Hatutan.com,(04 Juñu 2024), Díli-Membru Parlamentu Nasionál (PN) husi Bankada CNRT, Natalino dos Santos, afirma joven Timoroan hirak ne’ebé envolve violénsia iha Fátima-Portugal tenke responsabiliza sira-nia aktu.
Lee Mós: Polísia Judisiáriu Leiria Seidauk Identifika Motivu Violénsia iha Fátima Ne’ebé Envolve Timoroan
Timoroan ida ne’ebé sai vítima ka mate iha violensia ne’ebé akontese iha Fátima-Portugal, Domingu (02/06/2024). Foto/Foti husi Facebook
Deputadu Natalino dos Santos husu atu labele jenelariza katak Timoroan sira hotu iha Portugal mak halo problema ka komete violénsia ne’e, pesoál ne’ebé envolve iha grupu rival balun mak organiza malu hamosu violénsia ne’ebé sai preokupasaun boot iha Portugal, liuliu iha Fátima hanesan rai ne’ebé ho nia sidadaun sira sivilizadu loos.
“Ha’u lamenta teb-tebes tanba ita-nia maluk joven sira ba servisu iha ne’ebá no halo arbiru (asneiras) iha ema nia rain ne’ebé konsidera santa iha Fátima. Ha’u lamenta teb-tebes no triste teb-tebes, ita labele jenelariza nune’e ita husu ba Governu Portugés no entidade kompetenti iha Portugal atu foti desizaun forte bá sira ne’ebé halo violénsia no krime,” Deputadu Natalino dos Santos hateten bá jornalista sira iha PN, Tersa (04/06/2024).
Nia hatutan tán katak joven balun bá estuda balun bá buka moris balun bá serbisu iha Portugal tanba ne’e lalika atu jeneraliza katak joven sira hotu husi Timor, tanba joven barak mak hatene oinsa tau aan no tane sira-nia integridade hanesan Timoroan sivilizadu.
Iha sorin seluk Vise-Ministru Asuntu Parlamentár Adérito Hugo da Costa informa katak inisiativa lei Portugal nian sei submete bá Prezidente da Republika Portugal nian no adianta bá promulgasaun ne’e solusaun ida ne’ebé Estadu Portugal halo relativa ho kestaun bá imigrante sira nian ne’ebé sira presiza regula ne’e mak konsekuensia bá Pais sira ne’ebé hola parte iha CPLP.
Santuáriu Fátima-Portugal hanesan fatin Sagradu, identidade orijen no ikon mundiál ba relijiaun hothotu, liuliu Katóliku sira. Sivilizasaun mundiál ne’ebé konstrui sékulu ida ona. Fátima mós hanesan ho Nain-Feto mosu iha Lourdes, Fransa.
Prezidente Marcelo Rebelo dé Sousa Promulga Regra Foun bá Prosesu Imigrasaun
Prezidente Republika, Marcelo Rebelo de Sousa, promulga diploma Governu nian ne’ebé introdús regra foun sira iha prosesu imigrasaun ba Portugal.
Prezidente Republika, Marcelo Rebelo de Sousa. Foto/Globo.com
Iha nota ofisiál ida-ne’ebé publika iha sítiu ofisial Prezidensia Republika Portugal nian, Marcelo Rebelo dé Sousa subliña “situasaun urjente tebes hodi halo regularizasaun ba prosesu lisensa rezidénsia nian ne’ebé pendente rihun ba rihun.”
“Prezidente Republika promulga diploma espesífiku ida-ne’ebé, hodi respeita situasaun sira ne’ebé eziste to’o ohin loron, evita prosesu regularizasaun ne’ebé la’o hela ho espresaun interese foun, ne’ebé rekoñese ona iha lejislasaun uluk nian,” haree nota ofisiál ne’ebé Hatutan.com tradús husi lian portugés ba tetum husi publikasaun noticiasaominuto.com.
Ho ida-ne’e, Prezidente Republika “halo ona diploma Governu nian ne’ebé altera Lei nú. 23/2007, loron 04 fulan-Jullu, iha ninia liafuan atuál, ne’ebé estabelese kondisaun no prosedimentu sira ba tama ka entrada, hela, sai no Afastamentu ba sidadaun estranjeiru sira iha territóriu Portuges, nune’e mós estatutu rezidente ba tempu naruk.”
Governu hapara rejime esepsaun ida ne’ebé fó lisensa ba ema estranjeiru ida atu tama iha Portugal no hafoin aplika de’it lisensa rezidénsia nian no anunsia kriasaun estrutura misaun nian ida atu regulariza prosesu pendente sira, ne’ebé estimativa hamutuk rihun 400.
Iha Planu Asaun ba Migrasaun, ne’ebé ohin aprova ona husi Konsellu Ministrus, hateten katak “too ona ba rohan rejime esepsaun nian ne’ebé permite tama la ho regra, halakon prosedimentu ne’ebé deside ona ba espresaun interese sira,” konsidera hanesan “odamatan nakloke no fonte ba kestaun pendente barak.”
Husi agora ba oin, sei la iha tan posibilidade ba ema estranjeiru ida-ne’ebé hetan vistu turístiku atu halo regulár sira-nia estatutu iha Portugal, hodi rekere kontratu empregu ka solusaun seluk ne’ebé uluk trata ona iha rede konsular Portugal nian.
Primeiru-Ministru, Luis Montenegro, ohin loron rejeita kualkér ligasaun entre imigrante sira no aumentu iha krime, maibé dehan katak Portugal iha lejislasaun ne’ebé permite abuzu bainhira tama.
Violénsia ne’ebé envolve grupu rival Timoroan ne’e akontese iha Domingu (02/06/2024), oras Portugál iha Fátima-Portugál ne’ebé rezulta mate ida, kanek todan tolu no kanek kaman rua.
Jornalista Estajiaria : Dircia Ximenes Guterres/Isabel Pires