Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Remodelasaun “Saugate” no Laiha Benefísiu Ba Povu

Published

on

Hatutan.com, (10 Marsu 2022), Díli- Remodelasaun ne’ebé Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, atu halo iha tempu badak nia laran ne’e, ladún hetan reasaun di’ak husi akademista no sosiedade sivíl.

Notísia iha Relasaun: Remodelasaun, Salvadór ho Cárceres Nonook, Joaquim Submete ba Desizaun no Gil Oan Soru Prontu Sai

Diretór Ezekutivu LABEH, Cristopher Henry Samson. Foto/Hatutan.com

Tuir óklu soseidade sivíl, liuliu ONG Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH) katak tarde ona ba VIII Governu atu halo remodelasaun tanba tinan ikus  nian ne’e  (2022-2023) ukun-na’in sira sei foku hotu ba atividade partidu polítiku nian ho eventu importante rua;  eleisaun prezidensiál 2022 no eleisaun jerál 2023.  

Diretór Ezekutivu LABEH, Cristopher Henry Samson, ba Hatutan.com iha nia servisu fatin, Dili,  Kinta (10/03/2022), hateten, tinan oin mandatu VIII Governu nian termina ona liuhusi eleisaun jerál no iha tinan sira-ne’e sei la garante efisiensia no efikasia servisu liuliu prestasaun servisu membru Governu foun sira-nian.

Advertisement

“Ha’u sente katak remodelasaun ne’e laiha impaktu pozitivu ba povu nia moris tanba se ita lori ema foun tama iha ritmu servisu Governu nian,  presiza fulan-tolu (3) too fulan-neen (6) atu nia komprende sistema ho didiak molok oferese prestasaun sevisu ida di’ak ba povu ho nasaun. Tanba ne’e, remodelasaun ala Taur Matan Ruak nian ne’e sei sai saugate,” Cristopher Henry Samson hateten.

LABEH laiha kompetensia atu kondena aktu sira ne’ebé iha liga ho asuntu remodelasaun ne’ebé Xefe Governu inisia ka planeia, maibé preokupasaun LABEH nian, maka ho remodelasaun ida-ne’e Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tenke leno an ba moris di’ak povu nian.

LABEH nia preokupasaun seluk mak tanbasá Xefe Governu la halo kedas remodelasaun iha tinan rua ka tolu ba kotuk hodi hadi’a nia Governasaun no foin hakfodak iha tinan ikus mandatu nian no situasaun ne’e afeita direita ba ezekusaun orsamentu estadu.

LABEH husu atu ukun nain sira la bele uza povu nudár objetu ba interese polítika hodi prepara orsamentu ba partidu iha kampaña no eleisaun sira ne’ebé sei mai.

Diretor ezekutivu ne’e hatutan, polítika remodelasaun lori dezvantajen ba povu liliu ba ezekusaun OJE ne’ebé aprova tiha ona no remodelasaun ida-ne’e lori obstaklu foun ba Governu tanba ministru, vise ministru no sekretariu estadu foun ne’ebé iha sei lori dezvantajen tanba imposivél sira halo milagre iha sira-nia mandatu ne’ebé badak liu, maibé nia vantazen polítika ba liu ukun nain sira.

Advertisement

Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Amaral. Foto/Hatutan.com

Iha parte seluk, Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Amaral hateten, remodelasaun ne’e kompeténsia Primeiru-Ministru nian no parte akademiku haree katak iha tinan ikus mak foin halo remodelasaun ne’e la nesesariu no sei prejudika dezenvolvimentu no orsamentu estadu sei gasta let de’it tanba imposivel atu membru Governu foun ida mai adapta kedas ho polítika no programa Governu nian.

“Se primeiru-ministru sente katak membru governu iha nia governante balun ne’ebé servisu la tuir ona orientasaun no polítika VIII Governu nian, Primeiru-Ministru  iha dever atu estika no halo samada para membru sira servisu ho loos no rigór. Hakarak harik halo remodelasaun, tenke hal iha tinan rua liubá atu iha biban ba Governante foun sira presta servisu tuir ritumu no orientasaun Governu nian,” nia hateten.

VIII Governu Konstituisional rezulta husi eleisaun antesipada no hahú ho AMP ne’ebé ikus mai nakfera no mosu Governu foun ne’ebé viabiliza husi partidu FRETILIN atu solusiona krize politíka instituisional iha orgaun Estadu sira no iha problema sira-ne’e nia laran Governu nafatin aprezenta programa no orsamentu Estadu atu Parlamentu Nasionál halo apresiasaun no aprova ne’ebé ikus mai Prezidente Repúblika uza nia kompetensia hodi promulga atu benefisia povu, maibé realidade orsamentu ho montante boot maibé benefisiu ba povu la iha no ikus mai iha mandate ikus Governu hanoin atu halo remodelasaun ida la  nesesariu tamba sei prejudika OJE  2022.

“Se VIII Governu Konstituisionál kuandu halo remodelasaun iha tinan ikus nian, estraga aat liu tan situasaun no estraga de’it Orsamentu Jerál Estadu,” Adolmando Amarál hateten.

Jornalista: Vito Salvador

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Loron Mundiál Liberdade Imprensa 2024, Jornalista Timoroan “Ta’uk” no “Hili Nonook” ho Sira-Nia Susar Kona-bá Bem-Estar

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli-Timor-Leste ein-jerál no komunidade mídia partikularmente  orgullu índise liberdade imprensa mundiál kada tinan ne’ebé hatudu Timor-Leste nia liberdade imprensa di’ak bá beibeik hosi tinan ida ba tinan seluk.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Publikasaun Notísia, Jornalista Sira Presiza Sensível bá Jéneru ho Inkluzaun

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli— Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Loro Dias Ximenes iha esperansa katak, jornalista sira sei kontinua oferese produtu jornalístiku ne’ebé sensível bá igualdade jéneru no mós inkluzaun sosiál.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Eleisaun Órgaun Suku 2024, Suku-Lima Hakat bá Segunda Volta no Taxa Partisipasaun Menus

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli-Sekretáriadu Tékniku bá Administrasaun Eleitóral (STAE),  Sábadu (27/04/2024), organiza no realiza eleisaun  órgaun suku 2024 bá suku foun hamutuk 10 iha territóriu nasional. Hosi rezultadu eleisaun órgaun suku ne’e, hatudu suku-lima mak tenke hakat bá eleisaun segunda volta iha loron 13 fulan-Maiu, tinan ne’e, tanba la atinje barreira 50%+1 nositasaun ne’e akontese tanba mós taxa partisipasaun eleitór sira ne’ebé menus ka atinje de’it 47% .

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending