Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Governu Sei Asegura Povu Hosi El Nino no La Nina

Published

on

Hatutan.com, (25 Novembru 2021), Díli-VIII Governu ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru (PM) Taur Matan Ruak, halo ona preparativus oioin hodi asegura povu hosi fenómenu El Nina ho La Nina.

Konsekuénsia hosi konstrui uma iha área risku hanesan mota Comoro ninin. Mota sobu uma iha área mota Comoro bainhira udan boot ne’ebé akontese iha 04 Abril 2021. Foto/Diresaun Nasioná Jestaun Risku Dezastre.

Tuir predisaun hosi Meteorolojia Austrália nian  ne’ebé sita hosi Diresaun Nasionál Meteorolojia no Jeofízika (DNMG) Timor-Leste katak iha fulan-Novembru 2021 to’o fulan-Marsu 2022, sei akontese  fenómenu La Nina Southern-Oscillation (ENSO) nu’udar fenómenu ne’ebé akompaladu entre Oseanu-atmosfera ne’ebé sei akontese iha Oseanu Pasífiku Ekuatoriál no nia influensia sei to’o iha illa Timor.

ENSO iha faze tolu mak hanesan; faze pozitivu (El Nino), faze negativu (La Nina) no faze neutru.  Deskrisaun resente ba estadu ENSO nian ba fulan-Novembru to’o Marsu 2022.

ENSO ba daudaun ne’e forma ona ba faze La Nina ho nia índise -1.1 (Moderadu) no iha probabilidade 70-75% atu mantin to’o fulan-Marsu 2022, signifika katak komunidade hotu tenke prepara aan hodi foti asaun ruma ba udan-been ne’ebé sei mai maka’as.

Advertisement
Monta Publisidade

Iha faze ida-ne’e, nia influensia mai illa Timor boot tebes atu akontese eventu estremu hanesan udan estremu, anin-boot no seluk tan. Oras ne’e meteorolojia balun ativa hela hanesan OMJ-Oscilasaun Madden no Julian enkuantu seidauk iha previzaun ruma ba sistema balun ne’ebé kauza udan no anin-boot hanesan Cyclone Tropical iha faze La Nina nia impaktu mai.

Haree ba previzaun tempu ne’ebé sei lori mós risku boot ba Timor-Leste, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães, konfirma katak Governu halo ona preparativus balun atu enfrenta situasaun ne’e karik akontese.

Nia hateten, Primeiru-Ministru halo ona orientasaun ba iha liña ministerial, liu-liu ministeriu relevante sira hanesan Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), Ministériu Interiór (MI), Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), inklui Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), oinsá atu halo prepasaun ida diak no adekuadu tebes molok situasaun ne’e to’o mai.

“La Nina sai hanesan preokupasaun ida ne’ebé sériu ba Governu. Primeiru-Ministru fó ona orientasaun ba iha ministériu relevante sira oinsá atu halo preparasaun ida di’ak no adekuadu tebes molok situasaun ne’e to’o mai,” Ministru Fidelis Leite Magalhães hateten hodi responde Hatutan.com hafoin sai oradór ba semináriu nasionál ida iha Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Kinta (25/11/2021).

Ministru Fidelis hatutan, Governu iha ona prioridade liuhusi liña ministerial sira ne’ebé servisu ba área sira prevensaun risku dezastre nian, atu nune’e, bele asegura komunidade sira husi risku.

Advertisement
Monta Publisidade

Iha situasaun kalamidade publika iha loron  04 fulan-Abril  liubá, tuir Ministru Fidelis,  lori lisaun boot ida atu oinsá Governu bele halo antesipasaun nu’udár meiu prevensaun molok akontesimentu sira nune’e to’o mai.

“Dadus kona-bá preparativus sira ha’u hanoin ita boot sira sei akompaña di’ak liután uainhira ita hahú debate orsamentu iha Parlamentu Nasionál tanba ita sei koloka mós asuntu sira ne’e iha diskusaun Orsamentu Jerál Estadu 2022,” Ministru Fidelis Magalhães tenik.

Iha parte seluk portavós Governu ne’e hateten, Governu iha nafatin kompromisu  atu tau matan ba vítima sira ne’ebé oras ne’e hela iha kost no Governu sei buka meius hotu atu liberta vítima sira hodi ba hetan sira nia liberdade ida dignu hanesan sidadaun ida.

“Governu sei foti medida saida de’it atu halo importante mak ita-nia sidadaun sira hetan protesaun ida adekuadu,” nia fundamenta tan.

Atu liberta vítima sira kalamidade 04 fulan-Abril nian, Governu sei kria diskusaun ida hodi hamosu dekretu lei ida kona-bá sentru akollamentu multi funsaun, atu nune’e, bele solusiona problema ne’ebé povu enfrenta.

Advertisement
Monta Publisidade

Jornalista: Vito Salvadór

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Monta Publisidade
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Xefe Estadu Husu Governu Prodús Dekretu Lei Apoia Aero Díli

Published

on

Hatutan.com, (20 Marsu 2023), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu ba governu atu prodús Dekretu Lei ida própriu hodi fó apoiu ba empreza Aero Díli atu fasilita atividade ne’ebé Timoroan Lourenço Oliveira hala’o iha konetividade Aero atu bele fasilita Timoroan sira semo ba liur no hosi liur mai rai laran.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Pilotu Ida-Ne’e Mak Lori Aviaun Timor Oan Nian

Published

on

Hatutan.com, (20 Marsu 2023), Díli—Pilotu ne’ebé lori aviaun Timor Oan nian ho marka Airbus A320 ne’ebé sei semo hosi Timor Leste bá mundu, ninia naran maka Kapitaun Adnan Baang, moris iha Makassar-Indonézia, 15 Abríl 1972.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Aviaun Timor Oan Nian Tun Iha Díli, Ministru José Agostinho Hamonu Matan-Been Orgullu Nian

Published

on

Hatutan.com, (20 Marsu 2023), Díli—Aviaun Komersiál Timor Oan nian ho marka Airbus A320 tun ona iha iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, Díli iha tuku 8:45 Oras Timor Leste nian, halo Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva hamonu matan-been orgullu nian tanba primeiravez iha istória aviaun ida semo ho Bandeira Repúblika Demokrátika Timor Leste nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending