Hatutan.com, (01 Abríl 2024), Díli—Iha loron 30 fulan-Maiu 2023, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru VIII Governu Konstitusionál, Taur Matan Ruak, sai sasin bá akordu kontratu entre Governu Timor-Leste ho kompañia sira atu re-kualifikasaun no expansaun bá Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Díli.
Lee Mós: Marsu, Governu Lansa Fatuk Dahuluk bá Projetu Dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato
Dezeñu pista aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Díli. Foto/Repro GPM
Serimónia asina kontratu bá mega projetu ne’e entre Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustinho ho responsavel kompañia manan na’in hosi Indonézia PT Waskita Karya (Persero) Tbk ho kompañia konsultór hosi Indonézia PT Amythas IN parseria ho Meinthardt PCM.
Ministru MTK, José Agustinho ne’ebé reprezenta Estadu Timor-Leste asina mós kontratu ho kompañia konsorsiu ho Japaun ho naran Japaun Airport Consultant, INC, no Nippon Koei Co,Ltd ne’ebé sei responsabiliza bá dezeñu, konstrusaun terminal pasajeiru nian no konsultoria.
Kompañia Estatál hosi Indonézia PT. Waskitya Karya (Persero) Tbk, responsabiliza bá halo konstrusaun pista atuál hosi 180m bá 2,100m, taxi way, torre kontrolu no zona parkeamentu bá aeronave.
Iha loron 30 fulan-Maiu 2024, kontratu ne’ebé asina entre parte sira tama ona bá tinan-ida (1), maibé to’o agora projetu ne’e nia ezekusaun fíziku seidauk la’o tanba Governu atuál ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão seidauk fó vistu ka seidauk fó orden traballu.
Ministro Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Manitelu bá Hatutan.com iha nia servisu fatin, Díli, Segunda (01/04/2024), informa Governu sei halo avaliasaun ka revizaun bá proseau rehabilitasaun aeroportu international Prezidente Nicolau Lobato tanba Governu sei impresta osan atu halo konstrusaun bá runway, pista ho torre ho montante millaun $135 hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla ingles).
Miguel Manitelo esplika osan ne’ebe PT Waskita Karya (Persero) Tbk manan bá projetu reabilitasaun aeroportu ne’e metade ona hosi osan ne’ebe sei imprestimu tanba ne’e la presiza halo emprestimu boot.
“Ita ba impresta osan barak-barak halo saida, ne’e mak ha’u dehan laiha dezeñu,” Ministru Miguel Marques Manitelu hateten.
“Tanba osan ne’e atu halo reabilitasaun bá aeroportu ne’e sei impresta, bá ha’u lolos ne’e dezeñu detallu ne’e iha tiha lai, ita hatene montante osan ne’e hira, hafoin bele halo emprestimu, maibé agora dezeñu seidauk iha oinsá mak bele halo kalkulasaun bá osan ne’ebé atu utiliza bá projetu ne’e,” Ministru Miguel Manitelu haktuir.
Jornalista Hatutan.com halo entrevista ho Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Manitelu. Foto/Tome da Silva
Nia esklarese tan katak bainhira ita sidauk hatene atu halo uma ne’e ho osan hira, tanba sa ba impresta osan ne’e para halo uma. “Ne’e la’ós dehan ita sala, mais diak liu ita halo revizaun, ha’u hatene la’ós Primeiru-Ministru sesante Taur Matan Ruak mak asina kontratu, maibe eis Ministru Transporte no Komunikasaun José Agostinho mak asina kontratu ne’e, maibe ha’u la hateten katak buat sira uluk ne’e sala hotu, agora ita iha revizaun, revizaun hotu mak to’o iha konkluzaun kontinua ka lae, tanba osan ne’e impresta,” Miguel Marque Manitelu afirma tan.
Liga ho informasaun kona-bá kompañia Waskita Karya ne’ebe dau-daun ne’e hasoru hela problema finanseira katak iha deve barak, Ministru Miguel Manitelu hateten katak sei la implika ba projetu ne’e tanba kompañia Waskita Karya nu’udár kompañia estatál (BUMN, sigla Indonézia) Indonézia nian, kuandu iha problema sira-nia Estadu iha responsabilidade, tanba ne’e la’ós kompañia privadu.
“Ita halo ita-nia knar halo revizaun, karik iha tempu ruma mak deklara dehan iha problema, no labele kontinua, ita hakotu kontratu,” Ministru Miguel Marques Manitelu hateten.
