Connect with us
Pakote Ahi

Defeza & Seguransa

UPM Nu’udár Unidade Integrante Ida bá Hametin RDTL

Published

on

Hatutan.com, (27 Maiu 2024), Díli-Ministru Interior, Francisco Guterres, konsidera Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nia Unidade Polísia Marítima (UPM) sai nu’udár parte integrante ka importante ida bá hametin Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL).

Lee Mós: Membru UPM Na’in-50 Deklara Husik GAM-GAR

Unidade Polísia Maritíma (UPM). Foto/Tome da Silva

Governu ne’e hato’o nia konsiderasaun ida ne’e, durante ninia diskursu iha seremónia aniversáriu Unidade Polísia Marítima nian bá dala-21 ho tema “Garantir e Promover a Segurança nas Áreas Costeiras de Modo para Contribuir á Um Processo Desenvolvimento ou Aspecto de Economia Azul,”, iha Kuartel UPM, Lecidere-Dili, Segunda (27/05/2024).

“Parabéns bá ita-boot sira hotu, imi, UPM ne’e, imi parte integrante ida hosi Estadu ida ne’e. Imi órgaun importante, hodi hametin soberania nasaun ida-ne’e,” Ministru Francisco Guterres hateten iha diskursu.

Advertisement

Ministru Interior ne’e dehan, ema-hotu hatene katak, tasi ne’e iha ninia valór ekonómiku ne’ebé mak importante tebtebes. Agora dadaun IX Governu Konstitusionál, hamosu programa ida bolu blue economy ka ekonómia azúl.

Ida ne’e katak, ekonómia ida ne’ebé Governu hakarak ne’e hahú hosi tasi mak mai, oinsá tasi mak bele suporta fali povu rai ida ne’e nia ekonómia atu bele sustenta dezenvolvimentu iha rai ida ne’e.

Tanba ida ne’e, Governu deside hodi tau mós UPM, hanesan mós parte pontu fokál ida bá iha programa ekonómia azul ida ne’e, atu bele fó apoiu nafatin bá iha governu, fó apoiu nafatin bá estadu, atu bele hala’o atividade ne’e ho di’ak, ho susesu bá aban bainrua ninian.

“Hakarak mós husu bá ita-boot sira hotu katak, imi kontinua dezempeña imi nia papél ho di’ak, tanba rai ida-ne’e presiza tebtebes ita-boot sira, ita sei halo demarkasaun de fronteiras, sei presiza imi nian papél hosi unidade marítima, sei hola parte iha demarkasaun fronteiras, liñas fronteiras marítimas, para ita atu bele halo kontrolu ne’ebé efetivu liu,” Francisco Guterres fó hanoin.

Bero UPM ne’ebé fasilita servisu UPM nian. Foto/Tome da Silva

UPM tenke dezempeña funsaun ho di’ak, tanba iha TL nia lei seguransa nasionál, ho regulamentu sira seluk, define ona katak, iha tasi, sura hosi metru millaun rua mai laran, ne’e pertense bá kontrolu unidade polisia marítima nian. Metru milloens rua bá leten maka entrega ona bá FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ninia Komponente Navál mak bele hala’o sira nian serbisu iha ne’ebá.

Maske nune’e, komponente rua ne’e integra aan mós iha autóridade marítima, ne’ebé dadaun ne’e governu harii ona, no espera katak, sei integra tán hosi instituisoens sira selseluk tama iha laran, atu nune’e sira bele kria kontrolu ne’ebé efetivu liu iha ita nia rain ida ne’e.

Advertisement

“Tanba ne’e maka husu para ita-boot sira atu dezempeña papél ne’e ho di’ak ho responsábilidade, tanba rai ida ne’e depende mós bá ita-boot sira ninia serbisu. Kuandu imi halo serbisu ho di’ak, maka dezenvolvimentu sei la’o ho di’ak liután,”  nia tenik.

Francisco Guterres dehan, Governu mós hatene katak, sei iha difikuldades barak hosi membru sira iha UPM hasoru, liu-liu kestoens kona-bá ekipamentu, kestoens infra-estruturas ninian. Tanba ne’e, IX Governu sente bá ida-ne’e kontinua tau apoiu sira ho gradualmente, atu bele oinsá kria kondisoens ne’ebé di’ak liu bá unidade ida ne’e, hodi bele hala’o ninia serbisu ho di’ak liután.

“Ita hahú dezeña, ita harii infra-estruturas, oinsá ita kria infra-estruturas ne’ebé mak adekuadus bá unidade marítima ida ne’e. oinsá ita bele kria ekipamentus ne’ebé mak adekuadus bá ita-boot sira atu bele uza, atu nune’e, bele dezempeña imi nian papél ho di’ak liután,” nia hateten.

La to’o de’it iha ne’e, maibé, governu mós sei kria tán kondisoens sira seluk, hodi suporta membru sira UPM ninian serbisu ho di’ak liu. Tanba ne’e maka iha loron ida ne’e, loron ida ne’ebé importante tebtebes bá iha unidade polísia marítima.

UPM halo simulasaun oinsá asegura trafikante sira tasi-laran lori mai rai-maran. Foto/Tome da Silva

Ministru Francisco Guterres lori governu nia naran agradese bá membru UPM sira hotu, no husu nafatin atu dezempeña sira-ninian papél ne’e ho di’ak, ho dixiplina, hodi respeita hierarkia komandu, atu nune’e, bele ajuda konsolida instituisaun polisia ida ne’e ho di’ak, hodi fó serbisu ne’ebé di’ak mós bá iha nasaun ida ne’e.

“Ema sira ne’ebé uza tasi, hetan susar iha tasi ne’ebá. Tanba ne’e maka, ho komemorasaun ida ne’e, Ikus liu, hakarak hato’o dala-ida tán, parabens bá ita-boot sira hotu, bá ita-boot sira-nian serbisu ne’ebé di’ak tebtebes durante ne’e,” hatete Francisco Guterres.

Advertisement

Segundu Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Pedro Belo, hatutan, Unidade Polísia Marítima hanesan unidade espesial ida ne’ebé iha responsábilidade hodi asegura vizilánsia patrullamentu, no halo fiskalizasaun iha liña kosteira no domíniu públiku, marítima, iha ambiente prevensaun no kombate kriminalidade en-jerál no ilísito sira seluk.

“Iha kontestu ida ne’e, unidade polisia marítima asume papél sentrá ida hodi hasa’e nia patrullamentu marítimu no aumenta fiskalizasaun iha peskas ilegais, tráfiku umanu, tráfiku de droga, tráfiku armas, no kombate kriminalidade organizadu, krime transnasionál,” dehan Pedro Belo.

UPM iha mós nia papél importante ida iha ámbitu salva vida umanu iha tasi no salvamentu marítima. Maibé, problema ne’ebé durante tinan 20 nia laran UPM hasoru mak hanesan, manutensaun no operasaun navius ne’ebé tuan ona, tán ne’e presiza iha manutensaun ne’ebé signifikativu. Finansiamentu ne’ebé menus, kauza insufisiente bá iha kombustível, manutensaun mínimu, material bá peskas ne’ebé menus, formasaun adekuada ne’ebé menus bá elementus UPM sira, problema ho akizisaun navius, sistema komunikasaun la adekuadu, problemas ho finansiamentu reabastesimentu ekipamentus ne’ebé bele fó risku bá membru sira iha sira-nian serbisu fatin.

“Balsa salva vida ne’ebé tuan ona, ekipamentus bá kombate insendius ne’ebé tuan ona, ekipamentus seguransa ne’ebé labele atu utiliza ona, nomós ekipamentu seguransa jerál sira seluk,” nia informa.

Biar Unidade Polísia Marítima enfrenta problemas hirak ne’e, liuhosi kompeténsia sira ne’ebé atribui hosi lei bá Polisia Nasionál Timor-Leste no UPM, la-hamate sira-ninian espíritu, ho prontidaun nafatin atu garante soberania no integridade  TL ninian fronteira marítima ho sira-nian motto “Servír e Proteger”.   

Advertisement

Maibé, komisáriu PNTL ne’e husu nafatin bá governu atu halo inevestimentu ida boot, iha unidade ida ne’e, no importante liu atu aumenta númeru rekursu umanu, fasilidade sira hanesan roo ahi, inklui ekipamentu nesesáriu sira seluk, hodi hatán bá situasaun globál ohin loron nian.

 Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

PNTL Konklui Identifikasaun bá Timoroan 34 Ne’ebé Deporta hosi Reinu Unidu

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli-Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi nia Departamentu Investigasaun Kriminál Nasional, Sesta  (26/07/2024), konklui ka finaliza ona prosesu identifikasaun bá Timoroan na’in-34 ne’ebé hetan deportasaun hosi Governu Reinu Unidu (Inglaterra).

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Ramos-Horta ho Xanana Hakle’an Diskusaun Seguransa Nasionál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli- Iha reuniaun semanál, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, Kinta (25/07/2024) iha Palásiu Prezidensiál,  ko’alia kle’an ba asuntu seguransa nu’udár  preparativu ba eventu sira loron konsulta Populár, 30 Agostu  no vizita ofisiál Papa Francisco nian mai Timor-Leste iha loron 09 to’o loron 11 fulan-Setembru 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Autoridade Timor-Leste Prende Sigaru Manchester Kaixa 1013 Husi Kambodia

Published

on

Hatutan.com, (22 Jullu 2024), Díli-Autoridade polísia Timor-Leste liuhusi ekipa konjunta;  Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Servisu Nasionál bá Intelijénsia (SNI) ho Autóridade Adeuaneira (Alfandega) prende sigaru ho marka Manchester iha kaixa 1013 ne’ebé mak orijen husi Kambódia.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending