Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

KM Fó Podér bá Ministru Filomeno Asina Akordu ho Governu Austrália

Published

on

Hatutan.com, (07 Setembru 2022), Díli– Konsellu Ministrus  (KM), Kuarta (07/09/2022), hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Díli, delibera ona hodi fó podér tomak ba Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, bá asinatura akordu entre Governu Komunidade Austrália no Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, kona-bá kooperasaun iha domíniu defeza no ba estatutu Forsa Vizitante sira, iha ámbitu vizita Estadu Prezidente Repúblika bá Austrália, durante iha fulan-setembru ne’e nia laran.

Lee Mós : KM Aprova Projetu Dekretu-Lei ba Alterasaun Orgánika PNTL

Reuniaun Konsellu Ministru (KM). Foto/Dok.Media PM

Komunikadu imprensa ne’ebé Hatutan.com sita hosi Prezidénsia Konsellu Ministrus relata katak liuhosi sorumutuk KM ne’e delibera ona hodi aprova mós naran sira ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEK), Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno,  bá kargu Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian iha Reinu Unidu no bá dupla akreditasaun Embaixadór Timor-Leste nian iha Reinu Béljika bá Fransa, Alemaña, Luxemburgu, Polónia, no Repúblika Xeka.

 Konsellu Ministrus delibera ona hodi aprova programa sira ne’ebé integra iha proposta Orsamentu Jerál Estadu tinan 2023 nian, bá serbisu no entidade sira hotu hosi Administrasaun Sentrál Estadu, bá Seguransa Sosiál no ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambenu (RAEOA) nian. Projetu deliberasaun ne’e aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes.

Advertisement

Servisu no entidade Administrasaun Públika nian hamutuk 105 iha orsamentu prevee ona billaun $2,8 hodi finansia bá programa oioin ne’ebé daudaun ne’e aprova. Bá finansiamentu programa sira seguransa sosiál nian, prevee ona millaun $235 no bá RAEOA nian hamutuk millaun $120.

Proposta bá OJE tinan 2023 nian, ne’ebé inklui Seguransa Sosiál no RAEOA, sei hetan valór totál hamutuk $3.155.715.306. Se la inklui orsamentu ne’ebé prevee bá Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, 33% hosi orsamentu sei aloka bá kuadru institusionál, 35% bá kapitál sosiál, 11% bá dezenvolvimentu ekonómiku, 18% bá dezenvolvimentu infraestrutura no 3% bá fundu kontinjénsia.

Aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta mós hosi Ministru Finansas, bá aprovasaun bá regulamentu veíkulu Estadu nian no bá alterasaun dahuluk bá Dekretu-Lei n. 21/2021, loron 10 fulan-novembru, ne’ebé kria ona Subsídiu Mensál Transporte nian.

Projetu Dekretu-Lei ne’e ho objetivu atu estabelese norma sira kona-bá akizisaun, rejistu afetasaun, jestaun, uza, atribuisaun, manutensaun, reparasaun, monitorizasaun, fiskalizasaun, abatimentu, alienasaun veíkulu Estadu nian.

Ho hanoin mós atu halo ajustamentu balun ba Dekretu-Lei n. 21/2021, loron 10 fulan-novembru, liuliu, atu define katak pagamentu subsídiu mensál ba transporte nian suspende karik atribui ba benefisiáriu veíkulu Estadu nian ba fins pesoál sira, husi data produsaun efeitu atribuisaun nian to’o ninia data remata. Ho projetu Dekretu-Lei ne’e sei revoga Dekretu-Lei n. 8/2003, loron 18 fulan-juñu, kona-ba regulamentu atribuisaun no uza veíkulu sira Estadu nian.

Advertisement

Konsellu Ministrus aprova ona mós projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Interiór, Taur Matan Ruak no Ministru Defeza ein ezersísiu, Fidelis Manuel Leite Magalhães, ne’ebé autoriza no aprova regra sira ba empeñamentu operasionál konjuntu entre F-FDTL no PNTL, liuhusi operasaun patrullamentu ba territóriu nasionál tomak no vijilánsia espesiál no kontrolu ba fatin hotu-hotu ne’ebé konsidera sensivel iha sidade Dili,  atu prevene no hapara  situasaun kriminoza husi indivíduu sira ne’ebé kauza instabilidade sosiál.

Rezolusaun Governu daudaun ne’e tama iha vigór hosi data asinatura no termina iha tuku 23 minutu 59 hpsi loron 13 fulan-Setembru 2022, ne’ebé bele renova karik mosu komportamentu sira relasiona ho asuntu ida-ne’e.

Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Mau Coli dos Reis, aprezenta ona bá Konsellu Ministrus opsaun polítiku-lejizlativa ne’ebé sai hanesan baze ba inisiativa kriasaun Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste (INSP-TL).

Pretende ho kriasaun INSP-TL ne’e atu tau hamutuk iha institutu úniku ida atribuisaun sira hanesa monitorizasaun, avaliasaun no análize estadu jerál saúde, kolaborasaun iha vijilánsia epidemiolójika no sanitária, investigasaun sientífika no kontrolu risku no ameasa sira ba saúde públika, dezenvolvimentu no formasaun rekursu umanu sira, peskiza no inkorporasaun teknolójika iha saúde públika, nune’e mós kontrolu ba kualidade ne’ebé determina iha área sira saúde nian.

Iha ámbitu atribuisaun sira-ne’e, iha kooperasaun/rede ho institutu konjénere ho país sira seluk, hakarak kria organizasaun ida ho baze sientífika ida-ne’ebé forte hodi disponibiliza lideransa no esperiénsia ba esforsu sira ne’ebé halo ona iha nivel nasionál hodi alkansa substánsia di’ak sira no ba prazu naruk saúde públika, no afirma oinsá fonte fiavel ida akonsellamentu ba formulasaun polítika no toma desizaun husi responsavel polítiku sira.

Advertisement

Ikusliu, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak no ekipa ANAPMA nian aprezenta ona ba Konsellu Ministrus Relatóriu Avaliasaun nian kona-ba Implementasaun husi faze daruak Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011-2030.

Relatóriu ne’e avalia objetivu PED nian ne’ebé alkansa ona durante períodu tinan 2017 to’o tinan 2020. Baze ba avaliasaun nian maka Relatóriu kona-ba Implementasaun PED ne’ebé konklui ona iha tinan 2017, ne’ebé abranje períodu tinan 2011-2016. Relatóriu ne’e kompila ona tuir kestionáriu sira ne’ebé prienxe liuhusi ajénsia Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) ne’ebé fó apoiu ba Governu Timor-Leste iha atividade reforma nian, nune’e mós, relatóriu governamentál no relatóriu  sira ne’ebé prodús ona husi Institutu Nasionál Estatístika.

Iha tinan 2020 nia rohan, husi totál meta hamutuk 200 husi faze 1 (tinan 2015) no faze 2 (tinan 2020), meta 53 (26%) mak implementa ona no meta 46 (23%) besik remata ona; meta 89 (45%) rejista ona progresu balun iha implementasaun; meta 8 (4%) seidauk hahú,  no ba meta 4  (2%) la iha dadus disponivel atu hatene ninia implementasaun. Iha aumentu ne’ebé moderadu iha númeru meta sira ne’ebé finaliza ona (husi 40 ba 53) no meta sira maka besik remata (husi 27 ba 46) durante períodu tinan 2017-2020.

Bá nivel kapitál sosiál, iha tinan 2020 nia rohan, husi totál meta hamutuk 60 husi faze 1 (tinan 2015) no husi faze 2 (tinan 2020), meta 17 (28%) totalmente implementa ona no meta 14 (23%) besik hotu ona, meta 26 (44%) maka rejista progresu balun iha implementasaun, meta 3 (5%) seidauk hahú. Iha tinan 2017-2020, meta 2 maka finaliza ona, 4 alkansa ona progresu boot ida no meta 1 rejista ona progresu balun.

Iha setór infraestrutura sira, iha tinan 2020 nia rohan, husi totál meta hamutuk 45 husi faze 1 (tinan 2015) no faze 2 nian iha (tinan 2020), meta 12 (27%) totalmente implementa ona no meta 7 (15%) besik remata ona; meta 21 (47%) rejista progresu balun iha implementasaun nian; meta 3 (7%) seidauk hahú, no ba meta 2 (4%) la iha dadus disponivel atu hatene ninia implementasaun. Iha períodu tinan 2017-2020, meta 7 maka remata ona, meta 3 alkansa ona progresu boot ida, no meta 1 rejista  progresu balun.

Advertisement

Ne’ebé refere iha ba dezenvolvimentu ekonómiku, iha tinan 2020 nia rohan, husi totál meta hamutuk 52 husi faze 1 (tinan 2015) no faze 2 (tinan 2020) meta 16 (31%) totalmente implementa ona no meta 11 (21%) besik remata ona; meta 22 (24%) rejista progresu balun iha implementasaun; meta 1 (2%) seidauk hahú, no ba meta 2 (4%) la iha dadus disponivel atu hatene ninia implementasaun. Iha períodu tinan 2017-2020, finaliza ona meta 3 no meta 6 alkansa ona progresu boot ida no meta 1 rejista  ona progresu balun.

Iha setór enkuadramentu institusionál, iha tinan 2020 ikus ne’e, husi totál meta hamutuk 43 husi faze 1 nian (tinan 2015) no faze 2 husi (tinan 2020), meta 8 (19%) totalmente implementa ona no meta 14 (33%) besik hotu ona; meta 20 (46%) iha progresu balun iha implementasaun; meta 1 (2%) seidauk hahú. Iha períodu tinan 2017-2020, atinje ona meta 1, meta 6 alkansa ona  progresu boot ida, no meta 1 rejista ona progresu balun. 

Jornalista : Rogério Cárceres  

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Sei Foti Hotu Veíkulu Estadu Ne’ebé Estasiona iha Kargu Xefia Sira-Nia Uma

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli-Ekipa fiskalizasaun konjunta sei bá foti obrigatóriu veíkulu (karreta ho motór)  Estadu nian ne’ebé durante ne’e estasiona iha utilizadór sira-nia rezidénsia privadu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending