Hatutan.com, (04 Outubru 2024), Díli-Governu Timor-Leste ho Estadus Unidus Amérika (EUA) kontinua hametin kooperasaun bilaterál iha área Defeza no buka esplora oportunidade sira iha futuru.
Lee Mós: Ezersísiu CARAT 2024, Forsa TL ho EUA Hala’o Treinamentu Kona-bá Atuasaun Peska Ilegál

Ministru Defeza (MD), Donaciano do Rosário Gomes “Pedro Klamar Fuik” enkontru ho Embaixadóra Estadus Unidus Amérika (EUA) mai Timor-Leste, Donna Welton, Sesta (04/10/2024). Foto/Tome da Silva
Ministru Defeza (MD), Donaciano do Rosário Gomes “Pedro Klamar Fuik”, Sesta (04/10/2024), hala’o enkontru ho Embaixadóra Estadus Unidus Amérika (EUA) mai Timor-Leste, Donna Welton, iha salaun Ministériu Defeza, Fatuhada-Díli, hodi reafirma parseria forte entre Estadus Unidus no Timor-Leste.
Ministru “Pedro Klamar Fuik” ónradu tanba hetan vizita hosi Embaixadóra Estadus Unidus, Donna Welton no sira ko’alia kona-bá kooperasaun ne’ebé mak EUA iha ho TL iha ámbitu setór defeza nian.
Dezde periudu mais difísil Timor nian iha 1999, Estadus Unidus Amérika sempre fó apoiu bá iha Timor-Leste hodi bele hakotu lalais kríze iha 1999 no to’o ohin loron, Estadus Unidus Amérika sempre fó apoiu ne’ebé mak nesesáriu iha área hothotu, iha setóres hothotu, inkluzivamente iha setór da defeza.
Asisténsia hirak ne’ebé durante ne’e EUA fó ona bá militár Timoroan sira iha instituisaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) maka fízikamente iha Projetu Rehabilitasaun bá Aeroportu Baucau, ho aviaun ne’ebé mak sira kontribui.
EUA mós promove ona ezersísiu barbarak ne’ebé mak hala’o iha Timor-Leste hodi bele ajuda forsa armada timoroan sira, atu bele artikula ho forsas profisionál sira iha nível internasional bá iha misaun saida de’it. Misaun bá apoiu pás nian, misaun bá apoia emerjénsia iha kalamidade ruma, no misaun bá apoiu sívil-militár.
Aeroportu Baucau nian
Kona-bá projetu reabilitasaun bá Aeroportu Komandante Vicente Reis “Sahe”-Baucau, Ministru Klamar Fuik dehan, aeroportu ne’e halo parte bá asset estadu nian. Tanba ne’e maka seidauk iha atribuisaun difinitiva bá forsas armada, liu-liu bá komponente Aérea. Mais, iha kooperasaun hosi Estadus Unidus Amérika, atu bele fó apoiu bá iha F-FDTL entermu oinsá mak hadi’a aeroportu ida iha Baucau.
“Señora embaixadóra foin reitera tán katak, sira haree ho hanoin di’ak katak, aeroportu Baucau ne’e sei bele utiliza bá iha kualker operadór aviasaun kargu, para atu bele halo karregamentu bá kualker kargu, sai hosi aeroportu Baucau bá iha país ASEAN ne’e, no sira haree katak, ida ne’e sei bele benefísia parte leste hosi ita-nia illa, liu-liu populasaun sira nian vida ekonómika,” Pedro Klamar Fuik haktuir.
Embaixadóra Donna Welton, hatutan katak, iha diskusaun ne’ebé halo kle’an no mós sira koalia buat barak kona-bá kooperasaun bilaterál entre país rua nian iha área defeza, no EUA mós enfatiza importánsia hosi kooperasaun defeza ne’e rasik.
Embaixadóra Donna Welton mós hakarak atu bá oin halo kooperasaun di’ak ho IX Governu Konstitusionál, atu nune’e Governu ne’e bele atinje ninia prióridade sira durante nia governasaun liu-liu iha área defeza nian.
Enkontru Ministru Defeza Timor-Leste nian ho Embaixadora Estadus Unidus Amérika nian ne’e atu hametin relasaun entre lideransa defeza Estadus Unidus no Timoroan nian no diskute kona-bá apoiu militár Estadus Unidus nian ne’ebé la’o daudaun no inisiativa sira seguransa nian.
Diskusaun entre Ministru Defeza RDTL no Embaixadóra EUA nian ne’e foka mós bá importánsia formasaun defeza nian no inisiativa sira kapasitasaun nian ne’ebé fó kbi’it bá Timor-Leste atu hala’o papél krítiku ida iha seguransa Indo-Pasífiku nian.
Estadus Unidus iha kompromisu atu kontinua apoiu ba inisiativa sira-ne’e no esplora oportunidade foun sira ba kooperasaun ne’ebé hasa’e estabilidade no seguransa rejionál.
Sorumutuk parte rua nian ne’e reprezenta pasu signifikativu ida bá reforsu país rua nian objetivu mútuo (kle’an) sira no avansa vizaun kompartillada bá Timor-Leste ida ne’ebé seguru no prósperu.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres