Connect with us

Figura

Eskritór Timoroan Luís Cardoso, Vensedór Prémiu Oseanu 2021

Published

on

Hatutan.com (09 Dezembru 2021), Dili—Luís Cardoso hanesan eskritór Timoroan da-huluk ne’ebé manán prémiu Oseanu ho osan hamutuk R$120,000. Manán-na’in daruak okupa hosi eskritór Brazileiru Edimilson de Almeida Pereira no manán-na’in datoluk okupa hosi eskritór Portugués Gonçalo M. Tavares.

Luís Cardoso hanesan eskritór Timoroan dahuluk ne’ebé manán prémiu Oseanu. Foto/LUSA.

Oseanu hanesan prémiu literasia iha Lian Portugés ne’ebé ofisialmente anunsiadu iha Kuarta dadeer   (08/12/2021), liu hosi serimónia online, ba manán-na’in sira edisaun 2021.

Manán-na’in da-huluk maka eskritór Timoroan Luís Cardoso ho nia títulu obra ka novela O Plantador de Abóboras”, ne’ebé publikadu iha Portugál hosi sentru impressora abysmo. Livru ne’e hanesan livru dahuluk hosi Kontinente Aziátiku ne’ebé tama iha finál Oseanu no sai manan-na’in dahuluk.

Ekipa Juri iha Oseanu ne’e apresia no ‘gava’ ho destreza ka matenek, inklui poténsia narrativa hosi eskritór iha konstrusaun istória violénsia pasada hosi kolonializmu iha Timor-Leste.

Advertisement

Obra Luís Cardoso ho nia títulu “O Plantador de Abóboras”. Foto/PUBLISHNEWS.

Itamar Vieira Junior, ne’ebé halo aprezentasaun ba obra hosi manan-na’in Luis Crdoso, subliña katak, livru ne’e husik hela impressaun lubuk ida ba lee na’in sira. Impressaun primeiru maka iha forsa literasia no lingaujen ne’ebé forte tebes.

“Ida ne’e nu’udár novela ne’ebé halo ita refleta katak, istória hosi personajen ida nunka solidaun, no ida ne’e mak istória ne’ebé reprezenta mós istória komunidade, povu, istória nasaun ida nian maka Timor Leste,” Hatutan.com sita Itamar Viera nia liafuan ne’ebé publika hosi PUBLISHNEWS, (09/12/2021).

Ho narasaun femininu ida, obra ne’e refleta duni istória Timor-Leste durante tinan 100, inklui funu Manufahi, okupasaun Japonés nian iha illa Timor no funu hasoru militár Indonézia iha nasaun ne’e.

Bainhira ko’alia kona-bá livru ne’e, hafalun mós sentidu agradesimentu, Luís Cardoso sita katak, Abóbora  ka lakeru ne’ebe’ nu’udár titulu ba ninia obra ne’e, hanesan metafora no halo hanesan espresaun ida katak: “Favór, mai ita kuda fila-fali lakeru, mai ita kuda fila-fali buat ruma ne’ebé bele sustenta ita-nia moris”.

Manán-na’in daruak iha prémiu Oseania tinan ne’e  okupa hosi novela ho titulu “O ausente (Relicário) , hosi eskritór Edimilson Almeida Pereira.

Obra hosi manán-na’in daruak ho titulu “O ausente (Relicário), hosi eskritór Edimilson Almeida Pereira. Foto/PUBLISHNEWS.

Obra ida-ne’e hanesan publikasaun dahuluk hosi trilojia Mual, ne’ebé mós hanesan finalista Oseanu nian ida, no mós hanesan editora ne’ebé sai manán-na’in ba literasia São Paulo 2021.

Nia lori narasaun ne’ebé refleta kona-bá funu ba karaterístika entre ejizénsia no hakarak ba Liberdade. Ekipa juri sira konsidera ida-ne’e hanesan livru ida ne’ebé kebra ka hamate fronteira entre prosa no poezia, obra ida ne’ebé estra-ordinária ho ninia linguajen-sira.

Advertisement

Manan-na’in datoluk okupa hosi “O Osso do Meio (Relógio D’Água)”, hosi Gonçalo M. Tavares, ne’ebé akontese iha depois de funu, ko’alia kona-bá vilolénsia, tauk no violentu.

Gonçalo manán iha Oseanu ne’e ba dala rua ona, iha tinan 2007 (Jerusalém) no 2011 (Jornada ba India). Tuir ekipa juri sira katak, Gonçalo M. Tavares foti iha ninia livru ne’e, perspetiva violénsia – eskrita no tema – no kompru ho testu ríjidu, inklui kontradisaun barak.

Totál valór maka R$250.000 (reais), kompostu hosi R$120.000 ba manán-na’in da-huluk, R$80.000 ba manán-na’in da-ruak no R$50.000 ba manán-na’in da-toluk.

Tinan ne’e, Oseanu halo evaluasaun ba obra 1.835 ne’ebé publikadu iha nasaun sanulu (10). Iha 337 editór ne’ebé partisipa no 342 obra independente, reprezenta 18,6% hosi totál sira ne’ebé selesionadu– aumenta liu tán 100% kompara ho edisaun sira anteriór.

Obra hosi Manan-na’in datoluk ho títulu “O Osso do Meio (Relógio D’Água)”, hosi Gonçalo M. Tavares. Foto/PUBLISHNEWS.

Luis Cardoso de Noronha hanesan eskritór Timoroan ne’ebé moris iha Cailaco,  Munisípiu Bobonaro iha 08 Dezembru 1958.

Frekuenta nia estudu iha Koléjiu Misionáriu Soibada, Fuiluro no iha Seminário Dare no mós iha Liceu Dr. Francisco Mahado iha Dili, no kontinua ninia estudu iha Portugál.

Advertisement

Tuir formasaun Sivikulturál iha Institutu Superior de Agronomia Lisboa no dezempeña funsaun hanesan reprezentante Conselho Nacional Resistensia Maubere (CNRM), kronista revista Fórum Estudante no Profesór Tétum ho Lian Portugés.

Hanesan Eskritór, prodús ona obra barak. Obra sira ne’e mak hanesan, Crónica de Uma Travessa, A época do Ai-dik-funan, Olhos de Coruja, Olhos de Gato Bravo, A última morte do Coronél Santiago, Requeiem para o navegadór solitário, O ano em que Pigafetta completou a circum-navegação. (**/Am).

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Figura

Embaixadór António Kalohan Sei Fó Kontinuidade Servisu Kooperasaun Bilaterál Timor-Leste no Suisa

Published

on

By

Hatutan.com, (12 Fevereiru 2025), Díli- Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu dezignadu ba Suisa, António da Conceição “Kalohan” kompromete fó kontinuidade ba servisu sira kooperasaun bilaterál entre Timor-Leste no Suisa hodi hametin lasu amizade entre país rua iha futuru.

(more…)

Continue Reading

Figura

António “Kalohan”, Embaixadór Timor-Leste ba Suisa

Published

on

By

Hatutan.com, (11 Fevereiru 2025), Díli- Sekretáriu Jerál Partidu Demokrátiku (PD), António da Conceição “Kalohan”,  Kuarta (12/02/2025), hale’u tuku 10:00 dadeer (Oras Timor-Leste) simu posse hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta nu’udár  Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiadu dezignadu ba Suisa ne’ebé rezidente iha Jenebra.

(more…)

Continue Reading

Figura

Fraternidade Umana Sai Nafatin Imperativu Morál ba Povu iha Nasaun Hotu

Published

on

By

Hatutan.com, (04 Fevereiru 2025), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hateten fraternidade umana tenke sai nafatin hanesan imperativu morál ba povu iha nasaun hotu-hotu no Timor-Leste iha kompromisu ba valór demokrátiku sira no koezisténsia pasifika iha sosiedade.

(more…)

Continue Reading

Trending