamentu hateten katak bele simu deit ai-moruk ne’ebé nia tempu expiradu to’o deit fulan 18, bele liu to’o tinan 2 maibe labele menus husi ne’e.
Portavoz Ekipa Integradu Saúde (EIS), Vidal Lopez, haktuir kona-bá estoke out a-imoruk husi Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) rasik sidauk tama iha faze kritiku 16% ne’e toleravel.
“Aimoruk iha HNGV agora daudauk 16%, husi numeru ne’e 66 item mak laiha ho ekuivalen 16%. Husi total essensial druck list ne’ebe mak iha 405,” Vidal Lopez fundamenta.
Nia esplika estoke out ai-moruk iha INFPM 31%, tanba bainhira ai-moruk tama mai distribui kedan, tanba importante mak iha fasilidade saúde sira ne’e estoke out labele tun. Husi numeru ne’e Konsumaveis 52 item mak laiha ekuivalen 12 % husi 440 item ne’ebe mak iha.
Numeru estoke out ne’e depende bá fornesimentu husi parte INFPM, DNFM halo ona esforsu halo hela ezersisiu ida oinsa mak asegura stock ne’e estavel.
PLP Husu PM Fó Hanoin Ministra Saúde Tenke Servisu ho Fuan
Parlamentu Nasionál (PM) liuhusi Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento husu Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hodi fó hanoin bá Ministra Saúde Élia A.A dos Reis Amaral tenke servisu ho fuan hodi servi povu
“Problema Saúde ami ko’alia bei-beik ona no husu Primeiru-Ministru atu halo desizaun hodi deside bá Ministra Saúde Élia dos Reis Amaral atu dehan loloos katak sai ministra tenke iha fuan paisaun atu hadomi nian servisu,” Deputada Maria Angelina Sarmento hateten bá jornalista sira.
Nia haktuir tanba sai ministra la’ós de’it atu ema serbí, maibé Governu mak tenke serbí povu, povu ida-ne’e sofre demais ona husi desizaun politíka ne’ebé mak kapasidade lideransa ladi’ak iha Ministériu Saúde nian.
Atu fó solusaun, tuir PLP katak tenke haree husi lideransa ne’ebé mak lidera hela Ministériu ida-ne’e lideransa ne’e iha vontade no boa-fé hodi serbí povu ho laran.
Jornalista: Leopoldina Carvalho/ Estajiária: Zita Menezes