Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Projetu Timor Dijitál 2032, Bá Programa Edificador Úniku TIC Timor Sei Gasta Millaun $13,8

Published

on

Hatutan.com, (02 Juñu 2023), Díli- Timor Dijitál sai nu’udár projetu dinámiku ida no evolui bá Governu, sosiedade sivíl, setor privadu no parseru sira dezenvolvimentu nian.

Lansamentu bá projetu Timor Dijitál bá programa Edificador úniku (ID úniku), Sesta (02/06/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

Iha projetu Timor Dijitál bá programa Edificador úniku (ID úniku), Governu liuhosi TIC Timor sei gasta orsamentu hamutuk millaun $ 13,8 atu bele halo rejistrasaun bá sidadaun Timor-Leste millaun ida no estimasaun bá projetu ne’e sei termina iha 2025 no prosesu aprovizonamentu lao ona.

Diretór Ezekutivu TIC Timor, Roberto Caetano de Sousa, hateten TIC Timor ho orgullu simu knaar hodi elabora Timor Dijitál 2032 bá Governu ne’ebé aprova iha Konsellu  Minstru iha fulan-Dezembru 2022.

 “Ho orgullu tebetebes ami ohin halo lansamentu Timor Dijitál sai nu’udár projetu dinámiku ida no nu’udár estrutura ida bá ita hotu hodi halo servisu hamutuk, nune’e hetan futuru ida ne’ebé kapasidade dijitál sira horik iha sentru administrasaun publika ita-nian no sosiedade,” Roberto Caetano de Sousa hateten.

Advertisement

Nia afirma, Timor Dijitál 2032 hanesan programa bo’ot ida no sai hanesan sombriña dezeña bá iha domíniu dijitalizasaun.

“Ita hahú ho komponente ki’ik ida, ita hahú ho projetu ne’ebé hanaran programa edificador úniku (ID úniku), ne’ebé mak Governu rasik tau osan millaun $ 13,8 no prosesu aprovizonamentu lao dadauk hela no ita-nia previzaun katak to’o 2025 ita hahú ona rejista ita nia populasaun tomak purvolta millaun ida ne’ebé ita rejista ona iha sistema,” Diretór Ezekutivu TIC Timor, Roberto Caetano de Sousa bá jornalista sira iha salaun enkontru MNEK, Díli, Sesta (02/06/2023).

Komponente importante no bo’ot liu iha programa Timor dijitalizasaun ne’ebé mak TIC Timor sei halo mak tenta atu dijitaliza setór sira hotu hanesan Agrikultura, Edukasaun, Saúde, Ekonómia no setór sira hotu-hotu tamba projetu Timor Dijitál la’ós buat ki’ik no presiza fundu bo’ot tamba ne’e opsaun sira-ne’e presija haree hotu para oinsa Governu bele aloka osan ka parseira ho parseiru sira para haree bá oin.

Lansamentu bá projetu Timor Dijitál bá programa Edificador úniku (ID úniku), Sesta (02/06/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

To’o ohin loron TIC Timor nu’udár fundamental iha avansu transformasaun dijitál iha Governu nia laran. Hosi konkista sira, ida importante liu maka servisu hodi halo koneksaun bá instituisaun Estadu sira no Munisípiu 12 liuhosi rede fibra ótika terrestre reziliente ida, ne’ebé instala liuhosi rede transmisaun EDTL nian. Inisiativa ne’e loke dalan bá servisu públiku sira modernu no konektividade bá internet ho di’ak tebetebes iha pais laran tomak.

Daudauk ne’e, TIC Timor dezenvolve hela sentru dadus Governu nian ida, ne’ebé bele simu rekursu TIC Governu nian oioin, inklui sitiu, portal, banku de dadus, korreiu eletróniku no instalasaun virtual vídeo konferénsia nian hanesan mós ho rekursu hirak seluk ho planu sira hodi estabelese sentru dadus ida ho kualidade ne’ebé bele simu.

TIC Timor mós konsentra tiha hodi estabelese baze legal no polítika sira atu halo transformasaun dijitál, ne’ebé fó-biban hodi elabora lejizlasaun fundamental iha área sira mak hanesan protesaun bá dadus no privasidade, direitu autorál sira, krime sibernétika, komérsiu eletróniku no estratéjia ba seguransa sibernétika.

Advertisement

Esforsu sira TIC Timor nian to’o tiha iha dezenvolvimentu estratéjia nasional ida, ne’ebé abranje dezenvolvimentu dijitál. Estratéjia ida, ne’ebé ko’alia kona-bá partikularidade sira ne’ebé presiza bá kreximentu dijitál olistiku hodi kaer tomak área sira hanesanGgovernu no infraestrutura nasional, sistema Governu, identidade únika, abilidade dijitál no alfabetizasaun, partisipasaun sidadaun sira-nian, investimentu hosi setor privadu, igualdade jéneru, inklujaun, komérsiu eletróniku, saúde digital, edukasaun, agrikultura no óos kuadru lejislativa favoravel.

Diretór Ezekutivu TIC Timor, Roberto Caetano de Sousa. Foto/Elio dos Santos da Costa

“Bainhira ita halo tranzasaun ba era foun ida ne’e, ha’u hakarak afirma ho loos katak TIC Timor sei kontínua halo traballu ne’ebé la susar maibé ho fuan no prepara an tomak ho empeñu no prontu atu lidera. Implementasaun Timor Dijitál 2032, tur mandatu Konsellu Ministru nu’udár ajénsia prinsipál ida hodi implementa inisiativa sira iha Timor Dijitál nia laran, ami hatene ho loloos ami-nia responsabilidade sira ne’ebé boo no bá ida-ne’e, TIC Timor kompromete hodi hametin parseria sira no promove kolaborasaun iha nivel hotu-hotu Governu nian, sosiedade sivíl, setór  privadu, parseiru sira bá dezenvolvimentu no mòs parte interesada sira,” Diretór Ezekutivu TIC Timor, Roberto Caetano de Sousa hateten.

TIC Timor kontínua estimula dezenvolvimentu teknolójia nesesáriu hodi apoia ministériu no instituisaun sira Governu nian iha ninia dalan transformasaun dijitál no insentiva kriasaun valór dijitál iha setór hotu-hotu.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães hateten, inisiativa bá lansamentu Timor Dijitál 2032 importante tamba dezenvolve tiha ona iha tempu badak no kontinuidade sei iha tamba TIC Timor hanesan ajénsia nasionál ida ne’ebé iha espesialidade atu garante ezekusaun hosi estratéjia ne’e rasik.

“Iha esperansa bo’ot katak estratéjia ne’ebé ohin ita lansa sei hetan nia implementasaun no konkretizasaun iha governasaun ne’ebé tuir mai, no inisiativa ida-ne’e hanesan kondisaun ida atu Timor-Leste avansa bá oin iha mundu dijitalizasaun nian no iha kontestu adezaun Timor-Leste nian bá organizasaun rejionál ASEAN.” Fidelis Leite Magalhães hateten.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães. Foto/Elio dos Santos da Costa

Konsellu Ministru, Fidelis Magalhães dehan, sempre aprova no apoiu inisiativa sira ne’ebé mai hosi TIC Timor, inklui atribuisaun no aprovasaun bá orsamentu hosi parte Governu nian atu reforsa atividade no implementasaun ba Timor Dijitál iha komponente balun ne’ebé hahú la’o daudauk.

Lansamentu ba Timor Dijitál hanesan konkista bo’ot ida Governu nian, no iha esperansa katak iha tempu oin mai bele di’ak liu bainhira infraestrutura sira di’ak liután.

Advertisement

TIC Timor harii iha tinan 2017 no simu tiha misaun importante ida nu’udar ajénsia lider hodi hasa’e no aumenta teknolojia dijitál sira no TIC hadi hamoris Governu ida intelijente liu no hafoun administrasaun publika.

TIC Timor nia papél reflete ba kompromisu Governu nian hodi promove sosiedade ida hodi hetan informasaun no transforma envolvimentu teknolojia eletrónika iha setór públiku iha Timor-Leste.

Nu’udár ajénsia sentrál koordenasaun nian fó tiha fiar mai TIC Timor hodi hala’o misaun atu implementa politika no estratéjia sira TIC nian, ne’ebé aprova tiha ona, jere no garante infraestrutura TIC Governu nian no dezenvolve plataforma efikás sira ne’ebé promove objetivu sira dijitalizasaun nian.

Jornalista : Vito Salvadór

 

Advertisement

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Paspor Timor Leste Terkuat ke-Empat di ASEAN

Published

on

Hatutan.com, (28 Maret 2024), Dili Indeks kekuatan paspor 2024 yang dirilis Henley Passport Index memposisikan paspor Timor Leste atau Republik Demokratik Timor Leste (RDTL) lebih kuat ke-empat di ASEAN dan bertengger di posisi ke-56 perigkat dunia, unggul 10 peringkat dari Indonesia.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Xanana Halo Hela Avaliasaun bá Membru Governu Sira

Published

on

Hatutan.com, (28 Marsu 2024), DíliPrimeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, halo hela avaliasaun bá membru Governu hotu hodi haree dezempeñu servisu membru Governu ida-idak nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Aprova Estensaun Projetu Estrada Baucau-Viqueque ho Nia Adisionál

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli—IX Governu Konstitusionál liuhosi reuniaun Konsellu Ministru iha Palásiu Governu, Kuarta (27/03/2024), aprova adendas kontratu projetu  tolu  ne’ebé aprezenta hosi Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending