Connect with us

Polítika

KM Aprova Projetu Dekretu-Lei Haat

Published

on

Hatutan.com, (20 Outubru 2021), Díli—Konsellu Ministru (KM) aprova ona projetu Dekretu-Lei haat ne’ebé aprezenta hosi Vise-Primeira Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, iha Tersa (20/10/21).

Reuniaun Konsellu Ministru (KM). Média/GPM

Projetu Dekretu-Lei haat ne’e maka, Primeiru, alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 20/2017, loron 24 fulan-Maiu, ne’ebé aprova rejime inskrisaun no obrigasaun kontributiva iha ámbitu rejime kontributivu seguransa sosiál nian. 

Projetu Dekretu-Lei ida ne’e ninia obetivu atu, estende rejime ne’e ba grupu traballadór foun sira; Kurize aspetu balun iha baze insidénsia kontributivu nian no halu’an númeru eskalaun adezaun fakultativa nian; Asegura protesaun no enkuadramentu traballadór sira hodi halo atividade profisionál temporariamente iha estranjeiru; no Garante tratamentu ne’ebé hanesan ba traballadór sira hotu, liuhusi halakon norma ne’ebé impoin plafond ida iha kontribuisaun ne’ebé tenke selu no ninia benefísiu ne’ebé sei simu ba traballadór sira ne’ebé ho kontratu termu sertu iha Administrasaun Públika.

Segundu, alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 17/2017, loron 24 fulan-Maiu, no ba Dekretu-Lei númeru 19/2017, loron 24 fulan-Maiu, ne’ebé aprova rejime jurídiku kona-bá Pensaun ba Invalidéz no Ferik-katuas no rejime Jurídiku prestasaun nian bainhira ema mate iha ámbitu rejime kontributivu seguransa sosiál. 

Advertisement

Projetu Dekretu-Lei ida ne’e ninia obetivu maka, Garante prinsípiu báziku rejime kontributivu nian, ne’ebé asosia ho devér atu kontribui ba direitu hodi simu prestasaun sosiál sira; Regula fórmula kálkulu nian kona-bá pensaun invalidéz no ferik-katuas ba traballadór-sira ne’ebé parsialmente abranje hosi rejime tranzitóriu nian ho direitu iha formasaun; Asegura katak ema ne’ebé kontribui ba reime jerál ne’e sempre hetan direitu ba pensaun ne’ebé boot liu hosi valór Subsídiu Apoiu ba ferik-katuas no Inválidu sira, no Klarifika tratamentu ne’ebé atu fó ba ema bainhira mate ba efeitu Seguransa Sosiál nian.

Terseiru, Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 19/2008, loron 19 fulan-Juñu, ne’ebé aprova Subsídiu Apoiu ba Idozu no Inválidu sira. Ho konsiderasaun katak, bainhira diploma legál ne’ebé refere tiha ona tama iha vigór, seidauk iha rejime seguransa sosiál seluk iha Timor-Leste no ho konsiderasaun katak, reime kontributivu seguransa sosiál nian.

Ninia obetivu mak hakarak atu revee no adapta regra-jerál kona-bá akomulasaun hosi benefísiu sira, nune’e Dekretu-Lei ne’e bele sai justu ba sosiedade.

Kuartu, alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 55/2020, loron 28 fulan-Outubru, ne’ebé aprova konstituisaun Fundu Rezerva ba Seguransa Sosiál (FRSS) no oinsá atu define ninia Modelu Jestaun nian. 

Ho projetu Dekretu-Lei ne’e hakarak atu halo alterasaun ba limite sira investimentu nian iha asaun no dívida privada, hodi asegura “karteira referénsia” ida ne’ebé efetivamente kumpre objetivu sira hosi FRSS nian no mós aumenta márjen liberdade atuasaun Governu anualmente, tuir komportamentu ekonomia no merkadu nian.

Advertisement

Estende EE Loron 30

KM mós hafoin halo análize ba aprezentasaun kona-bá pontu situasaun epidemiolójika país-nian, ne’ebé halo hosi koordenadór-sira Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), delibera atu propoin ba Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, renovasaun Estadu Emerjénsia (EE), ba loron tolunulu tán, hahú hosi tuku 00:00 loron 30 fulan-Outubru tinan 2021 to’o tuku 23:59 loron 28 fulan-Novembru tinan 2021.

Ho hanoin katak, kauza determinante sira ne’ebé justifika ona deklarasaun Estadu emerjénsia no ninia renovasaun sira kontinua mantein, atu bele evita no neutraliza risku propagasaun sira hosi variante foun SARS-CoV-2.

Nune’e, bele proteje saúde públika no kapasidade resposta hosi Sistema Nasionál Saúde nian, Governu propoin ba Prezidente Repúblika katak, ho renovasaun Estadu emerjénsia nian, permite suspensaun ka restrisaun ba direitu no garantia fundamentál balun.

Jornalista: Rogério Cárceres

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

SEKOMS Nia Knaar La’ós Tenke Tuituir PM Xanana Nia Viajen Sira

Published

on

By

Hatutan.com, (27 Abril 2026), Díli– Membru Parlamentu Nasionál husi Bankada FRETILIN,  Antoninho Doutel Sarmento, hateten Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) Expedito  Dias Ximenes nia servisu ka nia knaar importante mak halo revizaun ba lei komunikasaun sosiál, apoia dezenvolve mídia sira  no fasilita formasaun ba jornalista, la’ós tenke tuituir hela de’it Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nia viajen sira iha rai laran no rai-li’ur.

(more…)

Continue Reading

Polítika

PGR Avoka Inkéritu Kazu Korrupsaun Sira iha CAC, Xanana Gusmão: Baze Bá Reforma Justisa

Published

on

By

Hatutan.com, (16 Abríl 2026), Díli– Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hateten dezintendimentu  Komisáriu Komisaun Anti Korrupsaun (CAC-sigla portugés), Rui Pereira dos Santos ho Prokuradór Jerál Repúblika (PGR)  Nelson de Carvalho, baze  bá atu reforma setór Justisa.

(more…)

Continue Reading

Polítika

Buka Dalan Rezolve Dezentendimentu Komisáriu CAC ho PGR

Published

on

By

Hatutan.com, (15 Abríl 2026), Díli – Ministru Justisa, Sérgio da Costa Hornai, hatete katak sei buka dalan atu rezolve dezentendimentu ne’ebé mosu entre Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC-sigla Protugés)  Rui dos Santos Pereira ho Prokuradór Jerál Repúblika (PGR)  Nelson de Carvalho.

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending