Connect with us

Polítika

KM Aprova Projetu Dekretu-Lei Haat

Published

on

Hatutan.com, (20 Outubru 2021), Díli—Konsellu Ministru (KM) aprova ona projetu Dekretu-Lei haat ne’ebé aprezenta hosi Vise-Primeira Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, iha Tersa (20/10/21).

Reuniaun Konsellu Ministru (KM). Média/GPM

Projetu Dekretu-Lei haat ne’e maka, Primeiru, alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 20/2017, loron 24 fulan-Maiu, ne’ebé aprova rejime inskrisaun no obrigasaun kontributiva iha ámbitu rejime kontributivu seguransa sosiál nian. 

Projetu Dekretu-Lei ida ne’e ninia obetivu atu, estende rejime ne’e ba grupu traballadór foun sira; Kurize aspetu balun iha baze insidénsia kontributivu nian no halu’an númeru eskalaun adezaun fakultativa nian; Asegura protesaun no enkuadramentu traballadór sira hodi halo atividade profisionál temporariamente iha estranjeiru; no Garante tratamentu ne’ebé hanesan ba traballadór sira hotu, liuhusi halakon norma ne’ebé impoin plafond ida iha kontribuisaun ne’ebé tenke selu no ninia benefísiu ne’ebé sei simu ba traballadór sira ne’ebé ho kontratu termu sertu iha Administrasaun Públika.

Segundu, alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 17/2017, loron 24 fulan-Maiu, no ba Dekretu-Lei númeru 19/2017, loron 24 fulan-Maiu, ne’ebé aprova rejime jurídiku kona-bá Pensaun ba Invalidéz no Ferik-katuas no rejime Jurídiku prestasaun nian bainhira ema mate iha ámbitu rejime kontributivu seguransa sosiál. 

Advertisement

Projetu Dekretu-Lei ida ne’e ninia obetivu maka, Garante prinsípiu báziku rejime kontributivu nian, ne’ebé asosia ho devér atu kontribui ba direitu hodi simu prestasaun sosiál sira; Regula fórmula kálkulu nian kona-bá pensaun invalidéz no ferik-katuas ba traballadór-sira ne’ebé parsialmente abranje hosi rejime tranzitóriu nian ho direitu iha formasaun; Asegura katak ema ne’ebé kontribui ba reime jerál ne’e sempre hetan direitu ba pensaun ne’ebé boot liu hosi valór Subsídiu Apoiu ba ferik-katuas no Inválidu sira, no Klarifika tratamentu ne’ebé atu fó ba ema bainhira mate ba efeitu Seguransa Sosiál nian.

Terseiru, Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 19/2008, loron 19 fulan-Juñu, ne’ebé aprova Subsídiu Apoiu ba Idozu no Inválidu sira. Ho konsiderasaun katak, bainhira diploma legál ne’ebé refere tiha ona tama iha vigór, seidauk iha rejime seguransa sosiál seluk iha Timor-Leste no ho konsiderasaun katak, reime kontributivu seguransa sosiál nian.

Ninia obetivu mak hakarak atu revee no adapta regra-jerál kona-bá akomulasaun hosi benefísiu sira, nune’e Dekretu-Lei ne’e bele sai justu ba sosiedade.

Kuartu, alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 55/2020, loron 28 fulan-Outubru, ne’ebé aprova konstituisaun Fundu Rezerva ba Seguransa Sosiál (FRSS) no oinsá atu define ninia Modelu Jestaun nian. 

Ho projetu Dekretu-Lei ne’e hakarak atu halo alterasaun ba limite sira investimentu nian iha asaun no dívida privada, hodi asegura “karteira referénsia” ida ne’ebé efetivamente kumpre objetivu sira hosi FRSS nian no mós aumenta márjen liberdade atuasaun Governu anualmente, tuir komportamentu ekonomia no merkadu nian.

Advertisement

Estende EE Loron 30

KM mós hafoin halo análize ba aprezentasaun kona-bá pontu situasaun epidemiolójika país-nian, ne’ebé halo hosi koordenadór-sira Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), delibera atu propoin ba Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, renovasaun Estadu Emerjénsia (EE), ba loron tolunulu tán, hahú hosi tuku 00:00 loron 30 fulan-Outubru tinan 2021 to’o tuku 23:59 loron 28 fulan-Novembru tinan 2021.

Ho hanoin katak, kauza determinante sira ne’ebé justifika ona deklarasaun Estadu emerjénsia no ninia renovasaun sira kontinua mantein, atu bele evita no neutraliza risku propagasaun sira hosi variante foun SARS-CoV-2.

Nune’e, bele proteje saúde públika no kapasidade resposta hosi Sistema Nasionál Saúde nian, Governu propoin ba Prezidente Repúblika katak, ho renovasaun Estadu emerjénsia nian, permite suspensaun ka restrisaun ba direitu no garantia fundamentál balun.

Jornalista: Rogério Cárceres

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

PN Hasai Ona Imunidade Deputadu Florentino Sinarai ho Antonino Bianco

Published

on

By

Hatutan.com, (03 Dezembru 2025), Díli– Parlamentu Nasionál  liuhosi plenária iha loron 02 fulan-Dezembru 2025, aprová ona pareser husi Komisaun A trata asuntu Konstitusionál ho Justisa kona-bá pedidu autorizasaun bá audisaun Deputadu  Bankada FRETILIN, Florentino Ximenes Sinarai no mós Deputadu Antonino Bianco hodi presta deklarasaun ho kuantidade hanesan suspeitu iha prosesu inkéritu NUC.0017/25.PGGC ne’ebé la’o iha Gabinete Sentrál Kombate Korrupsaun no Kriminalidade Organizadu, Ministériu Públiku ho votasaun A-favór 52, Abtensaun 2 kontra zero.

(more…)

Continue Reading

Polítika

Parlamentu Nasionál Sei Rona Entidade Hotu Molok Halo Revizaun Bá Konstituisaun RDTL

Published

on

By

Hatutan.com, (01 Dezembru 2025), Díli–  Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, esklarese  objetivu husi Parlamentu Nasionál ne’ebé sei  realiza Semináriu Nasionál iha loron 03 fulan-Dezembru 2025 iha Salaun Ministériu Finansa  kona-bá atu halo revizaun bá Kontituisaun RDTL ne’e mak oportunidade bá PN atu halo diskusaun no rona ideia ka  feedback husi entidade hotu-hotu.

(more…)

Continue Reading

Polítika

Ramos-Horta Hateten Francisco Xavier ho Nicolau Lobato Maka Fundadór RDTL no Xanana Restauradór

Published

on

By

Hatutan.com, (26 Novembru 2025), Díli— Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos-Horta fó sasin no afirma katak saudozu Francisco Xavier do Amarál ho saudozu Nicolau Lobato, maka fundadór Repúblika Demokrátika Timor-Leste no  Kay Rala Xanana Gusmão maka restaudadór bá Timor-Leste nia independénsia.

(more…)

Continue Reading

Trending