Connect with us

Nasionál

Xanana Hetan Rekoñesimentu Nu’udar Veteranu ho Grau Aas Liu

Published

on

Hatutan.com, (13 Abríl 2026),  Díli—Ministériu bá Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál (MACLN-sigla portugés)  hasai despaixu ministeriál hodi rekoñese  Kay Rala Xanana Gusmão atuál Primeiru-Ministru, nu’udar veteranu grau aas liu (primeiru).

Komandante Em Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão. Foto/dok.

Dokumentu  ofisál  ne’ebé Hatutan.com asesa,  Segunda (13/04/2026), kontempla  Ministériu  bá asuntu Kombatente  no Libertasaun Nasionál, hasai Ordén Ministeriál Núméru. 02/MACLN-IXGC/III2026 hodi rejista no rekoñese Komandante Ein-Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, nu’udar Kombatente Libertasaun Nasionál ho estatutu ofisiál.

Ordén ne’e asina husi Ministru bá  Asuntu Kombatente  Libertasaun Nasionál  Gil da Costa Monteiro “Oan Soru”, tuir baze legal ne’ebé  konsagra ona  iha lei Númeru 3/2006 ne’ebé altera hosi Lei Númeru. 3/2024, ne’ebé regula estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál nian.

Iha dokumentu ne’e, Governu konsidera katak Xanana Gusmão hala’o papél lideransa supremu iha luta libertasaun nasionál, ho responsabilidade polítika no militár iha nível aas liu iha estrutura rezisténsia.

Advertisement

Lidér  Karizmastiku Timor-Lete ne’e nia kontribuisaun konsidera nu’udar sentrál bá estratéjia rezisténsia no bá realizasaun independénsia Timor-Leste.

Partisipasaun Xanana Gusmão iha luta libertasaun nasionál hahú husi loron 20 Agostu 1975 to’o loron 25 Outubru 1999, ne’ebé klasifika nu’udar dedikasaun kontínua, eskluziva no iha responsabilidade aas.

Governu determina katak, Xanana Gusmão sei rejista ofisiálmente iha baze-dadus Kombatente Libertasaun Nasionál nian hodi hetan estatutu nu’udar Kombatente Veteranu ho dedikasaun entre tinan 20 to’o  tinan 24 iha Grau I.

Rekoñese Xanana Gusmão  mós nu’udar figura proeminente ho méritu esepsionál tuir Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál.

Medida ida-ne’e importante atu garante rejistu institusionál ne’ebé loos, hadia sistematizasaun informasaun no prezerva memória istórika ba jerasaun sira tuirmai.

Advertisement

Ordén Ministeriál ne’e,  asina Ministru Asuntu  Kombatente no Libertasaun Nasionál Gil da Costa Monteiro “Oan Soru” iha   loron 30 Marsu 2026 no públika ofisiál iha Jrnal da República, serie II, Nú. 14, Kinta-feira 02 Abríl  2026.  

Biografia Badak Xanana

Despaixu Ministériu ba Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál ne’ebé públika iha Jornál da República, 02 Abríl 2026

Kay Rala Xanana Gusmão mak ukun rezisténsia Timoroan nian ne’ebé lori povu Timor-Leste ba independénsia. Sita husi pajina ofisiál gov.tl haktuir Xanana  mak Prezidente Repúblika dahuluk no tuir mai serbí nu’udar Primeiru-Ministru.

Kay Rala Xanana Gusmão moris iha Manatuto iha loron 20 Juñu 1946. Nia eskola iha Eskola Primária Santa Teresa, Ossu, Viqueque no Misaun Katólika “Nossa Senhora de Fátima”, iha Dare no iha Eskola Sekundária Dr. Francisco Machado iha Dili.

Xanana tama iha administrasaun públika iha 1966 no hola parte iha ezérsitu Portugués nian husi tinan 1968 to’o  tinan 1970.

Iha tinan 1974 nia servisu iha jornal “A Voz de Timor” no hola parte ba partidu polítiku Asosiasaun Sosial Demokrata – ASDT, ne’ebé lakleur transfroma ba FRETILIN, nia hala’o nia kna’ar hanesan Vise Diretór ba Departamentu Informasaun nian.

Advertisement

Tuir fali invazaun militar Indonézia nian iha tinan 1975 no Prezidente FRETILIN Nicolau dos Reis Lobato nia mate iha 1978, Xanana Gusmão mak asumi fali kna’ar hodi reorganiza luta ne’e.

Iha 1981 Xanana organiza Konferénsia Nasional FRETILIN nian ba dahuluk, ne’ebé nia simu kna’ar hodi lidera Rezisténsia ne’e no sai hanesan Xefe Komandante FALINTIL nian.

Iha Marsu 1983, Xanana Gusmão hahú negosiasaun formal ho Indónezia nia Forsa Armada (ABRI/TNI) ne’ebé hapara tiha tiru-malu  (kontak dame) to’o fulan Agostu  1983. Nia hamosu no implementa Polítika Unidade Nasional, dezenvolve Frente Klandestina, no kria Konsellu Nasional Rezisténsia Maubere, ne’ebé ikus mai sai Konsellu Nasional Rezisténsia Timorense (CNRT).

Xanana Gusmão lidera ona luta ba ukun an ne’e liutiha tinan 17 no tinan ida liutiha Masakre Santa Kruz (1991) mak Militár Indonézia nian kaptura  nia iha Dili.

Iha 1993 nia simu julgamentu husi tribunál  tama ba prizaun iha Semarang, Indonézia, no tuir fali mai iha Cipinang-Jakarta.

Advertisement

Iha prizaun, Xanana Gusmão dedika nia tempu tomak hodi halo estratéjia rezisténsia nian, nune’e mós estuda lian Indonézia, Inglés no lei.

Nia mós pinta no hakerek poezia. Iha 1998, Konvensaun Nasional Timorense reafirma fali katak, Xanana Gusmão, ne’ebé sei iha hela prizaun, hodi kontinua lidera rezisténsia  nian ne’e no mós sai Prezidente CNRT. Indonézia tau nia iha prizaun domisilíaria iha Fevereiru 1999 no nia livre iha loron 7 Setembru 1999.

Iha 30 Agostu 1999 Timoroan sira bá vota ho apoiu ONU nian (referendu/konsulta popular). Eleisaun  ne’e mak sinal ikus ba okupasaun Indonézia nian iha Timor-Leste no hahú fali prosesu tranzisaun ne’ebé ONU mak lidera.

Iha Agostu 2000, Kongresu Nasional Dahuluk CNRT nian hili Xanana Gusmão sai Prezidente CNRT/Kongresu Nasional. Husi Novembru 2000 to’o Abril 2001, nia hanesan Prezidente Konsellu Nasional, orgaun lejislativa Timoroan deit husi Administrasaun Tranzisaun East Timor nian, iha mós reprezentante sosiedade sivíl nian.

Hafoin desolve tiha CNRT (Juñu 2001), nia estabelese Asosiasaun Rezisténsia Veteranu, ho objetivu, atu kria kondisaun ba veteranu sira hodi partisipa iha prosesu dezenvolvimentu nasaun nian.

Advertisement

Iha 14 Abríl 2002, povu hili Xanana Gusmão hodi sai Prezidente ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian no simu pose iha 20 Maiu 2002.

Nia sai hanesan Prezidente Repúblika to’o nia mandatu hotu iha Maiu 2007. Iha tinan ida-ne’e nia simu fali kna’ar hanesan Prezidente ba partidu foun ne’ebé forma ona iha Abril 2007, CNRT – ‘Kongresu Nasional Rekonstrusaun Timorense’. Eleisaun lejislativa ne’e hala’o iha loron 30 Juñu, ho CNRT simu votus segundu maioria hodi forma aliansa (Aliansa ho Maioria Parlamentar – AMP) ho partidu tolu, PD (Partidu Demokrátiku) no Koligasaun ASDT-PSD. Aliansa ne’e kaer maioria parlamentar no simu konvite hodi forma Governu Konstitusional Dahaat.

Iha Agostu 2007, Xanana Gusmão simu pose hanesan Primeiru-Ministru no Ministru Defeza no Seguransa Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Nia simu nafatin kna’ar hanesan Primeiru-Ministru iha eleisaun lejislativa 2012 nian.

Hanesan Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão konsolida dame no unidade nasional, hametin fundasaun demokrátika Estadu nian, investe iha setor importante sira ba ekonomia nian no lidera hodi halo esbosu no konsultasaun ba Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku Nasional 2011-2030 nian.

Iha Dezembru 2014, Xanana Gusmão fó sai katak nia sei tun husi nia kargu hanesan Primeiru-Ministru. Governu Konstitusional Daneen hahú servisu iha 16 Fevereiru 2015, hatudu lideransa jerasaun foun Rui Maria de Araúju hosi partidu opzisaun FRETILIN.

Advertisement

Xanana Gusmão simu pose hanesan Ministru Estratéjiku Planeamentu no Investimentu, pozisaun ida ne’ebé nia kaer to’o Setembru 2017, bainhira Governu Konstitusional Dahitu hahú hala’o sira nia kna’ar.

Governu Dahitu la hetan maioria parlamentar hodi bele aprova Programa Governu nian, nune’e eleisaun lejislativa antesipada halao iha Maiu 2018.

Eleisaun ne’e Partidu koligasaun tolu  ne’ebé CNRT mak lidera, ho nia Prezidente mak Xanana Gusmão mak manan. Dala ida tan, Xanana Gusmão hili atu la sai Primeiru-Ministru iha Governu Konstitusional Daualu. Maibé Xanana entrega kargu Primeiru-Ministru ba Taur Matan Ruak hanesan prezidente Partidu Libertasaun Populár, atu nune’e, Xanana Gusmão bele haré loos deit ba hakotu  negosiasaun fronteira marítima permanentes iha Tasi Timor no dezenvolve Greater Sunrise.

Dezde 2010, Xanana Gusmão kaer mós pozisaun hanesan Pesoa Eminente ba Konsellu Asesoria g7+ nian, asosiasaun voluntária ho nasaun 20, ne’ebé esperiénsia ona konflitu ka sei iha hela konflitu, no  iha faze tranzisaun ba demokrasia no dezenvolvimentu.

Objetivu prinsipal g7+ nian mak, atu fahe esperiénsia no koñesimentu, la’ós deit atu reforma sira nia rai rasik maibé buka mós atu muda maneira komunidade internasional koopera ho Estadu sira ne’ebé frajil no hetan konflitu.

Advertisement

Iha 2016 Governu hili Xanana Gusmão hanesan Xefe Negosiador ba Konsellu Delimitasaun Definitiva Fronteiras Marítimas.

Iha nia kna’ar ida ne’e nia lidera negosiasaun ho Austrália, inklui Konsiliasaun Obrigatória tuir UNCLOS, ne’ebé lori to’o Tratadu Fronteira Marítima entre Timor-Leste ho Austrália, ne’ebé ratifika ona iha 30 Agostu 2019.

Xanana Gusmão agora servisu ba prosesu hodi estabelese fronteiras marítimas ikus ho Indonézia.

Iha 2018, rekoñese nia matenek, esperiénsia no susesu iha delimitasaun fronteiras marítimas, Governu hili Xanana Gusmão sai hanesan Governu nia Reprezentante Espesial ba negosiasaun fronteira rai nian ho Repúblika Indonézia.

Iha 2018 nia mós simu kna’ar hanesan Governu nia Reprezentante Espesial hodi hakotu prosedimentu sira ba ratifikasaun Tratadu entre Timor-Leste ho Austrália hodi estabelese fronteiras marítimas iha Tasi Timor; buka hodi dezenvolve kampu petróleu iha Tasi Timor; no asina akordu sira hodi dezenvolve kampu Greater Sunrise. Nia rezigna-an husi pozisaun ida ikus ne’e iha Jullu 2020.

Advertisement

Xanana Gusmão mós hanesan Governu nia Reprezentante Espesial ba Ekonómia Azul dezde Dezembru 2019. Nia objetivu mak atu koordena advokasia nasional no internasional kona-ba Ekonómia Azul Timor-Leste nian. Nune’e mos, atu lidera esforsu tomak hodi promove no dezenvolve Ekonomia Azul iha Timor-Leste.

Iha loron  01 fulan-Jullu 2023, Prezidente Repúblika José Ramo-Horta fó pose ba membru Gvoernu da-sia (9) ne’ebé lidera hsui Xanana Gusmão hanesan Primeiru-Ministru ho mandate to’o tinan 2028.

Jornalista: Marcelino Tomae

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Posibilidade Timor-Leste Enfrenta Diminui Asesu Eletrisidade Oras Neen Kada Loron

Published

on

By

Hatutan.com, (02 Abríl 2026) Díli–  Posibilidade Governu Timor-Leste sei diminui ka hamate asesu ba naroman eletrisidade  kada loron iha oras neen, husi tuku tuku 5:00 matrudaga to’o de’it tuku 23:00 Otl.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Ida-Ne’e Mak Mensajen Dom Virgílio Kardeál Ba Pakua 2026

Published

on

By

Hatutan.com, (01 Abríl 2026), Díli– Amu-Bispu Arkidioseze Metropolitana Dili nian, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, Kuarta (01/04/2026), hato’o feliz paskua festa ba ida ne’ebé bo’ot liu hotu iha Kreda Katólika tanba sarani sira komemora Jesus Kristu nia resorisaun.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Promosaun Diviza Julia da Gama “Demoradu” Bazeia Ba Despaixu Ministru Interiór La’ós Komandu Jerál PNTL

Published

on

By

Hatutan.com, (27 Marsu 2026), Díli-Eis Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Henrique da Costa, klarifika, despaixu ba Superintendente Polísia Julia da Gama nia promosaun diviza ba Superitendente-Xefe “demoradu” bazeia ba despaixu husi Ministru Interiór (MI), Francisco da Costa Guterres.

(more…)

Continue Reading

Trending