Hatutan.com, (27 Janeiru 2025), Díli— Gregório Saldanha “Mouris” deside ona rezigna an hosi nia kargu hanesan Prezidente Autoridade Munisipiu (PAM) Díli.
Lee Mós: Gregório Saldanha Identifika Kauza bá Problema no Solusaun 12 iha Díli

Prezidente Autoridade Munisípiu Díli, Gregório Saldanha simu pose hosi Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomas do Rosário Cabral, iha Administrasaun Díli, Sesta (01/03/2024). Foto/Dok.Leopoldina de Carvalho.
Informasaun ne’ebé Hatutan.com simu hosi fontes importante ne’ebé husu atu la bele lai publika nia identidade ne’e katak mate-restu Masakre Santa Krús, 12 Novembru 1991 ne’e rezigna an no posivel boot iha Tersa, 28 fulan-Janeiru 2025, hale’u tuku 10.00 Dadeer, sei iha serimónia entrega podér ba PAM Dili foun ne’ebé indika hosi Minériu Administrasaun Estatál (MAE).
Gregório Saldanha “Mauris” ne’ebé foin simu pose hosi Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomas do Rosário Cabral iha Sesta, 01 fulan-Marsu 2024, ho onestu husi kargu PAM Dili tanba sente laiha kompeténsia hanesan autoridade servisu ba Munisípiu Díli, inklui la simu intervensaun “dramátiku” podér polítika sira iha servisu Autoridade Munisípiu Díli nian.
Kestaun suluk ne’ebé sai razaun forte bá Gregório Saldanha “Mauris” mak la konkorda ho polítika Governu nian liuhosi Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites, ne’ebé hasai ka muda abitante sira iha Díli laran laiha koordenasaun ho PAM Díli.
Seluk fali, informasaun ne’ebé Hatutan.com asesu mós katak SEATOU foti tomak kompeténsia PAM Díli nian ne’ebé ikus mai fó imajen ba Gregório Saldanha “Mauris” katak sai PAM Díli atu hanesan fali kortina tanba laiha kompeténsia ne’ebé merese no prevalese iha Lei. Ironia, kargu xefia no diretór ministru ne’ebé nomeia hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) nunka kumpre orientasaun hosi PAM Díli durante ne’e.
To’o notísia ne’e publika seidauk iha konfirmasaun ofisiál ho PAM Díli, Gregório Saldanha “Mauris”, no Ministru Administrasaun Estatál, Tomas do Rosário Cabral, maibé ajenda ne’ebé iha katak Gregório Saldanha, aban, entrega ofisiálmente nia knar ba PAM foun Díli nian ne’ebé indika ona hosi Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomas do Rosario Cabral.
Lembra fali katak iha serimonia Prezidente Autoridade Munisipiu (PAM) Díli nian tempu ne’ebá, Gregório Saldanha “Mouris” identifika ona kauza bá problema iha sidade Dili hamutuk 12 no rekomenda mós ninia solusaun sira.
Problema 12 ho nia solusaun ne’ebé PAM Díli identifika sempre mosu iha kapitál Díli mak hanesan tuir mai ne’e:
- Ódio vingansa no problema
Presiza hapara ódio no vingansa entre komunidade, liu -liu joven sira, violénsia hosi autoridade hasoru populasaun no violénsia hosi populasaun hasoru autoridade sira, ema hatoman an hala’o idak -idak nia direitu, kumpri nafatin dever atu respeita ema seluk nia direitu.
- Falta kampu servisu
Presiza fasilita formasaun tékniku vokasionál prontu servisu no hadi’a regulamentu sira hodi fasilita investór rai laran no rai liur hodi loke kampu servisu bá jerasaun foun.
- Lixu no dezastre naturál
Ema hotu tenki hatoman an hamos nia hela fatin ka servisu fatin, no autoridade presiza halo kalendáriu rutinu hodi mobiliza komunidade, Estadu no NGO sira hodi kuda ai oan ka duut iha tempu udan iha foho lolon no rai tetuk sira ho objetivu atu prezerva be’e no hapara dezastre naturais iha futuru. Iha tempu bailoron presiza loke fali bee dalan sira ne’ebé aat ka nakonu ho foer hodi hamos, presiza rekruta veteranus, kombatentes no joven sira tau matan lisuk, no asegura jardin tasi ibun no tasi laran labele foer.
- Laiha fatin ka espasu hodi hakoi mate
Presiza rekopera no moderniza rate sira iha Dili laran hodi halot mate ruin sira, ho konsiderasaun bá problema naturál ema aumenta rai la aumenta, espesiál rate Santa Cruz nu’udár patrimóniu nasionál, luta juventude nian, presiza loke fali dalan oan sira iha rate laran hodi fasilita movimentasaun bainhira selebra loron boot 12 Novembru no finadu.
- Laiha planu urbanistiku ida diak
Presiza planeamentu urbanu di’ak hodi halo bairu foun ho modelu apartementu kompletu ho kapela, merkadu, kampu desportu no fatin ba divertimentu no fatin ba ema mate.
- Mekadu iha estrada ninin ho nia engrafamentu sira
Presiza haboot merkadu ezistente sira ho modelu uma andar tanba ita konsidera nafatin problema naturál mak ema aumenta rai la aumenta hodi evita ema fa’an sasan iha estrada ninin, no presiza regula orário movimentu transporte sira iha sidade Dili ne’ebé kontinua sai problema.
- Laiha jestaun di’ak ba jardin no fatin turistiku sira
Presiza transfere jestaun jardim sira ba kompañia privadu nasionál sira, presiza kuda ai-horis sira ho valor istóriku no ekonómiku hanesan kafé, ai-kameli, ai-teka no seluk tan iha jardim palásiu órgaun soberania haat ne’e nia oin hodi reprezenta no promove Timor-Leste nia rikusoin.
Presiza dezenvolve baia Dili ho planu úniku iha área komérsiu, desportu no bá divertimentu sira ne’ebé didika bá turista rai laran no rai liur no mós bele hadok joven sira hosi prátika violénsia.
Presiza hari parque ho kuda ai-horis barak nune’e bele hamatak no proteje sidade Dili, kuda ai-kasia iha jardim sira, hodi rekopera Dili nia identidade.
- Monumentu no naran ba dalan sira la reprezentativu
Presiza tau funu na’in sira nia naran no estatua iha rotunda sira, no tau figura sira iha área politiku sira, dezenvolvimentu kultura, desportu, músika no sira seluk tan nia naran iha dalan kiik ka beco ne’ebé iha dalan foun de’it la reprezenta buat ida.
- Enerjia eletrika no bee–moos
Presiza dezenvolve enerjia solar ka fotogolteiku hodi hamenus dependénsia ba enerjia petrolíferu hodi prodúz eletrisidade, presija halo rezervatóriu hodi salva be’e, ne’ebé mota lori hamutuk foer, animal, ema tun hotu ba tasi, nune’e bele uza be’e rezervatóriu ba nesesidade ema nian. Autoridade munisipál Dili hamutuk ho autoridade iha suku, aldeia sira hamutuk ho autoridade Governu suku aldeia sira sei kontrola kanu sira ne’ebé lori be’e mai komunidade hodi utiliza ba nesesidade sira ne’ebé dala barak kontra regra sira.
- Jogu mákina no bola guling, no fatin prostituisaun moris buras
Presiza kontrola jogu makinaria sira, bola guling no data prostituisaun sira, evita pratika ilegal sira ne’ebé sees hosi obrigasaun selu taxa ba Estadu, evita labarik kiik sira nia involvimentu, no prevene hada’et moras aat sira iha komunidade nia leet.
- Estadu lakon nia patrimoniu rai no uma
Presiza identifika no salva Estadu nia patrimoniu rai no uma sira ne’ebé oras ne’e fó aluga ba ema rai laran ka rai liur ho osan kiik ne’ebé sira fó aluga terseira parte ho osan boot.
- Estadu lakon rastus istoria
Presiza identifika ho pererva situs istórikus hanesan japones nia abrigu sira, nu’udár testemuña ba guerra mundiál daruak no mós rekopera fali kadeia ka fatin akontesimentu importante ruma iha tempu funu nian ne’ebé oras ne’e ema uza hodi halo negósiu, espesialmente iha jardim Igreja Motael nia oin, autoridade munisipál Dili presiza troka Monumentu jardim 12 Novembru Motael ba monumentu no jardim saudozu Sebastião Gomes.
Hafoin halo tiha identifikasaun iha Munisípiu Díli hodi propoin nia solusaun mak tuir Gregório Saldanha “Mauris” importante loos atu halibur tékniku Timoroan sira ne’ebé iha matenek no esperiénsia, sira ne’ebé uluk servisu iha tempu Indonézia hodi rona sira oinsá koordena fali sidade Díli nu’udár kapital nasaun Timor Leste.
Prezidente Autoridade Díli ne’e hakarak deklara bá públiku slogan Díli hamurak uluk bapa nia tempu bolu “Dili Bertais” nakfilak ba Dili HAMURAK, katak Dili hakmatek, Dili moos, Dili furak, Dili fatin ba ema hotu bele moris di’ak.
Jornalista: Vito Salvadór