Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Biretta ho Kadeli Símbolu Dignidade no Domin Kardeál bá Uma-Kreda

Published

on

Hatutan.com, (06 Setembru 2022), Díli—Biretta me’an ho kadeli ne’ebé Papa Francisco entrega ba Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB nu’udár símblu dignidade no domin Kardeál ida nian hodi lori nia misaun santa ne’e atu servi Uma-Kreda universál.

Kardeál Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB simu investidura hosi Papa Francisco iha Bazílika Santu Pedro, Vatikanu, Roma, Sábadu (27/08/2022). Foto/Espesiál

“Bainhira Amu Papa tula Biretta me’an ba Kardeál foun sira nia ulun, ne’e símbolu responsabilidade no iha momentu ne’e Papa sei dehan Ba Maromak ida ne’ebé as liu hotu Nia onra no glória, sede Apostólika simu ba Baretta mean ne’e mak sinál dignidade Kardeál nian ne’ebé signifika Kardeál iha prontidaun atu halo ho korajen maske daruma fakar duni ran atu haburas fiar sarani hodi haburas pás, trankuilidade iha povu Maromak nian ba liberdade no progressu Santa Kreda Romana,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB hateten iha omilía missa agradesimentu iha Tasi-Tolu, Díli, Tersa (06/09/2022).

Lee Mós:Papa Francisco Husu Sua Eminénsia Virgílio Kardeál Tau-matan ba Sarani TL

Hafoin tau mós kadeli ba iha Kardeál sira liman hodi dehan simu ba kadeli ne’e hosi Pedro nia liman no hatene katak o nia domin ba Santa-Kreda haforsa ho prínsipe domin apostolu sira nian.

Advertisement

“Hanesan ohin ita hotu mai hamutuk iha ne’e, atu ksolok ne’ebé ita hotu simu la naben, la maran iha loron ida rua maibé ne’e sai responsabilidade ba ita hotu hodi agradese ba Maromak no saran ba Maromak ita hotu nia intensaun. Tau iha Na’in-Feto Imaculada da Conceição nia ain hun, liu husi São João Paulo II Santu ida ne’ebé hadomi tebes rai Timor hodi husu sira nia intersesaun atu ita hotu ho haraik an aprende atu buka Maromak hodi esperimenta iha ita nia familia, komunidade no iha nasaun,” Dom Virgílio Kardeál hateten.

Biretta me’an ho kadeli ne’ebé Papa Francisco entrega ba Kardeál foun sira nu’udár símblu dignidade no domin Kardeál ida nian hodi lori nia misaun santa ne’e atu servi Uma-Kreda universál. Foto/Espesiál.

Santu Padre fó prémiu ida ne’e ba Timor-Leste hodi rekoñese sakrifisiu povu ida ne’e nian no korajen sarani ne’e nian iha momentu hotu-hotu no liu-liu iha momentu sira ne’ebé difisil iha ne’ebé Kreda no povu rai Timor nafatin fiel ba Maromak.

Momentu ida ne’e mós nu’udár momentu ida hodi afirma identidade povu ne’ebé maioria Katoliku iha rai kiik oan ida-ne’e.

Tasi-Tolu bolu mós ema fiar na’in sira atu fó-sasin kona-bá di’ak tomak be simu hosi Maromak hodi kontinua simu no sei simu tan, hanesan liafuan São João Paulo II nian tinan XXXIII liuba dehan imi mak Masin no Naroman, ne’ebé oras ne’e sei manas iha ema hotu nia neon no fuan.

“Ita lahaksolok tanba deit rekoñesimentu ida no afirmasaun ida iha mundu ho konvite ida maibé oinsa papél povu no Kreda Timor-Leste nian bele kontribui ba mundu. Ita nia istória iha tinan XX ne’e hatudu oinsa ita aprende atu hadame malu liuliu ho inimigu sira,” nia subliña.

Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Díli ne’e hatutan, Timor-Leste adopta ona dokumentu Fraternidade Umana hodi implementa iha kurrikulu nasionál ne’e nu’udár resposta ba prezente Papa Francisco nian no sai nu’udár ezemplu ida ba mundu.

Advertisement

Entertantu, Prezidente Konferênsia Episkopal Timorense (CET), Dom Norberto do Amaral hodi sarani Katólika tomak nia naran, hato’o parabéns ba Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva nu’udár Kardeál timoroan dahuluk iha istória Kreda Timor nian.

“Ami neon ksolok no kontente simu ita boot no tane ita boot ho missa ida, husu boot ba Maromak atu haraik isin di’ak no laran kaman atu Kardeál halo didi’ak nia knaar nu’udár prinsípe Igreja Katólika nia tuir Santu Padre nia planu no hanoin,” Dom Norberto do Amaral hateten.

Prezidente CET hatutan aproveita oportunidade ne’e agradese ba komisaun organizadora, husi Parte Igreja no mós governu no Estadu Timor-Leste ne’ebé servisu makas ba eventu istóriku ida ne’e, Maromak de’it mak sei rekompensa hahalok murak no kmanek sira be halo ona.

Agradesimentu wa’in mós ba sarani sira, korpu diplomátiku, membru órgaun soberanu, sivíl no militár ba veteranu no ema hotu ne’ebé marka mós prezensa iha missa agradesimentu ba Kardeál nian ne’e.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Index Liberdade Imprensa iha TL husi Top 10 Tun bá 20, AJTL Konsidera Liberdade Imprensa iha TL Ameasadu

Published

on

Hatutan.com, (04 Maiu 2024), Díli–Buat ne’ebé sai orgullu nasionál Timor-Leste nian iha 2023 mak bainhira RSF (Reporter Without Border) ofisialmente anunsia katak Timor-Leste tama iha ranking index liberdade imprensa TOP 10. Ida-ne’e sai orgullu nasionál ida bá povu Timor tomak, liuliu komunidade mídia no jornalista Timoroan tanba Timor-Leste nu’udár país foun ida, maibé kolokadu nu’udár país ne’ebé tama iha ranking index liberdade imprensa TOP 10 hamutuk ho nasaun boot  180 sira iha mundu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Konsidera Viola Akordu Kontratuál, ENERPROCO Lori TIMOR GAP bá Tribunál Internasionál Arbitrajen

Published

on

Hatutan.com, (04 Maiu 2024), Díli—ENERPROCO LLC (pratikamente ENERPROG GROUP), hato’o pedidu arbitrajen (RFA)  hasoru TIMOR GAP iha Tribunál Internasionál Arbitrajen ICC Singapura bá rezolusaun disputa kontratu kontra TIMOR GAP, Empreza Públiku (E.P).  

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Prezidente Repúblika La Konkorda SEKOMS Intervein Redasaun RTTL,E.P

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, la konkorda ho intervensaun ne’ebé Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes halo áa redasaun RTTL.E.P tamba viola liberdade imprensa.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending