Connect with us

Polítika

Iha Tasi-Tolu, Alkatiri Afirma Dada Kadóras Mai Timor Tenke Fiar Aan

Published

on

Hatutan.com, (16 Maiu 2023), Díli-Sekretáriu jerál partidu Frente Revolusionáriu bá Timor-Leste Independente (FRETILIN), Marí Bim Amude Alkatiri, afirma líder no partidu sé de’it’ mak hakarak atu dada kadóras mai Povu Timor-Leste tenke ho fiar aan.

Lee Mós : Alkatiri: FRETILIN Mak Tenke Lidera Governu da-Sia

Alkatiri hateten, saida mak Timoroan sira tenke halo agora, oras ne’e dadaun, Timor-Leste sei depende bá osan mina-rai. Nune’e, koalia kadóras atu mai, sira rona Sunrise atu mai. Tuur, mehi loron-kalan, kadóras mina-rai atu mai hosi sunrise.

Advertisement

Lideransa Troika FRETILIN. Foto/Mídia FRETILIN

Mais kuandu mehi iha loron ne’e, ema balu dehan, “mimpi di siang bolong” Ema hotu tenke hatene mehi. Mehi atu realiza ‘dada kadóras’, tenke hatene ninia dalan mak ida ne’ebé. Kuandu mehi bá asuntu ida nasionál, povu tomak nia vida, nia dalan mak ida ne’e, unidade bá progressu.

“Tenke iha unidade, iha ita-nia leet. Tenke fó fiar aan, fiar bá malu, atu ita hothotu bele tau hamutuk ita ida-idak nia koñesimentu, bele ajuda rezolve probelma ida-ne’e. Labele ema ida bele hanoin katak, nia mesak bele rezolve. Labele grupu ida bee hanoin katak, nia mesak bele rezolve,” Sekretáriu Jerál partidu FRETILIN, Marí Alkatiri hateten durante intervensaun polítika iha komísiu partidu FRETILIN nian iha Tasi-tolu, Díli, Tersa (16/05/2023).

Alkatiri dehan, solusaun bá sunrise la’ós de’it atu lori kadóras mai Timor-Leste. Solusaun bá sunrise, signifika atu hadi’a mós tratadu ida sira dehan tasi Timor ninian.

Prezidente Troika FRETILIN ne’e prefere Timoroan hotu tenke hamutuk para hatene atu hadi’a halo nusá. Klaru  atu ‘dada kadóras’ presiza atu Austrália no Indonézia atu partisipa. “Ita sei presiza Indonézia-Austrália atu partisipa ita tenke buka dalan hamutuk para atu bele ko’alia ho Austrália, ko’alia ho Indonéiza. Labele ema ida  halo ona kompromísiu ida  sala, nia mak atu bá hadi’a fali. Nia mesak de’it, nia sei la hadi’a,” Alkatiri tenik.

Alkatiri afirma, kadóras tenke mai Timor! mais, biar kadóras mai, la’ós para atu gasta nafatin de’it ka mai para atu haburas Timoroan nia ekonómia ka mai para atu haburas tusan iha rai-laran.

“Ne’e mak ita tenke hatene loloos. Ita tenke tuur hamutuk, halo ballansu para hatene loloos, saida mak ita atu halo. Sé mak lakohi kodoras atu mai? Ha’u mós hakarak! Mais ha’u nia prioridade agora, atu bee-moos, kadoras bee-moos tama uma ida-idak. Ne’e mak ha’u nia prioridade. Ne’e prioridade FRETILIN nian,” Alkatiri hateten.

Advertisement

Mari Alkatiri prefere timoroan sira tenke aprende lai rezolve problema sunrise nian, hadi’a akordu ne’e. Segundu, uainhira sunrise mai mós tenke define didi’ak jestaun bá osan ida-ne’e.

Alkatiri hatutan, bainhira FRETILIN manán iha eleisaun, tinan ne’e, Governu lideradu hosi FRETILIN sei buka dalan atu tuur hamutuk ho líder sira seluk atu rezolve problema hanesan Greater Sunrise, atu rezolve problema ida, problema nasionál. Problema idae estratéjiku tebes. Problema ida ne’ebé ‘relasaun’ ho vida ka morte povu ida ne’e nian. Maibé, Timor-Leste labele depende de’it bá mina-rai no tenke hanoin ona diversifika ekonómia iha rai-laran. Atu diversifika ekonómia, laiha dalan seluk. Timor iha nia rai bokur, tenke hasai hosi rikusoin rasik, mak iha rai bokur primeiru.

Maske nune’e, iha setór seluk importante tebes, maka turizmu, Alkatiri dehan, turizmu ne’e, bele loke kampu traballu barak tebes. Maibé, tenke iha kualidade. Signifika, tenke loke eskola, ida importante ida ne’ebé kona-bá turizmu, para atu forma profisionais bá turizmu.

Alkatiri haree katak, Timor eziste ho rai-ne’e kompletu, bele turizmu tasi nian, bele turizmu foho nian, turizmu relijiózu, turizmu kultural, bele mós turizmu komunitáriu.

“Turizmu oioin, ita bele halo iha ita-nia rai. Ita haree de’it Tai-tolu, agora la’ós tolu ona, ohin ne’e haat ona. No tasi ida boot liu mak ida-ne’e (fatin ne’ebé Fretilin komísiu bá),” Alkatiri haktuir.

Advertisement

 Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Polítika

Iha informasaun, Xanana sei “tula-liman” ba Ramos-Horta rekandidata ba PR 2027-2032

Published

on

By

Hatutan.com, (08 Outubru 2026), Díli—Eleisaun Prezidensiál Timor-Leste  periódu 2027-2032 besik daudaun ona. Iha ona kandidatu lubuk ida mak hala’o sira-nia movimentu atu hanesan mini kampaña hodi prepara aan ba enfrenta eleisaun prezidénsial ne’ebé sei hala’o entre fulan-Marsu tinan 2027. 

(more…)

Continue Reading

Polítika

Governu submete proposta OJE 2027 billaun 2.5 USD ba Parlamentu Nasionál

Published

on

By

Reportajen: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending