Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Diskursu PM Taur Matan Ruak iha Aprezentasaun OJE 2022

Published

on

Parlamentu Nasionál, loron 1 fulan-dezembru tinan 2021

Sua Exelénsia, Señór Prezidente Parlamentu Nasionál

Exelénsia, Señora no Señór Deputadu sira

Señora no Señór sira Membru VIII Governu Konstitusionál 

Advertisement

Povu Timor-Leste

Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak. Foto/GPM

Proposta Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2022 ne’ebé VIII Governu Konstitusionál aprezenta ba Parlamentu Nasionál nu’udar kontinuidade husi kompromisu polítiku VIII Governu Konstitusionál nian ho sidadaun timoroan sira, to’o ninia mandatu remata iha tinan 2023.

Ami define ona ho loloos objetivu haat ne’ebé mak ami hakarak alkansa iha tinan oin mai: 

Primeiru: atu kombate pandemia ne’ebé kauza husi COVID-19.

Segundu, atu proteje sidadaun sira. 

Advertisement

Terseiru, atu rekupera ekonomia no kria empregu.

Kuartu, iha tinan 2022, haree hanesan tinan rekuperasaun ba pandemia COVID-19.

Bainhira COVID-19 identifika iha inísiu tinan 2020, coronavirus foun ne’ebé infeta ona ema milhaun 245 resin no kauza ema milhaun 5 resin maka mate iha mundu tomak.

No aleinde ema nia vida ne’ebé maka folin boot relasiona ho pandemia, Covid-19 hamosu mós krize ekonómiku ida ne’ebé maka grave liu iha sékulu hirak ikus ne’e no país balun rejista taxa kreximentu ne’ebé tun makaas dezde depresaun boot ne’e.

Hanesan mundu seluk, situasaun ekonomia no sosiál iha Timor-Leste mós influénsia tebes husi pandemia COVID-19, ne’ebé obriga Governu hodi taka fronteira terrestre no aéreu ba sirkulasaun internasionál, ho konsekuénsia dramátika ba sirkulasaun ema no sasán, no komérsiu ein jerál.

Advertisement

Inísiu tinan 2021 iha aumentu ba númeru kazu sira ne’ebé deteta iha territóriu nasionál, ne’ebé ezije hodi reforsa medida prevensaun no kombate COVID-19, impozisaun serka sanitária iha munisípiu sira no aplikasaun medida sira ba konfinamentu jerál.

Maibé, iha loron 7 fulan-abríl tinan 2021, Timor-Leste hahú halo planu vasinasaun nasionál kontra COVID-19, ho rekursu vasina sira ne’ebé hetan liuhusi mekanizmu COVAX no vasina sira ne’ebé oferese husi país amigu sira, hanesan Austrália, Repúblika Populár Xina, Estadus Unidus Amérika, Japaun, Nova Zelándia no Portugál, ne’ebé maka vasina ona ema hamutuk, liu 77% husi populasaun elejivel ho doze dahuluk, no 51% ho doze daruak.

No iha loron 27 fulan-outubru, lote dahuluk vasina Pfizer nian to’o iha Timor-Leste, ne’ebé permite atu hahú vasinasaun ba foin-sa’e sira ho idade hosi tinan 12 to’o 17.

Tanba ne’e, hafoin aumentu kazu iha tinan klaran ne’ebé provoka husi variante Delta ne’ebé tama iha territóriu nasionál, Timor-Leste hasoru ona redusaun graduál iha númeru infetadu no kazu grave sira.

Hanesan iha mundu tomak, to’o ohin loron seidauk iha tratamentu ne’ebé efikás kontra COVID-19, maibé, hanesan kampanha vasinasaun hatudu hela, melhoria ba kuidadu saúde nasionál no reforsu Sistema Nasionál Saúde bele iha impaktu signifikativu ba kualidade moris populasaun nian, maibé mós bele lori-mai benefísiu ekonómiku no sosiál sira.

Advertisement

Ami fiar katak iha tinan ne’e nia rohan ami sei atinje imunizasaun pelumenus 80% husi populasaun, ne’ebé sei permite ami atu ikusmai dada fali restrisaun ne’ebé relasiona ho COVID-19 no fila ba normalidade ho kuidadu no tuir faze.

Tanba ne’e, ami propoin atu hasa’e orsamentu COVID-19 nian hamutuk dolar milhaun 37,6, aleinde saldu jerénsia besik dolar milhaun 40 ne’ebé sei lori ba tinan orsamentál oinmai, nune’e bele sura ho totál besik dolar milhaun 77,8, atu hasoru inserteza sira ne’ebé maka sei ameasa saúde públika.

Ho montante ida ne’e, ami sei halo reabilitasaun no halo manutensaun ba instalasaun kuarentena iha país tomak, no fó kuidadu ne’ebé loloos ba sidadaun sira iha kuarentena. Ami sei kontinua hasa’e kapasidade vijilánsia epidemiolójika, liuhusi testajen no akizisaun doze vasina nian. Ami sei haluan kampanha sensibilizasaun iha territóriu nasionál tomak, no kapasita profisionál saúde sira no trabalhadór sira ne’ebé maka halo kontaktu diretu ho COVID-19.

Iha tinan 2022, sei hala’o eleisaun ba Prezidente Repúblika nune’e presiza garante katak, kondisaun hotu-hotu iha ona atu nune’e akontesimentu demokrátiku ida-ne’e bele realiza sein (lahó) problema.

Presiza garante mós katak, eleisaun ne’e la kontribui atu halo pandemia COVID-19 nian sai grave, tanba ne’e ami sei disponibiliza meius hotu-hotu hodi garante katak eleisaun ne’e sei realiza ho kondisaun ijiene no seguransa ne’ebé presiza.

Advertisement

Governu sei garante katak buat hotu sei realiza sein problema nomos ho partisipasaun husi forsa polítika hotu-hotu.

Ami mós sei investe osan dolar amerikanu milhaun 106,7 hodi garante asesu ba saúde ne’ebé iha kualidade ba sidadaun tomak hosi idade hotu-hotu, liuhusi hadi’a instalasaun servisu saúde, prestasaun servisu saúde primáriu, no mós kuidadu saúde oioin, iha internamentu, ambulatóriu no urjénsia, ho rekursu meius diagnóstiku no terapéutika nian hodi apoia tratamentu saúde sekundáriu no tersiáriu.

Ami sei kontinua hamenus prevalénsia no taxa insidénsia moras krónika ne’ebé la da’et. Ami sei kontinua hadi’a estadu nutrisionál inan no labarik sira-nian. Ami sei kontinua garante disponibilidade no kualidade ai-moruk no ekipamentu médiku sira-nian iha unidade saúde hotu-hotu. No, ami sei kontinua promove formasaun kontínua no hasa’e kapasidade ita-nia profisionál saúde sira iha espesialidade oin-oin ba interese nasaun nian.

Iha tinan 2022, iha área saúde nian sei hetan benefísiu ne’ebé boot liuhusi ita-nia parseiru sira dezenvolvimentu nian hamutuk dolar milhaun 34, ekivalente ho kalimak-ida (1/5) husi totál apoiu doadór sira nian.

Señór Prezidente Parlamentu Nasionál

Advertisement

Señora no Señór Deputadu sira,

Hafoin ita sa’e ba média ida husi 5,6% dezde krize tinan 2006, no to’o tinan 2017, tanba gastu públiku sira ba infraestrutura balu no iha aumentu despeza Administrasaun Públika nian oras ne’e, kreximentu ida-ne’e interrompe ona iha tinan 2017 no iha tinan 2018 tanba instabilidade polítika.

Maske ho rekuperasaun uitoan iha tinan 2019, ekonomia nasionál seidauk konsege atinje nivel tinan 2016 nian.

Kreximentu negativu 8,6% husi Produtu Internu Brutu (PIB) iha tinan 2020 tanba kombinasaun fatór sira hanesan rejime duodesimál ne’ebé lori tempu naruk, inserteza polítika, pandemia COVID-19 no medida restritiva sira hodi satán propagasaun pandemia iha territóriu nasionál.

Kontrasaun Produtu Internu Brutu (PIB) iha tinan 2020 mak aat liu dezde restaurasaun independénsia. Produtu Internu Brutu (PIB) iha tinan 2020 idéntiku ho tinan 2013 nian, ne’ebé signifika lakon kreximentu durante tinan hitu.

Advertisement

Buat sira-ne’e hotu halo situasaun vulnerabilidade família timoroan sira nian sai grave liu, tanba redusaun empregu no rendimentu trabalhu, maske medida apoiu oin-oin adota ona husi Governu ida-ne’e.

Pezu setór informál iha ekonomia halo ema barak la hetan protesaun nein hetan apoiu Seguransa Sosiál, liuliu emprezáriu ki’ik sira ne’ebé lori naran indivíduu ka trabalhadór sira ho konta rasik.

Setór Privadu mak afeta liu tanba dependénsia ba konkursu públiku no atrazu sira iha pagamentu husi parte Estadu nian, tanba rejime duodesimál iha tinan 2020, no mós tanba konfinamentu no redusaun konsumu família sira-nian.

Empreza barak maka menus ona kapitál, haree sira-nia situasaun sai aat liután. Liuliu empreza mikro, ki’ik no média ne’ebé liga ho setór turizmu no catering, tanba fronteira taka, konfinamentu no diminuisaun drástika hosi númeru turista sira. 

Realidade, fronteira ne’ebé taka no interrupsaun ligasaun aérea sira lori ona setór turizmu iha Timor-Leste atu monu iha falénsia, hatutan-moris ho grasa hosi turizmu nasionál ne’ebé mukit. Iha tinan 2019, setór turizmu avalia ho valór dolar milhaun 24, maibé iha tinan 2020 setór ne’e prodús de’it besik dolar milhaun 4, ou monu liu 80%.

Advertisement

Atu ajuda setór privadu, adota ona medida apoiu ida ba empregu hodi evita redusaun substansiál no derrepente husi rendimentu traballadór sira-nian, liuhusi fahe parte balu husi traballadór sira-nia saláriu, no mós selu kustu rua hanesan eletrisidade no renda sira empreza nian.

Aprova mós ona apoiu dahuluk ba sidadaun dezempregadu sira, ne’ebé bele sai inísiu husi subsídiu dezempregu universál iha futuru.

Aprova mós ona moratória kréditu nian ida hodi hakmaan devedór sira husi kustu selu empréstimu nian, atu adia obrigasaun atu selu fali kapitál durante fulan sia, no atu estabelese kompartisipasaun husi Estadu iha pagamentu ba jurus sira, hodi nune’e empreza barak bele sobrevive ba períodu krize ida-ne’e.

Maibé presiza ajuda nafatin empreza sira, liuliu empreza sira iha setór turizmu nian, la’ós de’it atu garante ba rekuperasaun setór ne’e nian, maibé mós atu prevene empreza sira taka no hapara trabalhadór sira tanba neineik-neineik ita komesa estabelese fila fali ligasaun sira ho rai-li’ur.

