Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

Lideransa Troika iha FRETILIN, Lere Sente Sai De’it Boneka

Published

on

Hatutan.com, (04 Fevereiru 2023), Díli-Membru Komité Sentral FRETILIN (CCF, sigla portugés), Tito Cristovão da Costa “Lere Anan Timur” to’o oras ne’e sei konfuzaun ho termu troika iha lideransa FRETILIN nian.  Nia sente hanesan de’it boneka iha lideransa troika tanba laiha kompeténsia.   

Lee Mós : Kongresu FRETILIN Dá-limak, Hametin Nasionalizmu no Patriotizmu

Konférensia nasionál FRETILIN bá da-limak iha Salaun João Paulo II, Díli, Sábadu (04/02/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

Liuhosi konferénsia nasionál  FRETILIN nian bá da-limak, Sábadu (04/02/2023),  iha Salaun João Paulo II, Katedrál Díli, segundu jerasaun CCF hosi konferénsia Maubai 1981 ne’e aprezenta nia preokupasaun atu Sekretáriu jerál Fretilin, Marí Bim Amude Alkatiri ho prezidente partidu FRETILIN, Francisco Guterres “Lú-Olo”, fó klarifikasaun ‘loloos’ kona-bá konseitu ka liafuan “troika”

Lia-fuan troika Lideransa  iha FRETILIN foin daudauk hamosu hosi Mari Alkatiri ho Lú-Olo iha kongresu FRETILIN bá da-limak, foin lalais ne’e, ho objetivu oinsá atu hametin FRETILIN nia abut. Nune’e, troika refere bá lideransa na’in-tolu (3) ne’ebé hamutuk iha FRETILIN; Mari Alkatiri, Lú-Olo ho Lere Anan Timur.

Advertisement

Lere Anan Tinur dehan, lia-fuan troika ne’e, hanesan buat ida foun. Maibé, eziste dala-barak ona mós iha rai barbarak, hanesan iha Portugál, tantu iha tempu Timor ukun-aan nia laran, iha mós Troika, mak hanesan, frente externa (klandestina), frente armada, no diplomátika.

Biar iha funu-laran, komandu da luta, iha interesse barak. Balu hakarak komanda luta mai vila, sira balu hakarak komanda luta iha foho de’it. Maibé, frente tolu ne’e, halo diresaun luta nian ho komandu ida de’it.

Lere hateten, ohin loron, ema define “troika” ninia papél maka lideransa sira partidu nian. Maibé, atu esklaresidu liután,  sekretáriu jerál FRETILIN ho prezidente partidu FRETILIN nian, inklui kuadru sira hotu FRETILIN nian bele esplika.

“Prezidente ho vise, sekretáriu, kala hatene, mais ha’u mak la komprende, kona-bá konteúdu, substánsia troika ida ne’e. Ha’u la komprende, ne’e oras ida, sekretáriu jerál ou kamarada sira ruma, bele esklarese. Nesesidade saida, mak harii troika?,” Lere Anan Timur esklarese iha nia intervensaun iha konferénsia nasionál FRETILIN nian bá da-lima ne’e.

Tuir Lere, troika ne’e hanesan hanesan ponte ida, atu konsolida partidu ida, atu manán eleisaun iha tinan ne’e. Maibé, Lere dehan, uainhira haree kona-bá artigu sira, tanba nia rasik la hatene lei, nunka estuda lei, nia bá haree de’it.

Advertisement

Konférensia nasionál FRETILIN, Sábadu (04/02/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

“Troika ne’e, artigu ida ikus liu. Ikus maka, iha kotuk mak atu dudu imi ka, dudu Fretilin ka, iha oin maka bá tuir. Ikus liu, ida ne’e, ha’u hanoin katak, imi lee ona artigu ne’ebé mak ikus liu. Kuandu ha’u lee aliña sira ne’e, sekretáriu jerál no prezidente  partidu FRETILIN iha lejítimidade, tanba foti iha kongresu nasionál. Ha’u nu’udár membru, ha’u laiha lejítimmidade,” Lere kestiona.

“Ha’u dehan, deskulpa señor sekretáriu jerál FRETILIN, prezidente partidu FRETILIN, vise  prezidente sira no sekretáriu sira, enkuantu, ha’u la hatene didi’ak ha’u nia funsaun, ha’u nia kompeténsia, ha’u dezafia imi bá hamutuk ho ita nia povu iha baze ne’ebá, para atu manán eleisaun 2023,” Lere hateten.

Tuir Lere, uainhira lideransa sira FRETILIN nian la esplika ‘didi’ak’ no klaru bá nia kona-bá konseitu “troika” ne’e, maka nia sei iha de’it kotuk, hodi dudu kuadru sira tún bá hasoru massa iha baze. Buka halo esforsu oinsá para FRETILIN manán iha eleisaun 2023.

Lere dehan, nia la defende pozisaun ka kargu atu sai boot ka ki’ik, maibé nia entrega bá jerasaun foin-sa’e sira, tanba kestaun idade, oras ne’e sira katuas ona, saida mak sira bele, halo de’it. Maibé husu atu labele halo liu, buat ida ne’ebé mak liu sira nia kapasidade.

“Ne’e maka, hanesan ohin dehan, troika, ne’e kompeténsia sekretáriu jerál ho prezidente ninian. Atu haree didi’ak troika ne’e, mas sé nafatin hanesan ne’e, hanesan ohin ha’u dehan, repete tán dala-ida, kamarada sira bá. Ha’u la halo parte imi nia ekipa, imi bá. Mas kuandu ha’u mak avansa, sira ne’ebé mak afilia, tun-sa’e, sei fila hotu. Sei hatete bá sira, imi FRETILIN, rán FRETILIN. Imi ohin, afilia bá CNRT, tanba maun Xanana. Mais laiha karik, imi atu afilia fali bá sé?. Ou imi afilia bá PLP, tanba imi nia maun Taur. Kuandu Taur laiha, imi atu afilia bá sé?,” Lere Anan Timur hateten.

Lere nafatin husu bá nia maun Marí ho Lú-Olo, ne’ebé ho kompeténsia másimu partidu nian, atu esplika ‘didi’ak no loloos’ kona-bá liafuan troika, inklui mós konferensista sira mós bele haree asuntu ida ne’e.

Advertisement

“Ha’u iha ne’e laiha kompeténsia ida. Ida ne’e ita FRETILIN koalia bá malu. Ha’u deskonfia, FRETILIN, aban bain-rua manán, bele tebe sai ha’u mós di’ak. Ha’u funu!, ha’u funu!. Ita hothotu FRETILIN. Mais dala-ruma ita la hanesan. Ne’e mak ha’u dehan marka diferénsia ne’e,” Lere afirma tan.

“Nesesidade saida, hamosu troika? Membru troika, ita niankompeténsia saida. Ida ne’e mak, hanoin katak, tenke haree, para ha’u lakohi sai boneka iha partidu laran. Ha’u mós membru CCF segunda jerasaun,” Lere kestiona no husu klarifikasaun.

Hatán bá kestaun ne’e, Prezidente partidu FRETILIN, Francisco Guterres “Lú-Olo” esplika, liafuan “troika” ne’e, refere bá lideransa sira iha FRETILIN nian laran. Sira na’in-tolu (Lú-Olo, Alkatiri, Lere) hamutuk iha partidu ne’e. Signifika katak, Marí Alkatiri hanesan Sekretáriu jerál, no mós fundadór no komisáriu politika nasionál, FRETILIN ninian. Lere Anan Timur, hanesan membru Komíte Sentrál Fretilin (CCF) ninian, Segunda Jerasaun nian. Nia rasik (Lú-Olo), hanesan membru komisaun diretiva iha FRETILIN.

“Ohin ita hotu kategoria nia definisaun troika ne’e ho valór ne’e rasik, valór funu nian. Ida, hahú, funda, depois kontinau, ida seluk hatutan, mai hosi sira-nian kompeténsia fundadór FRETILIN nian. Entaun, ami reuni, tau hamutuk valór istóriku tolu ne’e, ho ninia signifikadu sólidu, atu sai hanesan lideransa bá partidu, atu lori FRETILIN la’o bá oin,” L’u-Olo esplika hodi hatán bá jornalista sira.

Iha biban hanesan ne’e, Sekretáriu Jerál FRETILIN Marí Alkatiri hatutan, benefísiu hosi konseitu “Ttoika” maka sira na’in-tolu konsege tuur hamutuk ona. Tuur hamutuk atu halo serbisu, hodi manán iha eleisaun parlamentá tinan ne’e.

Advertisement

“Tuur hamutuk, atu tun hamutuk bá halo serbisu, para atu manán eleisaun. Ne’e, la’os benefísiu?, entaun, ne’e saida? Problema maka ne’e, ita mai ho konseitu foun, entaun, balu ladun kompriende konseitu foun, komesa tenta atu hamoe FRETILIN. Benefísu mak ida ne’e, ami tuur hamutuk hela. Ami ne’e hothotu, dezde primeira-ora FRETILIN 1970-1974, ida-idak ho nia funsaun, ami tuur hamutuk, para atu ukun duni. Ne’e, benefísiu boot,” Alkatiri hateten.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Bankada KHUNTO Husu Labele Limita Mídia Nia Knaar

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli– Membru Parlamentu Nasionál hosi Bankada KHUNTO, Luis Roberto husu entidade hotu atu respeita jornalista no mídia nia knaar no la bele iha intervensaun podér polítika iha independénsia mídia sira-nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Governu Presiza Halo Uluk Estudu Viabilidade Ekonómiku Molok Hasa’e Saláriu Mínimu bá $150

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), DíliXefe bankada PLP iha Parlamentu Nasionál (PN), deputada Maria Angelina Sarmento husu bá IX Governu Konstitusionál atu halo ulu estudu vibilidade ekonómiku molok foti desizaun hodi hasa’e saláriu mínimu bá traballadór sira iha Timor-Leste hosi $115 bá $150 nune’e labele hatodan no lori impaktu bá fundu petrolíferu iha futuru.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

FRETILIN Rekomenda Transforma Espasu Públiku Ne’ebé SEATOU Halo Evikasaun Hodi Kontribui Bá Reseita Estadu

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli– Membru Parlamentu Nasionál (PN) hosi Bankada FRETILIN, Cristina Yuri Rebelo husu Governu atu labele uza espasu públiku ne’ebé  Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organisazaun Urbana (SEATOU) halo eviksaun  bá  de’it jardín, maibé tenke  kriá prioridade iha rai-laran ne’ebé bele kontribui mós bá rendimentu ka reseita  bá kofre Estadu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending