Connect with us

Nasionál

Índise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180

Published

on

Hatutan.com,  (11 Fevereiru 2026), Díli- Relatóriu  survey husi Transparénsia Internasionál kona-bá Índise Persesaun Korrupsaun tinan 2025 iha setór públiku, hatudu Timor-Leste tama iha klarifikasaun 73  husi nasaun 180.

CAC ho Polísia halo buska no apreensaun domesiliáriu ba emprezáriu Timoroan ida ho inisiál L, Tersa (26/08/2025). Foto/Juvinal Cabral dos Santos

Rezultadu survey Índise Persesaun Korrupsaun 2025  ne’ebé fó sai husi Transparénsia Internasionál, Tersa 10 Fevereiru 2026, hatudu Timor-Leste hetan skor 44 hosi 100. Índise ne’e iha média pontu 33.20 hosi 2006 to’o 2025, atinji skor aas liu iha tempu tomak ho skor 44 iha 2024 no pontu ki’ik liu ho pontu 22 iha 2008.

Timor-Leste nia klasifikasaun korrupsaun iha média 106.70 hosi 2006 to’o 2025, atinji nível aas liu  mak 146 iha tinan  2009 no mínimu 70 iha 2023.

Dadus istóriku hatudu katak, entre tinan 2006 to’o 2025, Timor-Leste iha média klasifikasaun 106,70. Iha períodu ne’e, pozisaun aas liu rejista iha tinan 2009 ho klasifikasaun 146, enkuantu pozisaun di’ak liu atinji iha tinan 2023, ho klasifikasaun 70, ne’ebé reflete esforsu kontinua hodi hasae transparénsia no hasae integridade iha governasaun públika.

Advertisement

Índise Persesaun Korrupsaun klasifika nasaun no teritóriu sira bazeia ba to’o iha ne’ebé maka sira nia setór públiku sira hetan persesaun hanesan korruptu. Nasaun ka teritóriu ida nia pontuasaun indika nivel korrupsaun iha setór públiku ne’ebé persebe iha eskala 0 (koruptu tebes) to’o 100 (moos tebes).

Haktuir ba rezultadu survey Transparánsia Internasionál kona-bá  Índise Persesaun Korrupsaun 2025, Bankada Parlamentár KHUNTO, rekomenda ba orgaun kompetente sira, liuliu Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés) halo servisu ho independente no transparante.

“Tanba saida mak ita iha posizaun numerú 73 husi nasaun 180 tanba CAC instituisaun ne’ebé ita harii halo nia funsaun ho di’ak, mais presiza  lideransa hotu-hotu ne’ebé iha Timor para atu bele servisu hamutuk jere ita nian orsamentu jeral estadu (OJE) ho di’ak, labele hanoin korrupsaun de’it, ida-ne’e mak povu lakohi.  Husu ba membru Governu sira atu labele halimar ho povu Timor nia osan, ezemplu ita halo obra ki’ik ida ,maibé tau osan boot liu tiha fali, ida-ne’e mak hamosu korrupsaun,”  membru PN husi Bankada KHUNTO, Luis Roberto  hateten ba Hatutan.com iha PN, Kuarta (11/02/2026).

Hanesan reprezentante povu, Deputadu Luis Roberto husu nafatin ba iCAC, atu bele halo nia servisu ho indepedente  imparsiál no servisu bazeia ba kompeténsia CAC nian, labele influénsia fila-fali ema politiká.

“Ita hetan fiar ba tuur iha CAC atu  halo duni kombate korrupsaun, halo investigasaun kle’an ba  kazu korrupsaun sira, labele haree ba partidu polítiku ka haree ba estatutu sosiál,” Luis Roberto hateten.

Advertisement

Iha fatin hanesan membru PN husi Bankada FRETILIN, Lidia Norberta hateten,  tuir indisé  korrpusaun mundiál ne’ebé fó sai husi Transparansia Internasionál katak Timor-Leste iha klasifikasaun 73 husi nasaun 182, ne’e hatudu sinál katak afinál dezemvolvimentu la’o, maibé iha dezemvolvimentu nia laran iha buat foer barak ne’ebé presiza hadi’a.

“Ko’alia kona-bá indisé korrupsaun, ema haree ba rezultadu servisu ka prestasaun servisu setór publiku ka Governasaun, signifiká iha governu nian servisu iha buat barak laloos iha korrupsaun barak, kuandu ita ko’alia kona-bá indisé korrupsaun ne’ebé fó sai   Transparánsia Internasionál fó sai ita lalika hateke dook,” Deputada Lidia Norberta hateten.

Nia afirma buat hirak ne’ebé kontribui ba korrupsaun mak zemplu hanesan problema  seguransa sivíl sira nia osan alimentasaun no transporte la hetan, no mós funsionáriu barak mak saláriu decimo terceiro lasai, inklui mós iha projetu barak ne’ebé klasifiká ba iha emerjénsia, maské situsaun iha rai laran la’o di’ak hela.

Faktu seluk mak konkursu públiku sira kona-bá projetu Estadu nian,  la tane aas Rejime Jerál Aprovizionamentu (RJA) no la kontribui ba boa Governasaun.

“Agora CAC halo hela nian servisu ne’ebé ita akompañia de’it  agora ita nian rekomendasaun mak ne’e kuandu publikú husu ona sira ba akompañia, kazu ruma tenke investiga, tenke akompañia halo to’o rohan para fó sai fali rezultadu ba públiku,” Deputada Lidia Norberta hateten.

Advertisement

Membru Bankada CNRT Deputadu Domingos Augosto Deker hateten, kona-bá asuntu ne’e nia parte seidauk apar, nune’e labele fó komentáriu.

CAC Orgullu ho Skor 44 no Klasifikasaun 73

Direitor  Investigasaun   Komisaun Anti Kooperasaun (CAC-sigla portugés),  José Verdial bá Hatutan.com iha nia  kna’ar fatin, Kuarta (11/02/2026), harteten husi diresaun investigasaun  krime korrupsaun haree bá índise persepsaun  korrupsaun ne’ebé maka fó sai iha tinan 2025 nian husi parte CAC sente orgullu ho klasifikasaun 73 no eskor 44  ne’ebé maka  Timor-Leste iha.

“Tanba sá maka ha’u hateten, ita orgullu ho ida-ne’e , tanba  husi rezultadu ida-ne’e hatudu katak entermu pozisaun ita nian ne’e iha pontu 44, ita nia renking maka 73,   entaun  ita kompara ho tinan 2025  ita sa’e kompara ho tinan lima bá kotuk,”  José Verdial hateten.

Nia hatutan,  haree bá iha tinan lima bá kotuk,  Timor-Leste tama iha pontuasaun ka skor  42,  tama iha klarifikasaun 77 husi nasaun 180. Iha tinan 2023 Timor-Leste sa’e bá 43,  iha klarifikasaun Índise Korrupsaun husi 182  no mai fali iha 2024, sa’e fali 73, no mai to’o 2025 Timor-Leste mantein  klarifikasaun  73 husi nasaun 180.

Advertisement

Haree husi nivél rejiaun nian  hanensan ASEAN Timor-Leste tama iha klarifikasaun númeru 3, primeiru Singapura, Segundu Malázia,   terseriru  Timor-Leste,  katak persepsaun ne’e di’ak.

“Esforsu sira ne’ebé maka ita halo  atu prevene korrupsaun ne’e,   ida-ne’e la’ós CAC de’it, maibé involve  parte hothotu, inklui esforsu sira ne’ebé maka ita Governu halo liuhusi  hamosu lei sira ne’ebé maka atu bele fó forsa liután bá CAC, no ita nia Ministériu Públiku nia servisu ne’ebé sira halo  liga ho kazu sira ne’ebé maka ita investiga,  ida-ne’e maka kontinua bá  ita nia índise persesaun ne’ebé di’ak,” nia dehan.

Nia subliña,  iha nasaun  CPLP, Timor-Leste sei aas liu ka tama iha kategoria  di’ak liu, maibé ida-ne’e la’ós haree bá korrupsaun iha  ka laiha,  persepsaun índise korrupsaun ne’e ko’alia kona-bá esforsu  ne’ebé  iha  atu prevene no kombate  korrupsaun.

Nia afirma  haree bá buska  sira ne’ebé CAC halo iha tinan  kotuk, la haree bá Governu antrior, ka Govenrnu atuál, maibé CAC  halo investigasaun bá kazu tratamentu  hanesan, la haree bá membru mai husi Partidu A ka B, maibé  haree bá keixa tama maka iha indisius CAC halo atuasaun

“Ita haree bá esforsu sira ne’ebé maka ita halo husi inisiu  to’o mai ohin   loron, ita  halo prosesu  investigasaun bá Governante sira  bá dirijente institusaun boot sira ne’ebé  maka ativa hela iha ne’e,  ita la haree nia ne’e sé, tratamentu ema hotu-hotu hanesan,” Direitor  Investigasaun   CAC, José Verdial argumenta.

Advertisement

Nia afirma ho esforsu sira  ne’e  kontribui ba persesaun  índise korrupsaun  ne’e Timor-Leste sei la’o iha  estabilidade nia laran,  maske ho nasaun ida ne’ebé ki’ik liu iha mundu.

Iha tinan 2024, CAC simu keixa públiku   bá kazu korrupsaun   hamutuk 50,  ne’e denunsiu kona-bá krime korrupsaun ninian,    halo ona autopartisipasaun uallu (8)  haruka ona bá Ministériu Públiku,   hela 18  iha prosesu averiguasaun inklui  mós ho kazu sira ne’ebé maka mídia sira levanta

Iha  2025, CAC simu  keixa  públiku bá krime korrupsaun  hamutuk 83, halo ona autopartisipasaun bá Ministériu Públiku hamutuk 18. 

Nia subliña, delegasaun husi Ministériu Públiku iha tinan 2025  ne’ebé  CAC simu  hamutuk  39,    aumenta  ho  tinan 2024 nian, hamutuk 51.

Iha Janeiru  2026, CAC  halo ona autopartisipasaun bá Ministériu Públiku  bá krime korrupsaun hamutuk neen (6), dadaun ne’e iha 18   maka ekipa CAC halo investigasaun no averiguasaun, tuir  planu tempu badak sei haruka tan bá Ministériu Públiku.

Advertisement

Nia esplika,  kazu krime ne’ebé aas liu  iha tinan 2025, maka krime abuzu podér hamutuk 16,  depois pekulatu bá uzu  ualu (8),  no krime partisipasaun Ekonómia ualu (8), restu ne’e  krime Administrasaun danoza, falsifikasaun dokumentu, Korrupsaun pasiva.

“Krime ne’ebé aas rejista iha CAC maka abuzu poder,  depois ho sira seluk ne’ebé  maka ohin ha’u temi ona,” nia hatutan.

Jornalista: Zita Menezes/Marcelino Tomae

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Armazén Sentrál INFPM Rejista Total Reajente Atinje 88%

Published

on

Hatutan.com, (10 Fevereiru 2026), Díli–Totál reajente ne’ebé rejista iha armazén sentrál Intitutu Nasionál Famásia no Produtu Médiku (INFPM)  atinji 88%.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

PDHJ: Ofisiál Mídia SEKOMS Impede Hatutan.com Halo Kobertura iha Espasu Públiku RTTL,E.P Ne’e Krime

Published

on

Hatutan.com, (09 Fevereiru 2026), Díli– Provedór Direitu Umanu no Justisa  (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”,  konsidera ofisiál mídia Sektretáriu  Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Tito Livio ne’ebé impede ka limita jornalista Hatutan.com, Marcelino Tomae, halo kobertura iha espasu públiku hanesan iha Rádiu Televizaun Timor-Leste (RTTL,E.P), ne’e krime no fó impaktu ba índise liberdade imprensa.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Kandidatu Ajente PNTL Sei Koordena ho Universitáriu Sira Organiza Manifestasaun

Published

on

Hatutan.com, (09 Fevereiru 2026), Díli-Kandidatu Ajente Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) kompromete atu koordena ho universitáriu sira atu organiza asaun pasifiku bianhira laiha rezultadu ba sira-nia petisaun ne’ebé sira submete ba Primeiru-Ministru Xanana Gusmão ho Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, Segunda (09/02/2026).

(more…)

Continue Reading

Trending