Connect with us
Pakote Ahi

Figura

Saudozu Bedinho, jornalista no ativista

Published

on

Hatutan.com, (27 Agostu 2021), Díli–“…O husik hela família ne’ebé o hadomi, no kompañeiru kompatriota sira, la’ós o nia hakarak, la’ós família nia hakarak no la’ós mós ita hotu nia hakarak, maibé obrigasaun morál ida no ejijénsia ida atu fó kontribuisaun ida di’ak liubá libertasaun ba rai Timor Lorosa’e…!!”.

Saudozu Bedinho nia lia-menon. Dok.CI

Bernardino Afonso Guterres, ho naran estimadu “Bedinho” mate tanba hetan tiru hosi Polísia Repúblika Indonézia  (POLRI) hosi Kontinjente Lorosa’e, iha Kulu-hun Baixu, Dili,  26  Agostu 1999.

Trajédia Kulu-hun, 26 Agostu 1999,  alem-de Saudozu Bedinho hetan tiru no mate, nia maluk joven na’in tolu (3) seluk mós mate, maka hanesan; Saudozu  Virgílio Rodrigieus da Costa, Saudozu Adelino de Jesus da Silva, ho Saudozu Atanazio Moniz Mesquita.

Dokumentasaun Conselho de Imprensa nian kona-ba istória badak Saudozu Bedinho ne’ebé Hatutan.com asesu, deskreve katak Bedinho, Ossu-oan ne’ebé moris iha loron 26 Jullu 1974, nu’udar oan husi Bernardino da Costa Guterres no Quiteria da Costa Guterres, hanesan joven frente klandestina kontra atividade okupasaun Indonésia iha Timor-Leste no mós hola parte iha movimentu demokratizasaun iha Indonésia.

Advertisement
Monta Publisidade

Hanesan estudante no mós ativista ida, Bernardino kompriende duni nia servisu, funsaun no responsabilidade moral iha nia kabas-leten hodi luta ba ema sira ne’ebé maka hetan presaun iha Timor Lorosa’e no mós iha indonézia.

Joven maluk ne’ebé iha nia espíritu no espíritu militante iha preokupasaun ba problema sosiál no polítika, halo nia la iha duvidas atu foti medidas iha asaun sira kontra injustisa, inverdade, despotizmu no seluk-seluk tan ne’ebé hala’o hosi governu Soeharto.

Postura ne’ebé aas no fuuk-metan naruk, estilu múziku no mós iha espíritu aventureiru ne’e, dala ruma uza tempu barak liu iha kampu tanba espíritu ne’ebé gosta protestu no halo demonstrasaun iha kampus laran, iha kampus li’ur no mós iha embaixada sira iha Jakarta.

Saudozu Bedinho nia obra-rasik. Dok.CI

Bedinho, naran estimadu hanesan joven ida ne’ebé gosta lee obra Mahatma Gandhi no Che Guevara. Nia mós ativu iha atividade sosiál-polítika umanidade ho ativu  mós iha sientífiku-akadémiku no diskusaun kona-ba fortalesimentu komunidade klase ki’ik.

Mezmu nia la iha ona, maibé nia istória viajen ba luta sira sempre lembra hosi amigo kompatriota sira.

Nota/istória badak ne’e atu halo reflesaun filafali sé maka joven ho naran Bernardino no saida maka nia oferese durante tempu rezisténsia :

Advertisement
Monta Publisidade
  • Desde nia eskola iha Fakuldade Direitu, Universidade Kristen Satya Wacana, Salatiga, Java Sentrál iha tinan 1993, nia hatudu ona espíritu solidariedade ba kestaun sira ne’ebé iha relasaun ho Timor-Lorosa’e no mós fenómenu sosiál polítika ne’ebé akontese iha Indonézia.
  • Tinan 1994 ofisiálmente halo juramentu sai membru RENETIL, nia deklara expressamente atu oferese buat ne’ebé di’ak liu ba Rai no nasaun doben Timor Lorosa’e.
  • Tinan 1996, nia ho estudante atus ba atus hosi Timor Lorosa’e no mós grupu solidariedade husi Indonézia hanesan, PRD no seluseluk tan, tama ba embaixada sira iha Jakarta no hala’o asaun atu ezije imediata referêndum no retira forsa Indonézia husi Timor Lorosa’e.
  • Hanesan mós koordenadór jerál ba asuntu desportu ba organizasaun estudante Timor Lorosa’e (Ikatan Mahasiswa dan Pelajar Timor Timur) iha Salatiga.
  • Inisiadór ida ba rekonsiliasaun no konsolidasaun entre estudante Timor Lorosa’e iha Indonézia laran.
  • Sai mós hanesan ekipa redasaun ba Buletin ASA ne’ebé publika husi Yayasan GENI, Salatiga.
  • Durante tinan 1994-1997 ativu hala’o protestu/demonstrasaun ba violasaun Direitu Umanu sira, ezije referendu no Independénsia total ba Timor Lorosa’e iha eskritóriu Parlamentu (DPR) Semarang ho Jogjakarta no mós hanesan ema ida sai hanesan mákina movimentu demonstrasaun iha Fakuldade Direitu ba problema despedimentu Dr. Arief Budiman no ativu iha Kelompok pro Demokrasi (KPD), Grupu pro Demokratizasaun ho nia alvu maka hamosu liberdade hato’o opiniaun no demokratizasaun iha kampus. Sai konsekuénsia ba nia atividade ba kazu Arief, nia tenke halo transferénsia estudu ba Universidade Pandanaran Semarang, tanba kontinua kontra polítika lideransa Universidade nian.
  • Fim de 1997, nia fila mai Timor Lorosa’e tanba lisensa estudu no tratamentu saúde. Durante iha Timor Lorosa’e, nia ativu iha Posko IMPETTU no RENETIL atu prepara kampaña ba konsulta popular.
  • Iha Abril 1999 (antes tama ba Consulta Popular 30 Agostu 1999), ‘’Bedinho’’ hanesan Jornalista no Lokutór ba Radio Matebian FM 94.8 MZT, hanesan Radio Mobile ne’ebé ho nia emisaun ne’ebé muda ba mai (bairru ida ba bairru seluk) iha Dili laran, inklui munisípiu Baucau, Viqueque, Aileu, Ermera no Bobonaro, kampaña ba ukun rasik an.
  • Tuir Orientasaun Saudozu Fernando LASAMA de Araújo nian, Bedinho hala’o mós servisu hanesan Jornalista ba Buletin Liberty no Vox Populi hanesan Mídia Alternativa hamosu hodi kontra informasaun ne’ebé lansa husi militár no milisia pro Jakarta-Indonézia.

Saida maka akontese ba ‘’Bedinho’’ hanesan mós akontese ba joven sira seluk iha rai ida-ne’e. Mate ho idade joven no la to’o atu aproveita saida maka  nia luta ba rai ida-ne’e.

Bedinho nia mate la iha ema ida maka halo previzaun, maibé buat ne’ebé arrependidu maka tanbasá akontesimentu ne’e tenke mosu iha loos tempu naroman  UKUN-AN HELA DE’IT LORON HIRAK TAN……

…………BERNADINO – BEREKAI…… …..

O KUMPRI ONA O NIA DEVER NO MISAUN

HODI MARKA ONA TIMOR-LESTE NIA UKUN RASIK AN

HO O NIA RAN NO MORIS RASIK…  (*/CI/bit)

Advertisement
Monta Publisidade

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Monta Publisidade
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Figura

Hakmatek Iha Pás, Padre Francisco Tavares “Fini” Konfessór Prezidente Nicolau Lobato

Published

on

Hatutan.com, (08 Marsu 2023), Díli— Padre Francisco Tavares dos Reis ho kódigu “Fini” nu’udár Na’i lulik ne’ebé halo atendimentu konfessaun bá Prezidente Nicolau Lobato dos Reis, durante tempu funu, haloot ona iha semitériu Padre sira nian iha Maloa Ai-lok Laran Díli, Kuarta (08/03/2023).

(more…)

Kontinua Le'e

Figura

Avó Jape Mate ho Idade 97, 06 Outubru Transladasaun Mate-isin Mai Díli

Published

on

Hatutan.com, (27 Setembru 2022), Díli— Na’in ba Timor Plaza, Jape Kong Su “Avó Jape” mate ho idade 97 iha loron 26 Setembru 2022, iha Austrália no tuir planu transladasaun mate-isin mai Díli iha loron 06 Outubru.

(more…)

Kontinua Le'e

Figura

Sé Mak Kardeál?

Published

on

Evolusaun istórika no natureza Júridika Kardeál

Iha Amu Papa nia sorin atu serbi Igreja Universal

Priviléjiu boot ba ita Timor tamba pela primeira vez ita iha ona Primeiru Kardeál Timorense autóktone ne’ebé sei hola parte iha koléjiu kardinalísiu no iha Kuria Romana (senadu Papa nian). Ita hotu nia parabéns no orgullu ba Dom Virgilio do Camo da Silva, SDB, Arsebispu Arkidioseze Dili tamba iha loron 29 fulan-Maiu 2022, iha loron ne’ebé ita selebra solenidade Jesus sa’e ba Lalehan, iha momentu ne’e mós durante Angelus dominikál iha prasa São Pedro Vaticano, Amu Papa Francisco anúnsiu Kardeál foun hamutuk 21 inklui ita-nia Arsebispu Dili. Entre Kardeál 21 ne’e iha 16 mak idade menus husi 80, portantu sira ne’e mak Kardeál eleitores ba eventual konklave. Kardeál foun hirak ne’ebé anunsiadu, sei realiza konsistóriu iha loron 27 Fulan-Agostu 2022.

(more…)

Advertisement
Monta Publisidade

Kontinua Le'e

Trending