Deskrisaun hosi Projetu
Governu Timor-Leste husu ona asisténsia husi ADB atu alargamentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato nu’udár úniku aeroportu internasionál iha Timor-Leste ho servisu koneksaun regulár ho Darwin-Austrália, Denpasar-Indonézia, no Singapura.
Ajénsia Ezekutivu (AE) bá projetu ne’e mak Conselho de Administração do Fundo das Infraestruturas (CAFI) no Ajénsia Implementadór (AI) Projetu mak Ministériu Transporte no Komunikasaun.
Sita hosi dokumentu ne’ebé prepara hosi MTK no ADB katak kondisaun aeroportu ida-ne’e nian jeralmente ladún di’ak ona no aeroportu refere presiza hadi’a no halo dezenvolvimentu substansiál atu bele kobre númeru pasajeiru ne’ebé aumenta no hodi apoia bá merkadu turístiku país nian.
Aeroportu ho ninia pista (1850m) oras ne’e daudaun labele ona akumula aviaun boot sira no la hatán bá Padraun Internasionál bá Seguransa no Servisu aeroportu nian. Pista ne’ebé oras ne’e daudaun eziste hela ho nia naruk 1850m ho alkatraun nia luan 30m. Pista refere iha kapasidade hodi apoia de’it operasaun bá aviaun ki’ik sira (Kódigu C), (porezemplu: Boing 737, Airbus A320) ho limitasaun karga signifikante bazeia bá pista nia dimensaun/naruk.
Iha komponente 7 iha projetu ne’ebé planeia tiha ona inkluindu (i) Hanaruk pista; (ii) Halo luan pista; (iii) Pista taxiamentu parlelu; (iv) aventál; (v) torre kontrolu; (vi) sistema iluminasaun bá kampu aviasaun; no (vi) installsoens ausiliares.
Planu dezenvolvimentu bá Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato ne’e ho nia objetivu atu otimiza uzu ba área rai aeroportu nian no mós fasilidade hirak-ne’ebé sei iha bainhira dezenvolve fasilidade foun tuir nia tempu hodi hatán ba nesesidade sira iha futuru, maibé tenke proporsionál ho demanda atu asegura katak dezenvolvimentu ne’e hala’o ho kustu ne’ebé efetivu.
Atu bele atinje ida-ne’e, aeroportu refere planeia tiha ona atu halo alargamentu tuir etapa. Deskrisaun bá komponente 2 hirak-ne’ebé planeia tiha ona tuir nia etapa indika iha Tabela I. BDA konsidera ona atu finansia Etapa I husi projetu ida-ne’e.
Tabela 1: Faze sira bá Dezenvolvimentu AIPN
Faze
|
Komponente sira
|
Diskrisaun
|
1
|
Hanaruk pista
|
Estensaun bá pista nia naruk hosi 180m bá 2100m. konstrusaun bá revestimentu no rekuperasaun/aterra tasi
|
|
Halo luan pista
|
Halo luan tan pista hosi 30m bá 45m
|
|
Torre Kontrolu bá Tráfegu Aero
|
Torre kontrole foun inklui jestaun bá Tráfegu aero no ekipamentu vijilánsia komunikasaun navegasaun nian
|
|
Pista taxiamentu paralelu
|
Instalasaun taxiamentu koneksaun entre pista ho plataforma estasionamentu foun ho naruk kuaze 920m
|
|
Aventál
|
Fatin estasionamentu bá kódigu B no C
|
|
Sistema iluminasaun bá rai iha Kampu Aviasaun
|
Iluminasaun/naroman bá borda pista nian, etc
|
|
Instalasaun Auxiliaries
|
Fatin estasionamentu, estrada asesu no moru protesaun nian
|
2
|
Estensaun bá pista
|
Estensaun bá pista nia naruk hosi 2.100m bá 2.500m
|
|
Pista taxiamenu
|
15m luan no 172,5m naruk
|
|
Aventál
|
Konstrusaun foun bazeia bá rezultadu previzaun demanda nian bá tamañu lokál/fatin ne’ebé sufisiente
|
|
Sistema iluminasaun Aeronáutika
|
Substitui sistema iluminasaun aeronáutika bazeia bá rekizitu palku nian
|
3
|
Aventál
|
Dezenvolvimentu kompletu bá área seguransa hosi pista nian rohan/development of full runway end safty area (RESA) (ho naruk 240m)
|
|
Sistema iluminasaun Aeronáutika
|
Substitui sistema iluminasaun aeronáutika bazeia bá rekizitu palku nian
|
Jornalista : Leopoldina de Carvalho