Presiza kombate kondisaun servisu ne’ebé ladi’ak. Kestaun joven sira ne’ebé laiha servisu, pezu hosi setór informál ne’ebé resik-liu maka karateriza hela faktu hosi merkadu traballu (ne’ebé liu 70% husi trabalhadór sira), no ho empregu ne’ebé vulneravel atinje nivel sira aas tebes (liu 50% hosi trabalhadór sira) ne’ebé rezulta rendimentu ki’ik no iha empregu sira ne’ebé lahó protesaun sosiál, merese duni ita hotu tau atensaun.

Advertisement

Ba ne’e, importante tebes hodi investe iha protesaun sosiál, ne’ebé dala barak ita hatene hanesan despeza ne’ebé la produtiva, maibé liu fali despeza ida, nu’udar investimentu ida iha ema sira, fó-dalan atu garante dignidade no reziliénsia hasoru risku sira durante moris no kontra krize sira hanesan kauza husi pandemia COVID-19.

Tanba ne’e, importante hodi destaka pasu fundamentál sira balun iha tinan 2021 iha área protesaun sosiál.

Iha inísiu fulan-novembru, Konselhu Ministrus aprova ona “Estratéjia Nasionál ba Protesaun Sosiál tinan 2021-2030”. Ami hakarak asegura evolusaun ba implementasaun medida sira protesaun sosiál nian ho forma integradu no sustentavel. Objetivu prinsipál mak aumenta kobertura (tantu ba risku sira ne’ebé inklui ona no mós númeru ema sira ne’ebé abranje ona) no, nune’e, kontribui hodi hamenus kiak no ba dezenvolvimentu.

Hala’o ona mós reforma subsídiu “Bolsa da Mãe”, hodi nune’e atu garante impaktu ida ne’ebé signifikativu liu iha redusaun kiak no ba promosaun kapitál umanu nasionál. Ho motivu ne’e, kria ona, prestasaun adisionál rua, hanaran “Bolsa da Mãe-Nova Geração”, ne’ebé iha nia finalidade atu presta apoiu sosiál ba inan isin-rua no labarik ki’ik oan sira ne’ebé ho tinan neen mai kraik, hadi’a saúde no nutrisaun inan no oan, promove inkluzaun ekonómika no promove ekonomia lokál.

Tinan 2021 nudár tinan ba konsolidasaun Sistema Seguransa Sosiál nian. Hafoin aprova ona konstituisaun husi Fundu Rezerva Seguransa Sosiál (FRSS), iha 2021 dezenvolve ona dilijénsia sira ne’ebé presiza hodi operasionaliza jestaun Fundu, inklui elaborasaun polítika investimentu sira, preparasaun ba karteira referénsia, ne’ebé iha hela negosiasaun husi akordu jestaun operasionál.

Advertisement

Governu mós aprova ona revizaun diploma sira seguransa sosiál nian atu:

–           Haluan rejime kontributivu ba grupu trabalhadór foun sira, ho objetivu universal iha ámbitu Seguransa Sosiál;

–           Asegura protesaun trabalhadór sira ne’ebé sei ezerse temporariamente atividade profisionál iha estranjeiru;

–           Garante tratamentu hanesan ba trabalhador sira hotu iha Timor-Leste;

–           Garante katak tantu rejime tranzitóriu uluk no rejime jerál foun ne’ebé abranje funsionáriu públiku sira, sei hetan pensaun finál ida ne’ebé justu;

Advertisement

–           No garante katak ema ne’ebé kontribui ba rejime kontributivu ne’e sei nafatin hetan pensaun ida ne’ebé boot liu fali ema ida ne’ebé la kontribui, liuhusi aprovasaun ba pensaun mínima ida.

Maske komplikasaun sira ne’ebé kauza husi pandemia, bele mós hahú konstrusaun sistema finanseiru informátiku seguransa sosiál nian, ne’ebé tenke konklui iha trimestre primeiru tinan 2022 no sei permite integrasaun totál ho sistema Ministériu Finansas nian ba relatóriu integradu ida hosi finansas públikas hotu.

Iha tinan 2022, ami sei fó kontinuidade ba servisu sira ne’ebé dezenvolve ona, aposta iha konsolidasaun no reforsu sistema. Nune’e, prevee ona:

–           Kriasaun no operasionalizasaun Servisu Verifikasaun Inkapasidade nian, ne’ebé sei permite pagamentu ba prestasaun sosiál sira iha situasaun inkapasidade no invalidés temporáriu no permanente ba serbisu;

–           Kriasaun servisu deskonsentradu hitu husi Institutu Nasionál Seguransa Sosial (INSS), tuir rejiaun sira. Ida-ne’e mós hanesan medida ida ne’ebé Parlamentu Nasionál solisita, no hatuur ona iha Planu Rekuperasaun Ekonómika, ne’ebé Governu konsidera fundamentál hodi hakbesik seguransa sosiál ba sidadaun sira;

Advertisement

–           Kriasaun ba pensaun mínima definitiva ida, revizaun Subsídiu Apoiu ba Idozu no Inválidu sira, no kriasaun protesaun husi moras;

–           Promosaun kampanha boot sensibilizasaun nian ida, iha país laran tomak, atu nune’e, seguransa sosiál ne’e bele to’o ba ema hotu, iha territóriu nasionál;

–           No reforsu rekursu umanu Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS) nian, prevee kontratasaun hosi ema 36, sira ne’ebé maioria ba Munisípiu/servisu deskonsentradu sira.

Tinan 2022 ne’e sei sai mós tinan jestaun efetiva ba Fundu Rezerva Seguransa Sosiál, ne’ebé sei iha kapitalizasaun besik dolar amerikanu millaun 158 hanesan garante sustentabilidade sistema pensaun sira iha futuru.

Señór Prezidente Parlamentu Nasionál

Advertisement

Señora no Señór Deputadu sira

Bele kombate pandemia, ou proteje sidadaun sira sei depende ba ita-nia kapasidade atu rekupera ekonomia no empregu, liuhusi polítika ekonómika no orsamentál responsavel ida, kontra síklika no jeradór ba kreximentu.

Hafoin Produtu Internu Brutu (PIB) iha tinan 2020 nian tuun makaas liután, prevee inversaun ba tendénsia ne’e hahú hosi tinan 2021, ho kreximentu ida ne’ebé pozitivu.

Maske iha inísiu prevee ona kreximentu ida ne’ebé boot liu, konfinamentu iha rezultadu aumentu númeru kazu COVID-19 nian no inundasaun sira iha fulan-abríl, hamosu ezekusaun kapitál dezenvolvimentu ne’ebé tun, besik 15% iha finál trimestre datoluk, ho kreximentu ne’ebé revee ona tun, maizumenus 2% to’o 1,6%.

Ba tinan 2022, previzaun sira hatudu kreximentu ida ne’ebé pozitivu husi 2,1%, tanba aumentu hosi taxa ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian, númeru hosi projetu Parseria Públika-Privada (PPP), no redusaun signifikativa ida hosi importasaun sira, nu’udar kauza hosi redusaun tetu orsamentál.

Advertisement

Redusaun tetu orsamentál iha tinan 2022 ho objetivu prinsipál atu koloka finansas públikas iha trajetória sustentavel hodi prezerva Fundu Petrolíferu país nian.

Maski ho redusaun 17% tetu orsamentál ne’ebé kompara ho Orsamentu Jerál Estadu (OJE) hosi tinan ida-ne’e, konsumu família sira ne’e sei kontinua sa’e iha tinan 2022, no númeru projetu parseria públiku-privada sira sei aumenta.

Daudaun ne’e hala’o hela projetu Parseria Públika-Privada (PPP) nian hanesan tuirmai:  Portu Tibar, iha faze implementasaun; projetu Diagnóstiku Médiku sira, iha faze aprovizionamentu no negosiasaun; projetu Abitasaun Asesivel sira; projetu Cristo Rei no projetu Aeroporto Internacional Presidente Nicolau Lobato.

Esportasaun kafé sei kontinua sa’e iha tinan 2022 hafoin rekupera iha tinan 2021.

Kona-ba taxa Inflasaun nian, Timor-Leste sei rejista aumentu ida 2,7% iha tinan 2022, idéntika ho inflasaun média ne’ebé prevee ba rejiaun aziátika, kauza husi folin petróleu mundiál ne’ebé sa’e, sei aumenta folin sasán esensiál no matéria prima sira.

Advertisement

No mós husi fulan-setembru tinan 2020 to’o fulan-setembru tinan 2021 dolar amerikanu ninia valór tuun ba 2,3%, ne’ebé bele fó benefísiu ba esportasaun sira, aumentu kompetitividade rai-laran no hasa’e kreximentu ekonómiku, bainhira oportunidade sira ne’e aproveita ho di’ak.

Ami hakarak kontinua prepara kondisaun sira atu nune’e ajente ekonómiku sira bele iha filafali konfiansa, no ekonomia nasionál bele hetan filafali kredibilidade internasionál.

Ba ne’e presiza iha rekuperasaun sustentavel hosi indikadór makroo-ekonómiku sira, garante estabilidade fiskál hosi empreza sira, no implementa medida sira ne’ebé propoin iha Planu Rekuperasaun Ekonómika.

Ekonomia ida ne’ebé dezenvolvidu la’ós halo de’it investimentu iha infraestrutura, presiza investe iha kapitál umanu, ka, iha kualidade edukasaun no formasaun profisionál.

La presiza finansia fábrika komplexa sira karik ita la iha trabalhadór sira ne’ebé iha kapasidade hodi servisu iha fábrika sira ne’e. Ita tenke kria forsa trabalhu ida ne’ebé iha kapasidade no kompetente ne’ebé bele kria rikusoin, selae ita sei nafatin dependente ba trabalhadór estranjeiru sira atu asegura setór estratéjiku sira ekonomia nasionál nian.

Advertisement

Ita tenke asegura katak investimentu internasionál, bele emprezariál ka liuhusi doadór sira, utiliza barak liután rekursu nasionál sira no kontribui ba formasaun ita-nia serbisu-na’in sira.

Ita lakohi ona atu sai nasaun ida ne’ebé dependente ba rai-li’ur no bele depende ba ninia-an rasik hodi garante dezenvolvimentu ba ninia ekonomia.

Ita tenke hatene aproveita jerasaun foun sira, ne’ebé sei sai jerasaun ne’ebé formadu ho di’ak liu husi ita-nia Istória, no sei permite ita hodi haksoit liu ba ekonomia ida ho rendimentu médiu.

Señór Prezidente Parlamentu Nasionál

Señora no Señor Deputadus sira

Advertisement

Ami propoin aumentu ida maka’as tebes ba investimentu públiku, ho destake ba área atuasaun boot neen (6):

Ba Kapitál Sosiál, ami propoin dolar milhaun 226,5 ne’ebé reprezenta 13,5% husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE), atu aposta ba Edukasaun, Formasaun Profisionál no Saúde, hodi kualifika trabalhadór sira iha setór-xave ekonomia nian, no ba serbisu esensiál sira, hodi responde ba nesesidade Administrasaun Públika no Setór privadu nian, no haforsa resposta ba pandemia COVID-19 no fó kontinuidade ba programa vasinasaun.

