Connect with us

Ekonomia

Berlin Ramelau Bele Tula Pasajeiru 350, Operasaun Depende Nesesidade

Published

on

Hatutan.com, (15 Dezembru 2021), Díli—Ró Berlin-Ramelau ne’ebé ko-finansiamentu hamutuk entre Governu Alemaña no Timor-Leste (TL), sei akumula pasajeiru 308 to’o 350 hosi Díli-Atauro-Oé-Cusse no hosi Oé-Cusse-Atauro-Díli.

Oras ne’e daudaun ró Berlin-Ramelau sei iha responsabilidade kompañia, tanba seidauk iha termu de intrega.

Notísia iha Relasaun:Berlin-Ramelau Rejistu iha IMO La’ós ho Bandeira RDTL

Advertisement

Tanba ne’e, tuir planu Governu nian serimónia inaugurasaun no termu de entrega sei hala’o iha loron segunda 20 Dezembru iha tuku 9:00 dader.

Governu sei realiza Termo de entrega tanba inspeksaun konjunta remata ona iha loron Sábadu ne’ebé kompostu hosi kompañia, konsultán, Administrasaun Portuáriu Timor Leste (APORTIL) no Diresaun Transporte Marítima.

Rezultadu inspesaun ne’e hatudu katak, ró ne’e ho kondisaun di’ak no bele halo operasaun depois de inaugurasaun no entrega ba Governu.

“Ró ne’e modernu liu ona, tanba ne’e rezultadu inspesaun hatudu katak, kondisaun ró di’ak no prontu atu halo operasaun,” Prezidente APORTIL, Flávio das Neves hateten ba Hatutan.com iha Edifísiu MTK, Caicoli, Kuarta (15/12/2021).

Flávio das Neves informa rezultadu inspesaun ne’e hatudu katak, ró ne’e standard Europa ne’ebé modernu liu, maski halo iha Xina tanba iha kapasidade bele akumula pasajeiru 308-350, bele tula karreta 12-15 iha fatin ne’ebé di’ak ba ema ho defisiente, iha mos fatin kaixaun ne’ebé bele tula ema mate no uza remote bainhira atu atraka.

Advertisement

Tanba ne’e, laiha dúvida ba rò nia kondisaun ne’ebé luxu, tanba dezeñu ró bazeia ba difikuldade ne’ebé populasaun enfrenta.

“Kona-bá operasaun ró ne’e, sei depende ba nesesidade komunidade. Maibé, tama ona iha fulan Dezembru kuandu ema barak entaun operasaun tenki rutina. Bainhira ema laiha maka sei tuir oráriu Berlin-Nakroman semana ida dala rua,” nia esplika.

Prezidente APORTIL ne’e seidauk bele pronunsia folin billete tanba Governu mak sei deside liu hosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), tanba Berlin-Nakroman mós Governu mak deside, maibé Governu sei la haree ba montante reseita ne’ebé sei hetan, importante maka bele garante konektividade Oecusse no Ataúro la’o nafatin.

Daudaun ne’e, parte APORTIL elabora hela relatóriu inspesaun hodi entrega ba Ministériu Finansa, nune’e bele realiza pagamentu tanba Governu seidauk halo pagamentu ba millaun $4.2, maibé depois de hatama relatóriu inspesaun bele prosesa pagamentu.

Daudaun ne’e Timor oan hamutuk 14 mak hala’o servisu iha ró laran, hanesan tripulante inklui kapitaun ró ho naran Mauricio, maibé sei presija ema na’in-tolu iha área tékniku mákina nian, eletrisidade no kapitaun ida atu bele ajuda inklui ema profisionál balun hodi akompaña Timor oan sira, prioridade liu ba ema Timoroan tanba daudaun ne’e tékniku sira mai hosi Olanda mak halo akompañamentu, to’o loron 29 Dezembru.

Advertisement

Presija Fatin ba Manutensaun

APORTIL husu Governu atu bele kria fatin manutensaun ba ró iha Timor tanba dalabarak tenke halo iha rai-liur ne’ebé la garante ninia utilizasaun.

Ró Berlin-Ramelau atraka iha Portu Díli iha loron 10 Dezembru 2021, ho Bandeira Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), ne’ebé pinta boot iha ró nia lolon no dada iha ró nia riin-klaran, maibé ró ne’e rasik rejistu iha International Maritime Organization (IMO) la’ós ho Bandeira RDTL.

Ró Berlin-Ramelau ko-finansiamentu hamutuk entre Governu Alemaña no Timor-Leste hamutuk no parte Governu Repúblika Federál Alemaña fó osan hamutuk millaun Euro 7,8 enkuantu restante atu bele kompleta millaun Euro 14.4 Governu Timor-Leste mak kompleta.

Berlin-Ramelau konstrui iha Xina, hosi empreza Armadora hosi Olanda ho naran Damen Shipyards ho nia luan metru 16, kaladu metru 3,3, naruk metru 67,3, konvés ho aas metru 4,8 no sei atinje velosidade másima nós 10 to’o 12.

Advertisement

Jornalista: Carmelita Isaac

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Governu Hasai Millaun US$4.5 Husi OGE 2026 Halo Pagamentu Saláriu Décimo Terceiro 2025

Published

on

By

Hatutan.com (12 Janeiru 2025),Díli—  Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, informa Governu hasai  kuaze millaun US$4.5 husi Orsamentu Jerál Estadu (OGE, sigla portugés) tinan fiskál 2026 hodi  halo pagamentu ba saláriu decimo terceiro 2025 nian.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

MCAE Dúvida ho Dadus Produsaun Hare-Kulit Husi CLN

Published

on

By

Hatutan.com,  (29 Dezembru 2025), Díli–Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómia (MCAE- sigla portugés) dúvida ho dadus produsaun hare-kulit iha  Sentru Nasionál Lojistika (CLN) tanba la hatudu dadus konkretu.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

BCTL ho BNU Halo Kooperasaun Hametin Indústria Finanseira no Impulsiona Dijitalizasaun Ekonomia TL

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Dezembru 2025), Díli— Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL-sigla portugés) no Banco Nacional Ultramariño (BNU)   halo kooperasaun liuhusi atividade Fórum CEO hodi hametin industria finanseira no  impulsiona dijitalizasaun ekonómia iha Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Trending