Hatutan.com, (10 Outubru 2024), Díli-IX Governu Konstitusionál liuhosi surumutuk Konsellu Ministru ordináriu iha Palásiu Governu, Kinta (10/10/2024), aprova projetu rezolusaun Governu nian kona-bá Planu Anuál Multisetoriál Nasionál bá Kombate stunting ka ra’es-badak bá períodu hosi 2024 to’o 2030.
Lee Mós: Konsellu Ministru Nomeia Prezidente Foun EDTL, E.P ho BTL, E.P Períodu 2024-2028

Palásiu Governu. Foto/Dok. Hatutan.com
Projetu rezolusaun Governu ne’e, aprezenta hosi Vise-Primeiru Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, no Diretór Ezekutivu Unidade Misaun bá Kombate Atrasaun, Joel Maria Pereira, durante sorumutuk entre membru Governu sira ne’e.
Rezultadu hosi reuniaun Konsellu Ministru nian ne’ebé Hatutan.com sita iha komunikadu, relata planu Anuál Multisetoriál Nasionál bá Kombate ‘Stunting ’ bá períodu tinan-neen ne’e nia objetivu prinsipál atu fornese enkuadramentu ida bá asaun koordenada no multisetoriál hodi kombate ‘Stunting ’.
“Entre objetivu prinsipál sira, ami destaka aumentu iha taxa fó susu-been inan eskluzivu, hadi’a labarik sira nia dieta no redusaun hosi taxa ‘stunting’ hosi 47% ba menus hosi 25% iha tinan 2030. Planu ne’e mós hakarak hamenus taxa sira hosi anemia iha labarik no feto sira ho idade reprodutiva, no mós hadi’a koordenasaun programa nutrisaun no promove mudansa komportamentu sosiál hodi hadi’a saúde nutrisionál,”.
Implementasaun bá planu hirak ne’e sei lidera hosi Unidade Misaun Stunting, iha kolaborasaun ho ministériu oioin no parseiru dezenvolvimentu sira. Prosesu ne’e sei sujeita bá akompañamentu kontínuo hodi garante nia efikásia, ho objetivu atu kria ambiente ida ne’ebé sustentável no reziliente ne’ebé promove hadi’a nutrisaun no moris di’ak (bém-estár) populasaun timoroan nian.
Projetu Dekretu-Lei ne’e mós hetan aprovasaun, ne’ebé aprezenta mós hosi Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino, refere bá Programa Habitasaun Komunitária.
Programa ne’e hakarak garante direitu bá abitasaun, nu’udár kondisaun ida bá dezenvolvimentu integradu no sustentável komunidade nian, liuhosi planeamentu no konstrusaun uma rezidensiál sira no ninia respetiva infraestrutura no ekipamentu koletivu komplementár, ne’ebé destinadu bá atribuisaun bá benefisiáriu sira, tuir kritériu sira ne’ebé estabelese ona, no mós apoiu komunidade nian ne’ebé la’o hela tuir mai bá manutensaun no asesu bá servisu sira.
Implementasaun programa ne’e sei lidera hosi Ministériu Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, hamutuk ho administrasaun lokál sira no ho partisipasaun ativu hosi komunidade sira. Uma sira ne’e atribui bá benefisiáriu sira tuir sira nia kapasidade finanseira, ne’ebé tama iha rejíme ida hosi rejíme sira tuir mai: komersiál, subsidiadu, komunitáriu ka sosiál.
Iha rejíme komersiál, benefisiáriu selu konsiderasaun ne’ebé define hosi kondisaun merkadu nian. Tuir rejíme subsidiadu, montante ne’ebé atu selu ajusta atu sai baratu liu tanba kondisaun merkadu nian. Tuir rejíme komunitáriu, atribuisaun uma nian maka gratuita iha faze inisiál, ho montante ida ne’ebé estabelese atu selu hafoin períodu ida-ne’e. Tuir rejíme sosiál, uma fornese lahó kustu.
Iha sorumutu Konsellu Ministru ne’e, Governante sira avalia mós relatóriu preliminár ida kona-bá despeza bá atividade sira ne’ebé relasiona ho vizita Sua Santidade Papa Francisco nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral.
Iha reuniaun loron 28 fulan-Fevereiru tinan 2024, Konsellu Ministru autoriza gastu to’o millaun 12 dolar amerikanu, ne’ebé destina ba Komité Koordenadora ba Organizasaun Vizita Sua Santidade Papa Francisco nian, ne’ebé hala’o iha loron 09 to’o 11 fulan-Setembru tinan 2024.
Hosi montante ne’e, ezekuta ona $9.978.658,12, ne’ebé rezulta iha saldu pozitivu hamutuk dólar amerikanu 2.021.341,12, ne’ebé sei hatama fali ba kofre Estadu.
Konferénsia Episkopál Timorense (CET), liuhosi ekipa Komisaun Koordenadora Igreja nian, sei hala’o enkontru avaliasaun interna iha loron 23 fulan-novembru tinan 2024 no Komisaun Konjunta, ne’ebé kompostu hosi Governu, ekipa Igreja nian no reprezentante Santa Sé nian iha Timór -Leste, sei konklui atividade sira iha loron 21 fulan-Dezembru tinan 2024, loron ne’ebé maka reprezentante hosi Santa Sé no hosi Igreja lokál sei transmiti mensajen ofisiál ida hosi Vatikanu.
Konsellu Ministru mós deside atu aprova tema “Orgulhu ba ita-nia identidade no kultura, ita harii futuru liberdade, justisa no esperansa ba ita-nia Povu” ba selebrasaun sira aniversáriu Proklamasaun Independénsia Repúblika Demokrátika ba dala 49 Timor-Leste nian, ne’ebé sei selebra iha loron 28 fulan Novembru, no ne’ebé nia selebrasaun prinsipál sira sei hala’o iha Oe-Cusse Ambeno.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres