Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

PR tenke ema De Votu hanesan NL atu hetan bensaun husi Maromak

Published

on

Artigu ida ne’e la reprezenta Instituisaun ne’ebé haknaar a’an ba, maibé ne’e nu’udar espresaun pesoál. Artigu ida ne’e mós la iha interese se mak sei sai Prezidente da Repúblika, maibé atu haktuir de’it situasaun polítika rai laran tuir ókulu sidadania. Oras ne’e daudauk, situasaun polítika Timor Leste namanas hela hodi prepara sidadaun sira ne’ebé atu kandidata a’an ba Prezidente da Repúblika, nune’e iha loron 19 fulan Marsu, sidadaun hotu sei hili Xefe Estado, tamba iha loron 20 fulan Maiu, ofisiálmente Prezidente da Repúblika foun ba RDTL.

Hakerek Naín:  Amito Qonusere Araújo

Husi artigu ida ne’e, hau lori leitor sira atu bele halo ánaliza ba tópiku PR RDTL tenke ema De Votu atu hetan bensaun husi Maromak. Durante ne’e ita hotu akompaña viajen no aktividade Xefe Estado durante mandatu periódu tinan 5 nia laran. Prezidente RDTL sei hala’o kna’ar tuir Konstituisaun RDTL artigu 85. Maibe antes atu hala’o nia kna’ar, Prezidente da Repúblika tenke hetan bensaun husi Maromak, tamba Xefe Estado foun ne’e sei jura ba Maromak, tuir artigu 77 kona-ba simu kna’ar no Juramentu. Ninia juramentu ne’e koalia iha artigu ne’e duni, iha númeru 3 ho lian maka’as dehan nune’e “ Hau jura ba Maromak, ba Povo no ba Hau nia Onra katak Hau sei halo tuir lolo’os kna’ar ne’ebé Hau simu, halo tuir no haruka halo tuir Lei-Inan no Lei-oan sira no fo Hau nia kbi’it no kapasidade tomak atu tuba-netik no hametin ukun rasik a’an no unidade nasaun nian”.

Koalia kona-ba De Votu, Hau sei lembra hela istória furak ne’ebe Komandante Em-Xefe das Falintil Kay Rala Xanana Gusmão konta kona-ba rejisténsia ninian, ne’ebé temi Saudozu Niculau Lobato [NL] nu’udar ema De Votu ida, tamba atu han no depois han, sempre reja. Iha istória ne’e mos, Komandante Em-Xefe das Falintil Xanana Gusmão sita oituan katak, iha fulan maiu tinan 1977, depois reuniaun Comite Central Fretilin iha Laline Nicolau Lobato deklara, wainhira funu remata, nia sei entrega nia aman nia plantasaun kafé iha Bazartete-Liquiça ba Estado, tamba prinsípiu ideolójia komunismu katak la iha ema ida iha proprietáriu rasik.

 Husi istória rua ne’ebé sita ne’e nu’udar matadalan, maibe Prezidente da Repúblika RDTL bele halo tuir ida ne’e ka lae? Ida ne’e perguntas bo’ot ida ne’ebé sei hetan respostas konsiensia rasik husi Xefe Estado foun, kuandu opta hela sentidu de Estado no sentidu Nasionalista. Klaru-que sentidu Estado no Nasionalista, la kestiona ona husi kandidatu Prezidente da Repúblika hanesan Tenente Jéneral Lere Anan Timur, Dr. José Ramos Horta, Dr. Francisco Guterres Lu-Olo, Dr, Martinho Gusmão, no kandidatu sira seluk tan. Fila-fali ba Avo Nana nia istória ne’ebé nia konta, kandidatu se mak brani atu halo tuir prinsípiu Prezidente Niculau Lobato nian wainhira eleitu sai Prezidente. Hau nia hanoin sitausaun ne’e difisil tebes atu akontese tamba tamba kestaun ekonómia, polítika no rajaun seluk tan ne’ebé labele konvense Prezidente foun atu halo tuir deklarasaun saudozu Niculau Lobato iha periódu ukun rasik a’an.

Advertisement

Durante periódu ukun rasik a’an, hahu’u Prezidente da-huluk husi Kay Rala Xanana Gusmão, Dr. José Ramos Horta, Taur Matan Ruak, Francisco Guterres Lu-Olo seidauk banati tuir teória Niculau Lobato nian, maske husi Xefe Estado hirak ne’e hatudu ona sira nia prontidaun nu’udar ema De Votu ida. Tamba sira hotu konsiente katak, jura ona ba Maromakm ba Povo ho nia ónra rasik.

 Preokupasaun ida mosu husi kakutak, wainhira Dr. José Ramos Horta sei dissolve Parlamentu Nasional wainhira eleitu sai Prezidente da Repúblika, tamba iha ona akordu polítika ho Partidu CNRT, ne’ebé sei lori nia ba Palasiu Prezidente Aitarak laran, liu husi bensaun Avo Nana, nu’udar líder karisma ida. Iha fatin barak, diskusaun grupu iha kafetária, mídia sosial, sidadaun sira sempre diskute kona-ba desizaun CNRT nian ba Dr. Ramos To’os (HORTA, Xanana nia deklarasaun) katak, odamatan Palásiu PR besik on aba Dr. To’os, maibe kandidatu saseluk hanesan Tenente-Jéneral mos ameasa tamba hare’e husi partisipasaun rejisténsia no kontribuisaun ho isin tomak ba nasaun ne’e durante tinan 24 nia laran. Forte tebes……Kampaña mak sasukat, no rejultadu iha Eleisaun !!! Só Maromak mak fo Bensaun, hanesan sani ona iha Konstituisaun RDTL, tuir palavra de Ordem NL nu’udar De Votu iha Maromak nia futar oin.

Wainhira Prezidente eleitu periódu 2022-2027 mak banati lia-fuan ida ne’e “wainhira funu remata, nia sei entrega nia aman nia plantasaun kafé iha Bazartete-Liquiça ba Estado, tamba prinsípiu ideolójia komunismu katak la iha ema ida iha proprietáriu rasik”, dalaruma todan ba sira atu implementa, no nunka mais atu akontese. Tuir Hau nia ánaliza, se-karik kandidatu PR ida mak hala’o aktividade kampaña eleitoral hodi kompromete lia-fuan Prezidente Niculau Lobato nian, nia rasik sei hetan bensaun espesial husi Maromak no Povo, no Niculau Lobato nia lalatak no Klamar mak sei lori kandidatu ne’e ba tur iha Kadeira Palásiu Prezidente da Repúblika Ai-tarak laran, ne’ebé nakonu ho tarak. Tarak iha ai-tarak laran sei labele fokit tamba Saudozu NL kuda metin hela iha ne’ebá.

Tamba ne’e mak husi perspetiva sira ne’e hotu, Alexis de Tocqueville nu’udar Fundador teória Demokrásia husi EUA nia pensamentu kona-ba Revolusaun, Demokrásia no Povu ne’ebé sei iha relevante ho situasaun atual Timor nian. Tamba ne’e Niculau Lobato nia pensamentu ne’ebé Avo Nana konta tuir ne’e hodi adopta iha periódu Ukun rasik a’an ne’e hanesan ho lian Latina katak “L’Ancien Régime et la Révolution” katak Rejime Antiga no Revolusaun. Maske NL nia teória ne’e iha valor ba Povo no nasaun iha tempu rejisténsia ho ideolójia Komunismu, maibe la kondis ona ho situasaun agora, maske teória antiga revolusaun ne’e iha benefísiu ba Povo no nasaun iha periódu ukun rasik a’an ne’e, tamba Povo barak sei moris iha terus no susar, povu sei halerik ba moris sosial loron-loron nian.

Maluk sira, to’o ba ne’e deit ona, Hau tenke termina ona istória ida ne’e, maibe atu hateten katak, votu ida determina futuru nasaun, tamba votu ne’e sagradu, nune’e fo mos votu mos ba ema ida De Votu nune’e nia bele hetan bensaun husi Maromak, tamba Prezidente Eleitu sei jura no temi Maromak nia naran tuir Konstituisaun. Ó nia votu Segredu, tenke ba ema ida De Votu atu hetan vitória hodi fahe nia rikusoin ba Estado, se lae Votu saugati wainhira hili ema to’os mak ukun Nasaun ne’e, susar ba Nasaun atu Dezenvolve, maibe ita fiar ba líder Nasional sira hanesan Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak, José Ramos Horta, Francisco Guterres Lu-Olo, Marí Alkatiri, Tenente Jéneral Lere Anan Timur no líder seluk tan ne’ebé hadomi ninia Povo no Nasaun, iha ne’ebé sira hirak ne’e nunka atu entrega nasaun ne’e ba ema bandalismu ka kriminozu mak ukun, tamba bandalismu no kriminozu nia fatin mak iha Prizaun, nune’e evita bandalismu iha Estado RDTL, atu dignifika deit Dignidade RDTL hanesan ezemplu iha Livru Dignidade Konis Santana no Rejisténsia Timor nian.

Advertisement

Viva RDTL

Viva Povo Maubere

Viva Demokrásia

Hakerek Naín:  Amito Qonusere Araújo

Jornalista RTTL-EP

Advertisement

ROMAN BA NASAUN

Númeru Kontaktu +67077639282

E-mail: amitortl@gmail.com

Rua da Caicoli Dili, Timor-Leste

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Sidadaun baibain, hela ladún dook hosi fatin sampah Tibar)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS, PLÁJIU NO MENTAL INSTAN

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Alumnu Programa Doutoramentu Siénsia Direitu Universidade Diponegoro-UNDIP, 2017)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Trending