Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Será-ke Parlamentu Nasionál Nu’udár “Reinu” Ketak iha RDTL?

Published

on

Manifestasaun jovens estudante sira iha Parlamentu Nasional agora dadauk nudar “a luta continua” ida desde 2007 bainhira indisius ba surgimento klase borguezia hahu mosu liu husi Lei Pensaun Vitalisia ba Ex-Titular Orgaun Soberania, no tuir fali iha tinan 2008 politika sosa kareta luxu ba Parlamentu Nasional no ex-deputadu sira.

Husi: Jose Luis Oliveira. Foto/Espesiál

Kuaze regularmnente estudante sira halo manifestasaun ba asuntu rua ne’e, no manifestasaun ne’e husi estudante ne’ebe foun – laos tuan sira. Manifestasaun hodi protestu politika sosa kareta luxu ba deputadu nomos ex-deputadu sira – nune’e mos pensaun vitalisia, laos halao husi grupu estudante universitariu permanente ida, maibe hatutan tuir husi grupu jovens sira foun. Katak luta ba “abaixu klase borguezia” ne’e laos halao husi autor hanesan ne’ebe apodera tiha luta ne’e, maibe sai tiha “a luta continua” husi jovens sira – bainhira klase borguezia ne’e kontinua permanece. Deputadu “Abono” ne’ebe akuza kolega Sisto dos Santos mak organiza manifestasaun agora ne’e “salah alamat” ka arbiru deit.

Sisto dos Santos nudar “veteranu” ida duni ba manifestasaun sira kontra politika sosa kareta luxu no pensaun vitalisia, nia partisipa iha manifestasaun iha 2008 – 2009 no hetan kaptura dala-hirak. Agora nia la involve iha manifestasaun sira hanesan desde tinan 10-resin ona. Manifestasaun sira ne’ebe halao ne’e husi jovens foin sai sira, ne’ebe karik iha 2008 sira foin mak tinan 8 – 10. Diferente ho Manifestasaun 12 Novembru 1991 – ne’ebe grupu “Jovens-katuas” ida mak kontinua apodera patrimoniu istoriku nasaun ne’e no kontinua domina nafatin iha palku politika em-nome-de joventude.

Tanba-sa mak Jovens sira protesta politika sosa kareta luxu?

Advertisement

Karik husi prespetiva ekonomista makro, montante osan ne’ebe governu aloka ba sosa luxu ba deputadu nomos ex-deputadu sira la boot, ka tuir Vise Presidente PN Sr. Luis Roberto katak la afeta dezenvolvimentu nasional. Klaru osan ba kareta luxu ne’e la boot, maibe efeitu husi politika ne’e mak boot, hanesan “bola salju”. Katak hahu ho kiik maibe tuir fali mai sei sai boot no boot liu tan hodi lulun nasaun ne’e sai bankarota.

Kareta luxu nudar simbol deit husi “Politika Orientasaun ba Klase Borguezia”. Bainhira ema ruma sae no tuur iha kareta luxu ne’ebe ninia sistema suspensi halo ema senti konfortavel no la senti nakdoko ho estrada koak (povu nian terus), tuur hakmatek no kontenti iha kareta laran ho vidru metan halo tiha sira-nian matan malahok ba realidade iha kareta liur.

Kareta luxu refleta deit regalias sira ne’ebe deputadu, ministro no ex-titular orgaun soberania sira goza ho kustu povu nian (osan povu nian), enkuantu povu ne’ebe nudar “Nain ba Poder” ne’e moris kiak mizeravel – susar atu hetan rendimentu, edukasaun sabraut hela, servisu ospital minimu no aimoruk susar, traballador sira ho salariu minimu, produtu la folin, dezempregu, nsst.

Enkuantu iha “Politika Kareta Luxu” ne’e, titular no ex-titular sira goza seguransa ba salariu no pensaun estavel/boot, no subsidiu oin-oin hanesan pulsa telephone USD 250/fulan (lahatene hodi telfone saida deit, agora ema uza pulsa internet bele telfone baratu), subsidiu ba mina kareta ne’ebe foin dadauk ne’e hasai tiha ona tan, subsidiu ba uma (hela uma rasik mos hetan subsidiu USD 500/fulan), subsidiu ba tratamentu saude iha estranjeiru ne’ebe aumenta tiha osan husi USD 7.500/tinan, no subvensaun publiku ba Asentu Parlamentar (kadeira deputadu) ne’ebe tinan ida USD 95.000/kada deputadu ka maizumenus kada fulan USD 7.900/deputadu. Seidauk tan Parlamentu Nasional halo regras espesial ida ba Perdiem deputadu sira ba halao viajen trabalho ho klase luxu, kada viajen ba loron ida simu perdiem ho klase luxu USD 80/loron/deputadu (funsionariu baibain USD 40, no nivel direitor USD 60). Perdiem ne’e atu sustenta hahan no hemu durante halao servisu iha fora-de Dili, sira halo fali hanesan deputadu sira nian kabun mos iha klase luxu, tenki han aihan ne’ebe luxu.

Buat hirak ne’e hotu mak hatudu katak “Kareta Luxu ne’e nudar sombol klase Borgueza”, tanba “a pratica é o criterio da verdade” (deputadu sira-nian pratíka ne’e mak nudar kriterio husi borguezia).

Advertisement

Konsekuensia husi moris Luxu ne’e sei hamate sensibilidade ba povu nian moris no hafraku knaar deputadu sira-nian rasik. Bainhira ema moris luxu, lakon sentimentu ba moris susar no kiak, no ne’e refleta husi lalaok politika deputadu sira ne’ebe hadook a’an husi povu. “Suisidiu klas” ne’ebe uluk Fretilin hanorin iha tinan 1974 lakon tiha deit ona, nune bainhira temi “Maubere ain-tanan” nudar slogan deit ona, tanba “elite politiku sira” tauk lao ho ain-tanan tanba la tahan moras. Semana-semana deputadu sira foti osan perdiem no osan mina hodi sae kareta luxu dehan atu ba fiskalizasaun ka halo kontaktu ho eleitores sira, afinal ba fali asuntu particular no partidariu – laos asuntu publiku.

Nune’e mak halo poder fiskalizasaun – ne’ebe tuir loloos bele hetan reseiu (respeitu ka obdese) husi parte Governu no ajente estado sira, maibe sai fali “eventu turismu deit”, tanba ba vizita haree tun-sae, fila mai koalia arbiru deit iha plenaria, nune’e laiha efeitu pozitivu ruma ba hadia Boa Governasaun. Tanba ne’e maki ta haree tendensia ba korupsaun iha governu buras liu, no la tauk liu ba fiskalizasaun parlamentu ka tantu intervensaun CAC. Ema dehan, “Naok la mate, naok tiha deit. Aban-bainrua nasaun ne’e bankarota, husik ba, ne’e bei-oan sira nian problema”.

Evidensia seluk ne’ebe ho “estatutu Kareta Luxu” ne’e halo produtividade deputadu sira ba halo lei ba interese povu menus liu. Durante periudu lejislatura ikus-ikus ne’e, lei sira ne’ebe Parlamentu halo ba interese povu bele sura ho liman fuan deit.

Partikularmente ba asuntu pensaun no kareta, deputadu sira iha Parlamentu Naional ne’e hatur fali sira-nian a’an hanesan “Reinu” (kerajaan) ketak ida husi RDTL. Deputadu sira ignora tiha prinsipiu ne’ebe konsagra iha Artigu 16 CRDTL, katak ema hotu iha lei nian oin hanesan. Deputadu sira halo tiha lei, maibe lakohi kumpri lei nebe sira halo, hanesan fali sira mak “Lei nian nain”, nune halo lei ba ema seluk mak kumpri. Ita-nian nasaun iha ona Lei Seguransa Sosial ne’ebe eziste rejime pensaun rua, ida mak pensaun kontributivu no seluk mak naun-kontributivu (veteranu, faluk, defisiente sira). Ema hotu ne’ebe sei iha forsa ba servisu, tenki submete ba rejime Pensaun Kontributivu. Katak pensaun ne’ebe ema ida sei simu bainhira nia tama ona ba idade reforma ne’e, mai husi kontribuisaun fulan-fulan husi funsionariu ne’e rasik. Funsionariu publiku (inklui politiku sira) no funsionariu partikular sira hotu obdese no partisipa ona iha rejime kontibutivu, maibe deputadu sira ignora atu integra-a’an ba rejime ne’e, hakarak nafatin espesial iha “Rejime Pensaun Vitalisia”.

Nune’e mos, ita-nian Estado iha ona lei ne’ebe regula patriomonio kareta estado – inklui alienasaun (leilaun) ba patrimoniu kareta estado. Iha lei ne’e regula kareta sira ne’ebe sosa ho osan povu nian tenki tuir regras bainhira mak kareta ruma tama ba kondisaun ka prazu leilaun no oinsa mekanismu leilaun. No parlamentu nasional lakohi obdese ba lei ne’e, no halo fali rezolusaun ketak ida hodi regula fali sira nian kareta bele leilaun rasik. Hanesan fali rezolusaun parlamentu ninia hierarkhia a’as liu fali lei.

Advertisement

Se karik kareta sira ne’ebe deputadu sira sosa ne’e uza sira-nian osan rasik (koa fulan-fulan hodi sosa kareta ne’ebe sira sae, hanesan kredit), karik rezolusaun ne’e iha ninia fatin duni, maibe sosa kareta ne’e ho osan OGE ne’ebe nudar osan povu nian, maka tuir lolos ninian jestaun alienasaun tenki haktuir lei ne’ebe vigora – laos rezolusaun.

Jovens estudante sira Kritika politika gasta osan arbiru hodi Previlejia deputadu nomos governu sira a’an rasik, ne’e iha lejitimidade no legal duni. Osan ne’e povu nian, povu fulan-fulan selu taxa, direita no indireita liu husi impostu no taxa. Povu nian kosar-ben duni mak deputadu no ministrio sira uza hodi goza-ba, ne’e duni povu – liu husi estudante sira – ne’ebe iha responsabilidade ba kontrolu sosial ba politiku sira (fiskalizador), iha direitu atu kestiona no ezije utilizasaun osan ne’e. Loloos ne’e Parlamentu Nasional mak iha obrigasaun legal atu halao politika publika em-nome povu, maibe bainhira Parlamentu Nasional koptadu ona ba klase Borgueza, maka jovens intelektual sira iha obrigasaun moral ba defende povu nian interese no luta ba defende demokrasia (povu mak ukun).

Nune’e mos, sé karik sosa kareta no selu regalias hirak ne’e uza osan privadu ka partidu husi deputadu sira, mak povu laiha direitu atu kestiona. Maibe uza osan povu nian, ne’ebe fulan-fulan sira selu ba estado, depois Nai-deputadu sira deside fali ba haksolok sira-nian rasik, ne’e mak la loos tuir rejime demokratiku. 

Husi: José Luis Oliveira (Aihanekhun, 16 Novembru 2022). 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

ANALIZA KONABA EVIKSAUN HOSI ASPEKTU FILOSOFIA HUMANU

Published

on

Hosi

Nelion Ornai Monteiro

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement

Trending