Ba Abitasaun no Inkluzaun Sosiál, ami propoin dolar milhaun 387,3 ka 23,1% husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) hodi kontinua aposta ba melhoramentu asesu bee-mós, saneamentu báziku no eletrisidade iha territóriu laran tomak, no mós dezenvolvimentu programa abitasaun asesivel.

Ba Setór Produtivu sira, Ambiente no Konektividade, ami propoin dolar milhaun 345,9, ne’ebé reprezenta 20,7% husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE), atu aumenta produtividade agríkola no seguransa ba ai-han, hodi konstrui infraestrutura foun, kanál distribuisaun no estrutura armazenamentu agríkola nian sira, hodi dezenvolve indústria oteleira nia liuhusi formasaun profisionál husi setór ne’e no estimula komportamentu ne’ebé sustentável liu ba populasaun, ho redusaun ba utilizasaun materiál la’ós bioagradável no aumentu prátika ba resiklajen nian no reutilizasaun materiál sira hodi aumenta reziliénsia país nian ba alterasaun klimátika sira.

Ba dezenvolvimentu Setór Privadu, ami propoin dolar milhaun 78,6 ne’ebé reprezenta 4,7% husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE), tanba Governu ida-ne’e hakarak aposta ba rekuperasaun ekonomia, liuliu sai frajil ho konsekuénsia krize ne’ebé provoka husi impaktu COVID-19, no husi konfinamentu ne’ebé impoin iha tinan 2020 no 2021, ne’ebé fasilita investimentu no apoiu ba empreza ki’ik no empreza média sira no kriasaun serbisu, hodi aumenta produtividade nasionál no hamenus taxa dezempregu nian, ne’ebé kontribui atu hadi’a ekonomia.

Advertisement

Ba Dezenvolvimentu Rurál, ami propoin dolar milhaun 72,2 ka 4,3% husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE), hodi fó kontinuidade ba ajenda desentralizasaun, hodi estabelese instituisaun sira ne’ebé forte no haforsa kapasidade atuasaun ba estrutura lokál sira, hodi garante prestasaun serbisu públiku ho kualidade iha territóriu nasionál tomak, no hodi promove identidade nasionál no koezaun territoriál.

Ba Governasaun Di’ak, ami propoin dolar milhaun 116,3 ne’ebé reprezenta 6,9% husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE), ne’ebé sei finansia reforma temátika no transversal lubun boot ida, liuliu introdusaun planeamentu médiu prazu nian iha instituisaun públika tomak no dezenvolvimentu indikadór dezempenhu nian sira, hanesan parte ba Reforma JestaunFinansas Públikas no Reforma Fiskál.

Proposta Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2021 kontinua mudansa paradigma iha jestaun finansas públikas no forma atu hateke konta sira Estadu nian, inkorpora prátika internasionál sira ne’ebé di’ak liu kona-ba estrutura orsamentu, bazeia ba lójika orsamentasaun tuir programa no avaliasaun dezempenhu iha relasaun ho meta no indikadór sira ne’ebé prevee iha pilár haat hosi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, maka hanesan: iha Kuadru Institusionál, iha Kapitál Sosiál, iha Dezenvolvimentu Ekonómiku no iha Dezenvolvimentu Infraestrutura.

Reforma iha domíniu finansas públikas ida-ne’e hahú iha tinan 2016, nu’udar hakat dahuluk ne’ebé presiza hodi lori ita ba forma hanoin ida ne’ebé diferente kona-ba oinsá ita uza ita-nia rekursu sira, valoriza servisu sira ne’ebé ita sei oferese ba sidadaun sira iha detrimentu ba tetu orsamentál ou simples komparasaun entre ezekusaun orsamentál ne’ebé hetan iha tinan sira liubá.

Ho hanoin ba serbisu reforma ne’e, iha tinan 2021, ita tenke kontinua dezenvolve no uza planeamentu bazeia ba evidénsia sira no definisaun prioridade sira, hanesan baze ba ita-nia desizaun sira kona-ba alokasaun rekursu sira.

Advertisement

Nune’e, kria ona Programa Nasionál ne’ebé hanaran “Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál,” ne’ebé ami propoin atu investe ho totál dolar millaun 203,8 iha tinan 2022 (12% husi orsamentu totál). Programa ida-ne’e hatudu kompromisu no investimentu Governu nian iha implementasaun polítika oi-oin ba jéneru, hanesan Planu Asaun Nasionál kontra Violénsia Jéneru, Deklarasaun Maubisse no Planu Asaun Nasionál kona-ba UNSCR 1325 – aborda violénsia jéneru, haforsa ekonomia feto sira-nian, pás no seguransa.

Hodi akompanha proporsaun Orsamentu Jerál Estadu ne’ebé destinada ba promosaun igualdade jéneru no kompromisu ne’ebé asume ona atu halakon dezigualdade ne’ebé eziste hela, Governu estabelese ona Markadór Jéneru ida ba sistema planifikasaun no informasaun finanseira.

Liu husi investimentu substansiál ne’e, Governu fiar tebes katak bainhira feto no joven no grupu marjinalizadu sira moris seguru, ekonomikamente protejidu no saudavel, ne’e lori benefísiu ba ema indivíduu, família, empreza sira no ba ekonomia.

No mós ita hahú prosesu avaliasaun ba reajustamentu ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál. Rezultadu sira hosi avaliasaun ne’e, hamutuk ho informasaun Sensu Populasaun tinan 2022, sei fornese linha baze ida ne’ebé atualizadu no realista ba planu futuru nian no hodi garante katak ita-nia foku no rekursu sira aloka ho loloos ba área prioritária sira.

Ho aprovasaun ami-nia polítika markadór infantíl sira, hahú tinan 2023, ami sei introdús markadór infantíl iha ami-nia programa hotu no sub-programa sira Governu nian, atu bele identifika ho fasil investimentu rekursu públiku iha ita-nia oan sira no garante katak ami kumpre ami-nia obrigasaun no kompromisu sira atu proteje no hadi’ak labarik sira hotu nia vida.

Advertisement

Daudaun ne’e ami servisu hela ba dezenvolvimentu markadór defisiénsia, hanesan ho markadór labarik no jéneru, ne’e sei garante katak ita-nia orsamentu no planu sira preparadu hodi koloka ema sira ho defisiénsia iha linha oin no permite atu sukat alokasaun no realizasaun, relasiona ho ami-nia obrigasaun no kompromisu sira.

Atu apoia ba realizasaun ita-nia meta sira ba tempu naruk no badak, ita tenke iha planu ba médiu prazu ne’ebé lori ita ba tinan naruk atu ita bele atinje ita nia meta ne’ebé ba tempu naruk. Tanba ne’e mak funsaun UPMA sei muda, atu konsentra iha planeamentu, monitorizasaun no avaliasaun ba médiu prazu, hahú iha tinan 2022.

Ami sei hahú serbisu atu dezenvolve Planu Nasionál Médiu Prazu nian ida, ne’ebé sei iha Indikadór Nasionál báziku lubun ida, ne’ebé liga ho kustu no fundu sufisiente sira, atu garante ninia finansiamentu no ezekusaun. Planu sira ne’ebé la inklui kustu, sei hela de’it hanesan mehi ne’ebé furak.

Ho aprovasaun ne’ebé ami hein hela husi Lei Enkuadramentu Orsamentu no Jestaun Finanseira Públika husi Parlamentu Nasionál, iha 2022 ami espera atu iha ferramenta foun sira atu monitoriza no kontrola jestaun finanseira públika, hanesan liuhusi aprovasaun planu kontas foun ida no hadi’ak sistema informátiku sira ba reporte finanseiru.

Ami prevee mós atu envolve Parlamentu Nasionál iha planu orsamentál liuhusi aprezentasaun lei ida ba Planu Opsaun Boot sira ne’ebé sei permite Parlamentu atu hato’o liafuan ida kona-ba prioridade sira ne’ebé kada tinan konsagra iha lei Orsamentu Jerál Estadu.

Advertisement

Señór Prezidente Parlamentu Nasionál,

Señora no Señór Deputadu sira,

Polítika fiskál la’ós de’it forma ida atu buka ka hetan tan reseita sira, maibé mós nu’udar ferramenta importante ida ba polítika ekonómiku-sosiál.

Tanba ne’e, ami avansa iha introdusaun ba impostu ida “inibidór” konsumu nian, ne’ebé la’ós de’it atu aumenta reseita doméstika, maibé mós sei benefisia ita-nia povu nia saúde, liuliu ba jerasaun foin-sa’e, hodi hasa’e folin tabaku no álkool.

Iha tinan orsamentál tuirmai, ami propoin aumentu foun ba taxa impostu seletivu hosi konsumu aplikavel ba bebida alkólika sira, hanesan akontese iha tinan 2020 no 2021.

Advertisement

Aumentu ida-ne’e ho objetivu atu kontribui hodi hasa’e arrekadasaun ba reseita doméstika sira, no mós hamenus konsumu bebida ne’ebé ho konteúdu álkool ne’ebé aas, ne’ebé mak iha efeitu estraga konsumidór sira-nia saúde, tanba aumenta diferensa entre taxa impostu ba serveja ho álkool menus husi 4,5% no taxa impostu ba bebida ho volume alkóliku ne’ebé boot liu.

Ho aumentu ne’e, ita hakarak kontinua promove indústria nasionál ba produsaun bebida, ne’ebé kria dezenas ba empregu diretu no atus ba atus ba empregu indiretu, hodi evita atu merkadu doméstiku nakonu ho importasaun sira ho folin ki’ik ne’ebé la kontribui ba ekonomia nasionál.

Nune’e, taxa impostu seletivu konsumu nian aplikável ba serveja malte ne’ebé ho volume álkool nian ki’ik husi 4,5%, sa’e husi dolar amerikanu 2,50 ba dolar amerikanu 2,70 kada litru, no taxa impostu seletivu konsumu nian aplikável ba serveja malte ne’ebé ho volume álkool sira seluk, hanesan mós tua, vermute no bebida sira seluk ne’ebé fermenta ona, sa’e hosi dolar amerkanu $3,50 ba dolar amerikanu 4,50 kada litru.

Organizasaun internasionál sira hatudu Timor-Leste hanesan país ida ne’ebé ho prevalénsia fumadór sira boot liu, liuliu entre juventude. Durante tinan sanulu ikus ne’e, país barak iha ona susesu uza agravamentu fiskál hodi hamenus konsumu tabaku.

Nune’e, ho objetivu atu previne konsumu tabaku, produtu ne’ebé ho ninia prejuizu boot ba saúde, prevee katak aumentu taxa impostu seletivu ba konsumu aplikavel ba tabaku, daudaun ne’e dolar amerikanu 19 kada kilograma sa’e ba dolar amerikanu 25 kada kilograma, aumentu ne’ebé Parlamentu Nasionál sujere ona ba Governu iha tinan kotuk.

Advertisement

Aumentu sira-ne’e sei tau iha konsiderasaun iha reforma lejizlasaun fiskál ne’ebé daudaun ne’e la’o hela, Governu tenke utiliza taxa impostu nian hodi promove adosaun ba populasaun nia komportamentu saudavel.

Señór Prezidente Parlamentu Nasionál,

Señora no Señór Deputadu sira,

Proposta Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2022, kontempla mós medida foun lubun ida, liuliu kona-ba atribuisaun apoiu sosiál sira no resposta koordenada no lais iha situasaun emerjénsia sira, ba reforsu munisípiu sira no podér lokál, kombina ona ho medida exesionál sira apoiu nian ba empreza ki’ik no empreza média sira no rekrutamentu 1.200 membru foun sira F-FDTL nian.

Iha tinan 2022, ikusmai sei hala’o Sensu ba Populasaun, adia fali tanba pandemia COVID-19, iha nesesidade atu aloka meius finanseiru sira ne’ebé nesesáriu ba kontinuasaun atividade importante ida-ne’e.

Advertisement

No, ikus liu, sei introdús Sistema Identifikasaun Úniku, Governu Konstitusionál VIII nia medida emblemátika seluk ida.

Ho liafuan badak, Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2022 atu tau hamutuk medida prinsipál foun sira no kustu sira ne’ebé iha relasaun, hanesan:

Atribuisaun ba Subsídiu Alimentasaun Mensál nian ba funsionáriu públiku sira, ho kustu estimadu dolar milhaun 25. Subsídiu ida-ne’e ho natureza fó ai-han sira, ne’ebé sei permite ba benefisiáriu sira atu hamenus despeza ho akizisaun ba ai-han no konfesaun ba refeisaun sira, nune’e mós promove akizisaun ba produtu agríkola sira husi produtór nasionál sira, nune’e, insentiva hodi hasa’e produtividade setór agríkola nian.

          Atribuisaun Subsídiu Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, ho kustu estimativa ida dolar millaun 13. Subsídiu ne’e ho objetivu atu hamenus ki’ak, promosaun frekuénsia ba ensinu báziku obrigatóriu no asesu ba kuidadu saúde primáriu sira.

          Kriasaun fundu ida atu hatán ba situasaun emerjénsia no dezastre naturál sira ho provizaun ida ba dolar milhaun 13.

Advertisement

          Kriasaun Fundu Investimentu ba Munisípiu Ataúro, ho provizaun dolar milhaun 13. 

          Eleisaun Prezidensiál, ho kustu estimadu dolar milhaun 12.

          Apoiu ba dezenvolvimentu Empreza Ki’ik no Média sira, ho kustu estimadu dolar milhaun 5.

          Akizisaun ba veíkulu no ekipamentu sira ba Bombeiru sira hodi hatán ba dezastre naturál sira, ho kustu estimadu dolar milhaun 3,9.

          Sensu ba Populasaun, ho kustu estimadu dolar milhaun 3,1.

Advertisement

          Kriasaun Sistema Identifikasaun Úniku ida, ho kustu estimadu dolar milhaun 3.

          Saláriu ba militár foun 1.200 ne’ebé rekruta husi F-FDTL, ho kustu estimadu dolar milhaun 1,2.

Entre medida sira-seluk ne’ebé Governu aprova ona ho objetivu ba rasionalizasaun no kontensaun ba despeza sira jestaun Estadu nian, ita destaka mós atu implementa polítika foun ba veíkulu sira no esforsu reorganizasaun ba jestaun veíkulu sira Estadu nian, diploma ne’ebé foin lalais ne’e hetan aprovasaun husi Sua Exelénsia Senhór Prezidente Repúblika.  

Señór Prezidente Parlamentu Nasionál,

Señora no Señór Deputadu sira,

Advertisement

Rikeza petrolífera Timor-Leste nian ne’ebé permite dezenvolvimentu ida maka’as tebtebes ne’ebé país asiste ona dezde restaurasaun independénsia nian.

Fundu ne’e hanesan bensaun ida mai país, maibé oras ne’e atu aborda ho seriedade, ho meius sira seluk hodi hetan reseita, atu garante katak ita iha rekursu sira atu finansia ba implementasaun objetivu nasionál sira.  Oras to’o ona atu dezenvolve perspetiva fiskál ida ba médiu prazu, atu garante katak ita-nia objetivu sira finansia ona kompletamente no rekursu sira país nian prezerva ona ba jerasaun sira tuirmai!

Ita tenke hasa’e investimentu loloos no hamenus despeza ba buat ne’ebé esensiál, hodi limita despeza ho funsionamentu Administrasaun Públika, ho saláriu, viatura, viajen, catering no kapitál menór nian sira.

Valór totál ne’ebé tau ona iha orsamentu milhaun 1.675 tuir saida mak ita hakarak halo iha tinan orsamentál oinmai, ba ita-nia kapasidade hodi ezekuta orsamentu sira iha tinan naruk, no ba sustentabilidade fundu úniku soberanu ne’e rasik ne’ebé ita iha.

Maske ho redusaun 17% iha orsamentu, défise públiku sei kontinua atu finansia liuhusi levantamentu anuál sira Fundu Petrolíferu nian, ne’ebé aas liu fali Rendimentu Sustentavel Estimadu (RSE).

Advertisement

Hanesan ita hatene ona, husikedas tinan 2009 to’o ohin loron, tinan-tinan ita foti osan husi Fundu ne’e, reprezenta maizumenus 5% husi rikeza petrolífera nian, no iha sorin seluk, Rendimentu Sustentavel Estimadu (RSE) ita prevee ho 3%. Rendimentu Sustentavel Estimadu (RSE) ba tinan fiskál oinmai kalkula ona ho valór dolar amerikanu millaun 554,0. 

Totál rikeza petrolífera Fundu Petrolíferu nian iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2021 atinje ona valór dolar milhaun 18.289 no prevee katak iha fulan-janeiru tinan 2022 sei atinje valór totál dolar milhaun 18.469.

Iha proposta orsamentál ne’ebé aprezenta ona ba Parlamentu Nasionál ba tinan 2022, Governu propoin hodi hasai dolar milhaun 1.042 husi Fundu Petrolíferu, ultrapasa valór Rendimentu Sustentavel Estimadu (RSE) ho totál dolar milhaun 488.

Aleinde levantamentu husi Fundu Petrolíferu, ne’ebé sei finansia 62,2% ba despeza públika, finansiamentu ba despeza sira Estadu nian mós sei asegura ho parsiál: hosi reseita doméstika sira ne’ebé tau-hamutuk ona, ne’ebé ita prevee ho valór dolar milhaun 150, ho integrasaun Saldu Kaixa husi Tezouru no RAEOA no ZEESM no kontabiliza dolar milhaun 415, ba selu Empréstimu to’o limite dolar milhaun 50, ba Doasaun, Eransa no Legadu sira ne’ebé kalkula ona ba milhaun 15 no ho Apoiu Diretu rua ba Orsamentu ne’ebé asumi husi Uniaun Europeia, iha valór dolar milhaun 9, no husi Governu Australianu ho valór dolar millaun 6,6.

Empréstimu sira ne’ebé Governu Timor-Leste foti liuhusi instituisaun finanseira internasionál sira hanesan Banku Mundiál no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, utiliza beibeik ona hodi finansia projetu-xave investimentu nian iha infraestrutura sira no kontinua sai solusaun ida ba finansiamentu alternativa sustentavel iha Fundu Petrolífera, hodi fó taxa-de-jurus ne’ebé di’ak ba Estadu no períodu karénsia ne’ebé boot.

Advertisement

To’o tinan 2021 nia rohan, dívida públika ne’ebé akumula ona reprezenta 18,9% husi Produtu Internu Brutu (PIB) nasionál. Finansiamentu atu garante selu fali empréstimu esternu konsesionál sira iha tinan 2022, sei iha valór dolar millaun 50,8, ho limite másimu ne’ebé propoin ona dolar millaun 410 ba subskrisaun empréstimu esternu foun nian.

Objetivu husi polítika ida-ne’e mak atu estimula diversifikasaun no kreximentu atividade ekonómika fundamentál sira ba país ne’e, no nune’e, atu kontribui ba kreximentu ekonómiku inkluzivu no atu hamenus kiak.

Maski dezenvolvimentu rodoviáriu kontinua sai setór prinsipál bazeia ba finansiamentu liuhusi empréstimu konsesionál sira, ne’ebé la’o-hanesan ho Programa Governu VIII nian, halo ona esforsu hodi habelar ámbitu empréstimu sira ne’e ba setór estratéjiku sira seluk ne’ebé mak importante mós, ne’ebé destaka abastesimentu bee no saneamentu, loke-tan infraestrutura aeroportuária, edukasaun, telekomunikasaun no eletrisidade no seluk-seluk tan.

Aleinde dívida públika soberana iha modalidade empréstimu esternu konsesionál, ita dezenvolve ona rekursu ba Parseira Públiku-Privada (PPP), modalidade ne’ebé dalaruma hatudu alternativa finanseira viavel ida ba finansiamentu projetu sira investimentu estratéjiku Timor-Leste nian.

Iha kontestu ida-ne’e, hetok sai importante liután hodi buka forma ne’ebé di’ak liu atu utiliza osan ne’e no hodi hatene loloos ba saida osan ne’ebé hasai atu gasta ba. Lei foun Enkuadramentu Orsamentál ne’ebé seidauk remata, sei sai ferramenta prinsipál ida hodi hadi’ak dixiplina orsamentál no estabilidade makro-ekonómika.

Advertisement

Liuhusi kuadru ida-ne’e, ita hakarak kontinua fó atensaun ba kualidade despeza nian, fó atensaun ne’ebé boot liután ba área hirak ne’ebé nasaun sei atraza relasiona ho nasaun sira iha rejiaun, hanesan ezemplu, investe barak liu no di’ak liu iha dezenvolvimentu kapitál umanu no moris-di’ak sidadaun sira nian, tanba ho de’it dalan ida ne’e dezenvolvimentu sosiál no ekonomia nasaun nian bele dezenvolve lais liután no prosperidade sidadaun sira nian konkretiza duni ho loloos.

Nune’e, ha’u husu ba Parlamentu Nasionál hodi halo aprovasaun ba proposta lei Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2022, hodi permite finansiamentu investimentu públiku nesesáriu hodi ultrapasa pandemia COVID-19 ne’e, atu fila-fali ba kreximentu ekonómiku no garante moris-di’ak ba ita nia sidadaun sira.

Maromak haraik Nia bensa mai ita hotu!

Obrigada barak.

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Sidadaun baibain, hela ladún dook hosi fatin sampah Tibar)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Trending