Connect with us

Justisa & Krime

STJ Deside La Halo Estradisaun, Fujitivu INTERPOL Teves Jr Agradese Bá Governu Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (22 Marsu 2025), Díli– Fujitivu Organizasaun Polísia Kriminál Internasionál (INTERPOL, sigla Ingles), Arnolfo Arnie Alipit Teves Jr ho nasionalidade Filipina hato’o agradesimentu boot ba Governu Timor-Leste no ba povu tomak Timor ho Judisiál Timor Leste nian ne’ebé deside ona la haruka fila ka la halo estradisaun ba nia hodi fila ba nia nasaun orijen Filipina.  

Lee Mós: Governu Respeita Desizaun Tribunál La Halo Estradisaun Bá Fujitivu Teves Jr

Fujitivu INTERPOL Arnolfo Arnie Alipit Teves Jr akopaña husi nia ekipa advogadu privadu konferénsia imprensa iha Díli, Sábadu (22/03/2025). Foto/Elio dos Santos da Costa

“Ha’u hakarak dehan ha’u agradese primeiru ba Maromak,  ha’u agradese ba Governu Timor-Leste, ha’u agradese ba ema hotu-hotu liu-liu ba povu Timor, ha’u agradese sistema Judisiál Timor-Leste ne’ebé di’ak loos,”  Fujitivu Arnolfo Teves Jr hateten iha konferénsia imprensa ne’ebé akompaña husi nia ekipa advogadu privadu iha Díli, Sábadu (22/03/2025).

Teves Jr, pesoál ne’ebé INTERPOL hasai rede notice ba nia ne’e fó nia opiniaun kona-bá deklarasaun husi Ministru Justisa Filipina ne’ebé hatete aat kona-bá sistema Judisiál Timor-Leste,  hodi dehan sala, maibé iha realidade sistema Governasaun Timor-Leste, sistema Judisiál Timor-Leste, di’ak liu kompara ho Filipina.

Advertisement

Supremu Tribunál Justisa  (STJ)  halo tiha análize ba rekursu ne’ebé hato’o husi ekipa defeza Arnolfo Teves Jr, Kuarta (20/03/2025), deside indefere pedidu estradisaun ne’ebé hato’o husi Governu Filipina ho nune’e Arnolfo Teves Jr sei la hetan estradisaun.

Fujitivu red notice hosi INTERPOL ho naran kompletu Arnolfo “Arnie” Alipit Teves Jr ka Arnolfo Teves Jr, tama iha territóriu Timor-Leste iha loron (la fiksa), fulan-Abríl 2023 ho aviaun jet privadu hamutuk ho nia feen no oan-feto.

Bainhira Arnolfo Teves Jr ne’ebé sai hanesan autór bá kazu omisídiu oioin iha provínsia Negru Oriental, Filipina, to’o iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Díli,  tempu ne’ebá, deskonfia simu direta hosi asesór prinsipál Prezidente Repúblika nian tempu ne’ebá.

Eis membru Parlamentu Filipina ne’ebé reprezenta provínsia Negru Oriental sai hanesan autór kazu asasinatu oho ema na’in-sia (9) inklui Governadór  Negru Oriental, Roel de Gamo hetan kapturasaun no detensaun  hosi autoridade Polisiál Timor-Leste bainhira halimar hela golf iha área balun iha Díli laran, Kinta loraik, 21 fulan-Marsu 2024, hale’u tuku 16:00 Otl.

Fujitivu Teves Jr hato’o agradese ba Governu Timor-Leste. Foto/Elio dos Santos da Costa

Iha loron 26 fulan-Jullu tinan 2023 iha Manila-Filipina, Konsellu Anti-Terrorizmu (ATC, sigla inglés) hasai rezolusaun númeru 43 (2023) hodi konsidera  Arnolfo A. Teves, Jr ho nia grupu armadu nu’udár grupu terrorista tanba envolve iha kazu omisídiu no abuzu seksuál iha Negros Oriental.

Eis  lejizladór Falipina nian ne’e rejista hanesan red notice Organizasaun Internasionál Polísia Kriminál (INTERPOL, sigla inglés)  iha fulan-Fevereiru 2023. Notifikasaun  red notice hosi INTERPOL ne’e nu’udár anúnsiu ne’ebé husu bá autoridade justisa sira iha mundu atu buka tuir no kaptura fujitivu ne’ebé presiza halo estradisaun, entrega aan no enfrenta ka kolabora ho justisa.

Advertisement

Arnolfo Teves Jr beibeik ona la simu akuzasaun no desizaun sira judisiáriu nian hasoru nia no duni nia sai hosi Parlamentu tanba nia hahalok la disiplina no dezobediénsia

José Ximenes, portavós ekipa AdvogaduTeves Jr konsidera desizaun Supremu Tribunál Justisa (STJ) ba nia kliente Arnolfo Teves Jr justu no adekuadu tuir lei sira ne’ebé previstu óos iha Konstituisaun RDTL artigu 35 kona-bá Estradisaun no Espulsaun, iha númeru da-toluk ne’ebé hateten ho momoos katak labele iha estradisaun tan krime ida, bainhira estadu ne’ebé husu estradisaun fó kastigu mate-kotu ka kastigu to’o mate, ka iha tada nangis katak atu iha tortura ka tratamentu aat ka degradante ba ema ne’ebé hetan estradisaun.

Antigu Prokuradór Jerál Repúblika ne’e hateten desizaun STJ ida ne’e fundamentu tebe hatuur iha pontu rua importante;  dahuluk  (1) nian sira konfirma katak iha Filipina iha dunik pena da morte, no ida ne’e konfirma iha fatu ne’ebé aprova no iha fundamentasaun iha ne’ebá no iha Timor laiha pena da morte. Daruak (2) kona-ba prizaun perpétua, tratamentu dezumanu no kruél ba Arnolfo  Teves Jr bainhira fila ba nia nasaun orijen Filipina.

Nia afirma ho pontu sira ne’ebé temi maka hanoin katak desizaun ida ne’e la’ós meramente fundamenta ba artigu 35 númeru 3 husi K-RDTL, maibé mos fundamenta ho jurisprudénsia ne’ebé iha desizaun anteriór la fundamenta ida ne’e.

Advogadu privadu ne’e hatutan iha matéria estradisaun iha Timor-Leste, iha pontu rua importante atu la’o tuir hanesan prosedimentu para atu estradita ema ida bá nia nasaun orijen, no iha kontestu ida ne’e ba dahuluk nian tuir lei 15/2011 no ida seluk mak lei substansiál iha país orijen.

Advertisement

Iha lei substansiál iha país orijen mak proibidu para admite prizaun perpétua, no iha provas barak hatudu katak bele iha tratamentu dezumanu no kruél ba Arnolfo  Teves Jr. Tamba ne’e, ekipa Advogadu privadu Teves Jr, konsidera desizaun husi Supremu Tribunál Justisa ba Arnolfo Teves Jr ne’e justu no adekuadu tuir tramitas legál ne’ebé iha.

“Desizaun ida ne’e hanesan tránzitu julgadu ona, no desizaun ne’e ha’u konsidera justu no adekuadu tamba ita bo’ot sira presiza verifika iha buat rua desizaun ida antes no ami hatama rekursu no ikus mai iha desizaun no ita bo’ot sira bele halo komparasaun muitu justu mak ida ne’ebé. Tamba ne’e la’ós de’it hanesan advogadu Arnolfo Teves Jr nian mas hanesan mós jurista ha’u hanoin desizaun ida ne’e fundamentu tebes no justu,” José Ximenes fundamenta.

Ikus liu, advogadu privadu hateten buat ne’ebé hakarak fundamenta mak kona-bá artigu 118 no 119 husi K-RDTL hateten katak desizaun Tribunál nian iha RDTL mak prevalese iha kualkér desizaun.

Lee Mós: Justisa Timor-Leste Deside La Estradita Fujitivu INTERPOL Arnolfo Teves Jr

Jornalista: Elio dos Santos

Advertisement

 

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

JSMP Husu PCIC-MP Labele Nonok ho Kazu Fujitivu Kulumban Mali

Published

on

By

Hatutan.com, (12 Marsu 2026), Díli– Judicial System Monitoring Programme (JSMP- sigla Inglês) husu ba Polísia Sientífiku Ivestigasaun Kriminál (PCIC- sigla-portugés) ho Ministériu Públiku (MP) atu labele nonok ho prosesu investigasaun bá kazu fujitivu Kalumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman ne’ebé halai husi Justisa Indonézia mai subar tinan barak ona iha Timor-Leste no deskonfia falsifika dokumentu hodi  hetan nasionalidade Timoroan.

(more…)

Continue Reading

Justisa & Krime

PNTL Submete Ona Ba Minitériu Públiku Kazu Ofisiál Polísia Militár Na’in-Rua Baku Lesuk ZFS

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu 2026), Díli-Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhusi Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál (DSIK) submete ona ba Minitériu Públiku (MP) kazu ofisiál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) husi unidade Polísia Militár (PM) na’in-rua ho naran inisiál WLC no A ne’ebé baku lesuk vítima ZFS.

(more…)

Continue Reading

Justisa & Krime

Deskonfia Fujitivu Kalumban Mali “Hamutuk” Hela ho PR Ramos-Horta iha Atividade Sosiál Sira

Published

on

By

Hatutan.com, (27 Fevereiru 2026), Díli–Fujitivu Kalumban Mali ne’ebé deskonfia falsifika dokumentu hodi hetan nasionalidade Timor ho naran Leonardo Benigno Tilman, hola parte ativu iha atividade sosiál ka atividade karitativu Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta nian.

(more…)

Continue Reading

Trending