Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Karta Pastorál Hosi Bispu Sira iha Timor bá Páskua 2024

Published

on

Hatutan.com, (31 Marsu 2024), Díli—Bispu sira uma-kreda lokál Timor-Leste   nian, kompostu hosi Bispu Dioseze Maliana nu’udár prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portugés), Dom Norberto Amaral, Arsebispu Metropolitana Díli nu’udár pro-prezidente CET, Dom Virgilio Kardeál do Carmo da Silva, SDB  ho  Bispu Dioseze Baucau nu’udár Sekretáriu Jerál CET, Dom Leandro Maria Alves, iha Díli, iha loron 31 fulan-Marsu 2024, hasai karta pastoral bá páskua tinan 2024.

Tuir mai Hatutan.com hatun kompletu konteúdu karta pastorál ne’ebé Bispu sira Timor-Leste nian fó sai bá públiku;

Na’ilulik, diákonu, madre, irmaun, seminarista, maun-alin no bin-feton sira no ema hotu ne’ebé iha hakaran diak:

Advertisement

Ksolok no dame Kristu moris hias nian ba imi hotu!

Bispu Dioseze Baucau, Dom Leandro Maria Alves, akompaña hosi Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB ho Bispu Norberto Amaral fó bensaun bá sarani sira ne’ebé partisipa misa ordenasaun episkopál Dom Leandro Maria Alves nian iha Igreja Katedrál Santu António Baucau, Sesta (21/07/2023). Foto/Dok

“Ksolok no esperansa, laran-susar no neon-taridu ema ohin loron nian – liu-liu sira ne’ebé kiak no terus – mak ksolok no esperansa, laran-susar no neon-taridu, eskolante sira Kristu nian…”,!

Ho roman liafuan maklokek Gaudium et spes nian ne’e, mak ami Bispousira Timor nian hakerek Surat Pastorál ida-ne’e hodi fanun fali sarani sira-nia konsiénsia kona-ba ita-nia realidade moris nu’udár timoroan ne’ebé selebra daudaun festa Paskua. Paskua katak, hakat liu” eh “‘passagem husi” terus bá ksolok, atan bá liberdade, mate bá moris hias, nakukun bá naroman, ne’ebé hetan nia sentidu lolós iha Jesus Kristu Nia Terus, Mate no Moris-hi’as deit.

Páskua  tinan ida-ne’e nian akontese iha mundu ida ne’ebé nakonu ho laran taridu, Ita neon susar bainhira ita akompaña problema sosiál sira ne’ebé halo ema barak laran taridu no halerik.

Iha nível global ita haré funu iha rai sira hanesan Ukraina, iha Gaza no iha fatin seluk ne’ebé sei kontínua nafatin lori terus no mate bá ema barak. Iha situasaun  sira ne’e, halo ema barak mate tanba deit kbiit na’in sira nia interesse. Mai ita reza husu pás bá povu Ukranianu no povo sira iha médiu-oriente no dame ba mundu tomak hodi hatán menon Amu Papa Francisco nian atu ita uza dalan espiritual Páskua nian hodi hasoru “funu nia bén-moruk”.

Iha Timor mós, ita hasoru problema oioin iha aspetu sosiál, polítika, ekonomia, justisa, saúde, edukasaun, ekolojia no seluk tan. Iha problema boot hirak ne’e nia oin, ami Bispu sira mós preokupa tebes, tanba dalan oi-oin ona mak lider politiku sira, sosiedade sivíl sira no ema wa’in be iha hakaran di’ak koko atu rezolve ona, maibé ladauk hatudu rezultadu di’ak.  Buat sira ne’e hotu sai preockupasaun ita hotu nian. Ita labele hakuak liman hodi haré deit, maibe hamutuk buka dalan oinsá bele hakman halerik sira ema wa`in ohin loron nian hanesan tuir mai ne’e.

Advertisement

Aspetu oioin halerik sira

Iha aspetu moral, ita haree Timoroan barak mak hahú lakon konsiénsia ka lakon sentidu pekadu nian. Hahalok pekadu nian moris buras iha sosiedade ida ne’ebé nakonu ho sentimentu autossufisiente (sente an naton ho an rasik deit), egoista (hanoin an deit), hedonista (hakarak ksolok isin nian deit) no materialista (kán sasan sira mundu nian deit). Iha tendensia ema hakarak hasés Maromak husi nia moris, hodi troka ho sasan, ídolo ka maromak falso no ksolok loron-baluk nian. Wainhira valor moral mak laiha ona halo ema lakon diresaun no laiha tan princípiu moris nian; ema sai atan bá nia paisaun, inklinasaun bá buat aat no bá hahalok pekadu sira.

Iha aspetu sosial, ita hasoru hela krize iha valor sosial katak relasaun  entre ita ema ne’ebé bei’ala sira uluk kuda ona iha Timoroan sira nia fuan hahú mihis, sentimentu unidade nu’udár timoroan ne’ebé moris husi rai ida-ne’e hahú lakon tan de’it infiltrasaun husi ideia sira grupizmu nian, ne’ebé halo foin-sa’e barak hali’is ba grupu ida hodi sai funu-baluk ba grupu seluk. Eziste movimentu no grupu balun iha sosiedade nia leet ne’ebé hanorin kona-ba ódiu, vingansa, violénsia no krime maun-alin oho malu nian. Iha mós família barak ohin loron halerik tan kuran domin iha uma laran, fidelidade iha moris matrimóniu nian sai mihis bá bei-beik, oan sira abandonadu tan de’it arrogánsia inan-aman sira nian, imaturidade iha desizaun atu harii família hamosu abortu no halo uma-kain barak naksobu lalais.

Iha aspetu polítiku, seidauk iha edukasaun polítika ida ba konsensu nasionál hodi akomoda interesse ema barak nian atu hakiak kultura polítika saudavel bá loron aban bainrua: seidauk iha edukasaun no kaderizasaun polítika ida ne’ebé neon-na’in no loloos hodi karateriza hanoin jerasaun foun sira nian; seidauk iha mós solusaun di’ak ida atu kompbate problema korrupsaun, koluzaun no nepotizmu.

Iha aspetu ekonómiku ita-nia setor privadu sei frájil loos no tan ne’e la bele fó kampu servisu  (Trabalho) bá foin-sa’e sira. Nu’udár konsekuénsia sira barak ba buka servisu iha rai-li’ur. Roda ekonomia rai-laran sei la’o hakdasak hela, falta kampu servisu, laiha sistema empregu ida ne’ebé estavel hodi garante traballadór sira-nia moris. Loos duni, ita rekoñese nia benefísiu boot ba rai-doben ida ne’e. Maibé ita hakiak daudaun mito do ocidente bá timoroan barak katak iha malae rain mak fó garantia servisu, saláriu no moris di’ak liu.

Advertisement

Iha aspetu edukasaun, kualidade ensinu sei sai preokupasaun boot sosiedade tomak nian: kurríkulu ne’ebé inkonsistente, infraestrutura ne’ebé seidauk prienxe kritériu, kualifikasaun professor sira nian seidauk tuir exigência sira ensinu nian, no sei kuran atensaun adekuada bá professor sira. Graduadu barak la hetan servisu tuir sira nia formasaun akadémika.

Iha aspetu saúde nian, kualidade atendimentu servisu saúde sei hasoru dezafiu boot: ema moras barak ta’uk bá ospitál, pasiente barak lakon esperansa, ai-moruk laiha, fasilidade saúde nian la sufisiente, problema má-nutrisaun aas hamosu ra’es no moras oi-oin, liu-liu ba labarik ki’ik oan sira. Buat hirak ne’e hotu afeta kualidade moris timoroan sira nian.

Na’ilulik, diákonu, madre, irmaun, seminarista, maun-alin no bin-feton sira sira no ema hotu ne’ebé iha hakaran di’ak:

Páskua Konvida ita bá ksolok!

Ita haksolok tamba ita ema livre; ita hasolok tamba ita roman nia oan; ita haksolok tamba Kristu Moris-hi’as.

Advertisement

Bainhira ita lee Sagrada Eskritura, ita deskobre beibeik passagem sira ne’ebé ko’alia kona-bá Maromak ne’ebé sensivel ho Nia povu nia terus hodi la husik hela sira moris nafatin iha terus laran.

Iha Testamentu Tuan, Livro Êxodo sai nu’udar istória emblematika kona-bá asaun konkreta Maromak nian ne’ebé, ho Moisés nu’udár mediadór, sói Maromak Nia povu husi fatin terus atan nian iha rai Ejitu, iha ukun aat Faraó nian lori ba Terra Prometida.

Iha Testamentu Foun, figura Jesus Kristu nian mak modelu perfeitu kona-bá Maromak ne’ebé sensivel no kompassivu ho ema seluk nia terus. Ita bele afirma katak, misaun  hotu Jesus Kristu nian mak: “atu haklaken lia-foun di’ak bá ki’ak sira; maksoin bá dadur sira; halo matan-delek sira haree, atu soi sira ne’ebé ema hanehan, hodi haklaken Na’i Nia tinan rahun kmanek nian”.

Nune’e, ita mós simu-lia-bolu atu hola parte nafatin iha miaun libertadora Jesus nian ne’e, iha tempu hotu-hotu no iha fatin hotu-hotu ne’ebé ita moris no serbí bá.

Sala no terus barak mosu tamba ita hakarak buka solusaun fasil no lalais bá problema difisil sira. Bainhira problema sira ema haree fasil loos mak nia solusaun sai difisil liu tan. Tamba la iha solusaun  fasil bainhira problema ne’e difisil.

Advertisement

Páskua sei sai realidade bainhira Timor oan sira hatene hadomi malu, respeita malu, simu-malu, tulun malu, lolo liman tula-dikur no kahe kabas bá malu hodi rezolve problema sira ne’ebév ita hasoru ohin loron. La iha solusaun fasil maibé mós la iha problema ne’ebé la bele rezolve uainhira ita loke laran hodi servisu hamutuk harii rai Timor-Lorosa’e ne’ebé nabilan no kmanek liu.

Mai ita la’o hamutuk iha komuñaun hodi partisipa iha misaun ida ne’ebé Kristu Moris-hi’as fó fiar mai ita iha Páskua ida-ne’e.

Díli, 31 Marsu 2024, Domingu Páskua da Ressurreição do Senhor

 Dom Norberto do Amaral

Bispu Maliana no Prezidente CET

Advertisement

Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB

Arsebispu Metropolita de Díli no Pro-Prezidente CET

Dom Leandro Maria Alves

Bispu Baucau no Sekretáriu Jerál  CET

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Loron Mundiál Liberdade Imprensa 2024, Jornalista Timoroan “Ta’uk” no “Hili Nonook” ho Sira-Nia Susar Kona-bá Bem-Estar

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli-Timor-Leste ein-jerál no komunidade mídia partikularmente  orgullu índise liberdade imprensa mundiál kada tinan ne’ebé hatudu Timor-Leste nia liberdade imprensa di’ak bá beibeik hosi tinan ida ba tinan seluk.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Publikasaun Notísia, Jornalista Sira Presiza Sensível bá Jéneru ho Inkluzaun

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli— Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Loro Dias Ximenes iha esperansa katak, jornalista sira sei kontinua oferese produtu jornalístiku ne’ebé sensível bá igualdade jéneru no mós inkluzaun sosiál.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Eleisaun Órgaun Suku 2024, Suku-Lima Hakat bá Segunda Volta no Taxa Partisipasaun Menus

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli-Sekretáriadu Tékniku bá Administrasaun Eleitóral (STAE),  Sábadu (27/04/2024), organiza no realiza eleisaun  órgaun suku 2024 bá suku foun hamutuk 10 iha territóriu nasional. Hosi rezultadu eleisaun órgaun suku ne’e, hatudu suku-lima mak tenke hakat bá eleisaun segunda volta iha loron 13 fulan-Maiu, tinan ne’e, tanba la atinje barreira 50%+1 nositasaun ne’e akontese tanba mós taxa partisipasaun eleitór sira ne’ebé menus ka atinje de’it 47% .

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending