Hatutan.com, (09 Jullu 2026), Díli-Eis Prezidente Repúblika Indonézia, Megawati Soekarnoputri, kosidera Estadu Timor-Leste ho Repúblika Indonézia (RI) nia rekonsiliasaun sai ezemplu bá mundu hodi hametin kooperasaun ASEAN bá jerasaun foun.

Megawati ho Xanana akompaña husi Ramos-Horta hato’o deklarasaun ba imprensa iha Palásiu Prezidensiál, Kinta (9/7/2026). Foto/Espesiál
Prezidente da-lima Repúblika Indonesia, Megawati Soekarnoputri hato’o kestaun iha nia diskursu ofisiál iha Palásiu Prezidensiál, Díli, Kinta (09/07/2026). Nia afirma rekonsiliasaun entre Timor-Leste no Indonesia la’ós de’it remata konflitu istóriku, maibé sai ezemplu ida bá mundu kona-ba oinsá nasaun rua ne’ebé uluk hasoru konflitu bele harii fila-fali relasaun iha dame, respeitu no konfiansa embarrassed.
“Rekonsiliasaun loloos la’ós haluha istória pasadu, maibé aprende husi istória atu harii dame no konfiansa. Timor-Leste no Indonézia tenke hamutuk harii konsiénsia jeopolítika iha ASEAN no kontribui bá mundu ida ne’ebé dame no justu, maske ita nasaun rua, ita sei nafatin viziñu bá malu. Tanba ne’e, ita tenke hamutuk haree bá futuru,” Megawati hateten.
Megawati mós hisu Timor-Leste no Indonézia atu aproveita membru sira Estadu ASEAN hodi hametin kooperasaun estratéjika iha área polítika, ekonomia no jiopolítik, tanba bainhira nia marka prezensa iha Serimónia Restaurasaun Independénsia Timor-Leste iha 20 Maiu 2002, nia hakarak hatudu loron ne’ebá la’ós símbolu separasaun, maibé hahú relasaun foun entre nasaun rua ne’ebé bazeia ba dame no amizade.
Nia dehan, durante tinan 24 nia rai hela resposta ba pergunta tanbasá Prezidente Repúblika Indonesia marka prezensa iha serimónia independénsia Timor-Leste. Tuir nia, momentu ne’ebá marka hahú rekonsiliasaun ne’ebé lori Timor-Leste no Indonézia bá futuru ida ne’ebé di’ak liu.
Megawati hatete nrekonsiliasaun loloos la’ós haluha istória, maibé simu verdade husi pasadu, aprende husi esperiénsia no harii konfiansa no respeitu bá soberania nasaun ida-idak.
Nia subliña, prosesu rekonsiliasaun ne’e hahú hamutuk ho lideransa. Tuir relatoriu delegasaun PDI Perjuangan ne’ebé vizita Timor-Leste iha Juñu 2026, Prezidente Ramos-Horta konsidera rekonsiliasaun entre nasaun rua hanesan ezemplu ida ne’ebé mundu bele aprende.
Megawati mós husu Timor-Leste no Indonézia atu abitua teknolójia, liuhusi mudansa dijital kona-bá Artifisial Intelijénsia.
Nia sujere atu dezenvolve korredór estratéjiku entre Nusa Tenggara Timur (NTT), Díli no Papua hodi promove kresimentu Ekonomia, investimentu no peskiza sientífika ne’ebé fó benefísiu ba nasaun rua.

PR Ramos-Horta fó medalla Grande Colar da Ordem de Timor-Leste bá eis Prezidente Repúblika Indonézia Megawati Soekarnoputri. Foto/Espesiál
Aleinde ne’e, Megawati dehan PDI Perjuangan hakarak harii relasaun di’ak ho partidu polítiku sira iha Timor-Leste liuhusi formasaun lideransa, dezenvolvimentu organizasaun partidu no edukasaun ideolójika.
Nia mós subliña importánsia papel feto sira iha prosesu dame no demokrásia, no bolu jerasaun foun kontinua hametin amizade entre Timor-Leste no Indonézia liuhusi edukasaun, troka estudante no manorin, kooperasaun entre parlamentu, partidu polítiku, organizasaun feto no ASEAN.
“Iha fatin ne’ebé feto sira participa iha foti desizaun, rekonsiliasaun bele dura naruk liu, demokrásia sai metin liu no dame bele mantein.Jerasaun foun la bele husik amizade entre Timor-Leste no Indonesia sai deit lembransa istórika. Sira tenke kontinua hametin relasaun ida-ne’e.”
Megawati afirma frog Timor-Leste no Indonézia hatudu ona ba mundu frog konflitu istóriku bele transforma sai amizade no dame ne’ebé sustentável.
“Ita lembra istória atu sala hanesan ne’e la akontese tan. Ita deskulpa malu atu bele hamutuk lao ba futuru ho esperansa. Husi Díli, ita hato’o ba mundu frog maski agora ita nasaun rua, ita unidu iha mehi ida atu hametin dame no harii sivilizasaun ida ne’ebé justu.” nia dehan.
Iha biban ne’e, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, ko’alia kona-bá rekonsiliasaun, la’ós baze de’it bá Timor-Leste, maibé tenke aprende Megawati nia matenek.
“Maibé ita mane sira tenke aprende husi feto ida ne’e. Dala-ruma ita haree de’it ba ita-nia an, saida mak akontese iha ita-nia família, maibé ita haluha katak mundu mós iha responsabilidade ba ema hotu iha mundu ne’e. Ibu Mega, ha’u bele hato’o de’it obrigadu barak,” nia dehan.
Rekoñese Papel Megawati

Megawati Soekarnoputri halo enkontru ho entidade Estadu Timor-Leste nian iha Palásiu Prezidensiál. Foto/Espesiál
Estadu no povu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, entrega medalla Grande Colar da Ordem de Timor-Leste bá eis Prezidente Repúblika Indonézia Megawati Soekarnoputri nu’udar rekoñesimentu bá nia kontribuisaun iha relasaun rekonsiliasaun entre Timor-Leste ho Indonézia.
Deklarasaun ne’e hato’o husi Prezidente Ramos-Horta durante serimónia atribui kondekorasaun aas liu Estadu Timor-Leste, Grande Colar da Ordem de Timor-Leste, bá Megawati Soekarnoputri, iha Palásiu Prezidensiál.
“Ohin loron, hasoru konflitu barak iha mundu, saida maka Ita-boot halo sai nafatin ezemplu furak ida kona-ba oinsá nasaun rua bele hili dame, la’ós divizaun,” hatete, PR Horta.
Ramos-Horta, afirma relasaun entre Timor-Leste no Indonézia sai ona ezemplu ida bá mundu kona-ba oinsá nasaun rua ne’ebé iha istória konflitu bele hili dalan dame, rekonsiliasaun no kooperasaun, la’ós divizaun.
Xefe Estadu ne’e hatutan, Timor-Leste no Indonézia ohin loron goza relasaun bilaterál ne’ebé forte no sai referénsia internasionál iha área rekonsiliasaun pós-konflitu no konstrusaun pás.
Nia subliña maske iha fronteira rai-maran no tasi ne’ebé antes iha dezafiu istóriku, ohin loron fronteira rua ne’e sai símbolu dame no kooperasaun entre nasaun rua.
Prezidente Timor-Leste mós hato’o apresu ba apoiu Indonézia nian ba prosesu Timor-Leste tama iha ASEAN, liu-liu ho apoiu hosi lideransa polítika Indonézia no Prezidente Prabowo Subianto.
“Indonézia ida ne’ebé forte signifika Timor-Leste ida ne’ebé fiar-an, no Indonézia ida ne’ebé forte signifika Sudeste Aziátiku ida ne’ebé reziliente liu,” dehan Horta.
Nia hatete, desizaun atu hili rekonsiliasaun, pragmatizmu no integrasaun rejionál, duké hela iha konflitu pasadu, lori nasaun rua ne’e ba kapitulu foun ida iha istória diplomásia Sudeste Aziátika.
Lideransa Megawati Soekarnoputri, ne’ebé tuir nia, hatudu kompromisu ba dignidade no fraternidade entre povu sira.
“Ita-Boot fó kontinuidade bá legadu magnífiku bainhira lolo liman mai ami iha 2002, iha tempu ne’ebé rekonsiliasaun ezije aten-barani no vizaun estraordinária,” hatete Horta.
Nia afirma, forsa nasaun boot ida nian la’ós de’it iha kbiit, maibé iha kapasidade atu harii dame, rekoñese istória no transforma divizaun tuan sira sai amizade ne’ebé dura ba tempu naruk.
Jornalista: Marcelino Tomae