Hatutan.com, (27 Novembru 2024), Díli – Durante tinan-lima (5) nia laran, Forum Komunikasaun Feto Timor-Leste ka FOKUPERS rejista númeru kazu violénsia doméstika no hasoru feen hamutuk 557 no kazu violénsia seksuál hasoru feto no labarik-feto hamutuk 301. Hosi númeru violensia sira-ne’e rezulta na’in-neen (6) lakon vida.
Lee Mós: Kazu Asédiu Seksuál, FOKUPERS Submete Karta Lamentasaun no husu Ministru Miguel Manitelu Tau Konsiderasaun

FOKUPERS halo konferénsia imprensa, Kuarta (27/11/2024). Foto/Tome da Silva
Baze ba númeru kazu violensia hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste kontinua ho númeru ne’ebé boot to’o labarik feto no inan-feto balun tenke lakon vida tanba violensia fízika direta, maka ho Kampaña Loron 16 Ateízmu Kontra Violénsia hasoru, Feto FOKUPERS husu ema hotu iha Timor-Leste atu hapara violénsia hasoru feto no labarik feto sira.
Liuhosi konferénsia imprensa, Kuarta (27/11/2024), FOKUPERS afirma mézmu okupasaun hosi inimigu sira hotu ona, maibé kanek sira seidauk maran, kanek sira seluk mosu tan, nune’e feto nafatin sai vítima ba violénsia hodi otas ba otas iha Timor-Leste.
Relatóriu Chega! hatudu provas feto liu 800 ne’ebe hetan ona violasaun seksuál durante tempu okupasaun Indonézia iha tinan 1975-1999. Iha faze ukun aan, situasaun violénsia sei kontinua hafalun feto no labarik-feto nia moris 33% feto ho idade 15-49 esperiénsia ona violénsia hosi sira-nia parseiru moris.
“Tinan-lima nia laran, FOKUPERS rejista kazu violénsia doméstika total 557 hasoru fen no kazu 301 k violénsia seksuál hasoru feto no labarik-feto. Durante tinan 5 ne’e nia laran feto na’in-lima (5) mate tanba violénsia doméstika hetan violénsia husi la’en no labarik-feto 1 mate tanba hetan violénsia seksuál no violénsia fíziku iha uma laran,” portavós FOKUPERS, Lucia de Fatima da Silva hateten.
Violénsia hasoru feto no labarik-feto kontinua aas nune’e imajen sira ne’e hatudu momoos situasaun ba problema sosiál boot ne’ebé todan iha feto nia moris.
Relatóriu hosi FOKUPERS nian hatudu organizasaun fornesedór servisu asisténsia ba feto no labarik-feto sira, inklui polisia VPU kada loron simu keixa no fó asisténsia ba feto no labarik-feto sira ne’ebé sai vítima ba violénsia bazeia ba jéneru.
FOKUPERS bolu nafatin ba sosiedade, komunidade no ema hotu nia atensaun bele hamutuk halo mudansa ba Timor-Leste ida ne’ebe hakribi violénsia hasoru feto no labarik-feto.
FOKUPERS husu nafatin atu ema hotu-hotu nia responsabilidade hodi halo asaun kii’k ne’ebé bele kontribui ba pás iha família, sosiedade no nasaun hodi hatete no halo hamutuk mudansa tuir mai ne’e ;
- Hamutuk ba mudansa liuhosi muda liafuan, atitude no hahalok ne’ebé suporta violénsia
- Hamutuk ba mudansa hodi kumpre vítima sira-nia direitu hodi asegura vítima sira iha asesu lalais no adekuadu ba servisu rekuperasaun, akompañamentu legal no justisa.
- Hamutuk ba mudansa atu hapara impunidade, ezije responsabilidade ba autór violénsia sira.
- Hamutuk ba mudansa estabelese toleránsia zero ba violénsia hasoru feto no labarik-feto sira.
- Hamutuk ba mudansa halo investimentu ho seriedade iha prevensaun no responde sedu ba violénsia.
Tanba ne’e ;
- Feto moris laiha diskrisaun no violénsia mak sei kontribui ba família nia haksolok no saudavel.
- Feto nia moris laiha violénsia sei kontribui ba komunidade no sosiedade moris iha armonia no dame.
- Feto nia moris laiha violénsia mak hatudu loloos ita-nia fiar ne’ebe sai ita-nia kultura.
- Feto nia moris laiha violénsia mak sei hamenus taxa mortalidade inan ne’ebé la’ós kauza husi moras loloos no hamenus gastu orsamentu estadu ba tratamentu saúde.
- Feto nia moris laiha violénsia mak sei hametin ekonomia família no nasaun.
- Feto nia moris laiha violénsia mak atinje loloos nasaun ne’ebe moris iha igualdade no respeita direitu umanu.
- Feto nia moris laiha violénsia mak sei hatuur aliserse ne’ebé metin iha família, komunidade, sosiedade no nasaun.
Tuir dadus jerál iha FOKUPERS 2024 nian iha kazu hamutuk lima (5) mak to’o nia finalidade no hetan ona desizaun final nune’e iha arguido ida mak tama ona prizaun tinan-20. Maibé ba kazu violénsia doméstika arguido sira to’o iha desizaun final maibé hetan suspensaun de’it. Tanba ne’e kazu hosi 500-resin kuaze balu rekupera ona no balun FOKUPERS entrega fila fali ona ba sira nia hela fatin no balun se iha Uma Mahon.
Jornalista Estajiáriu: Lazaro Pereira Quefi