Connect with us
Pakote Ahi

Defeza & Seguransa

Tempu Ruma Feto Sei Lidera PNTL

Published

on

Hatutan.com (17 Fevereiru 2022), Díli—Feto potensiál ne’ebé oras ne’e haknaar an iha Instituisaun Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL), iha ona mehi katak, iha tempu ruma feto mak sei lidera instituisaun Seguransa nu’udár komissária.

Xefe Departamentu Jéneru iha Komandu PNTL, Superintendente Polísia, Júlia da Gama. Foto/Hatutan.com.

Mehi ne’e espresa hosi Xefe Departamentu Jéneru iha Komandu PNTL, Superintendente Polísia, Júlia da Gama tanba dadus hatudu katak, iha instituisaun ne’e oras ne’e, eziste feto hamutuk 608.

Notisia iha Relasaun:Koñese Deviza PNTL no Formasaun atu Lidera Eskuadra to’o Komisáriu

Antes ne’e, iha totál hamutuk na’in 621, maibé balun sofre moras no ikus mai lakon sira nia vida (mate).

Advertisement

Hosi númeru feto PNTL ne’ebé iha, ida mak oras ne’e, assume hela kna’ra nu’udár komandante iha Komandu Munisipiu Likisá, ho nível deviza Superintendente.

Maibé, iha ida mak espesífiku liu, tanba ho Superintendente Xefe Polísia, ne’ebé maka partisipa hela kursu Estadu Maiór nian iha Austrália.

“Espera katak, okupasaun oportunidade ne’ebé mak ita nia exelentísima envolve direta iha laran, sei bele lori transformasaun foun ida ba instituisaun PNTL nian, liu-liu ba mehi femenina PNTL nia gabinete jéneru tutela ba ita nia pontu fokál sira katak, iha 2023 ba leten, ita nia mehi ne’e sei iha komisáriu feto ida ne’ebé mak reprezenta pás ida ba komunidade,” Superintendente Polísia, Júlia da Gama hateten, ba jornalista sira hafoin sorumutu preparasaun serimónia loron nasionál feto TL, iha Komandu Jerál PNTL, Caicoli, Kinta (17/02/2022).

Hosi númeru feto 608 ne’ebé oras ne’e iha PNTL, iha na’in 97 mak ho nível deviza Inspetóra, Sarjentu Xefe sira, tun mai Sarjentu, no balun ho deviza Primeiru Sarjentu.

Hosi deviza sira ne’e, balun okupa ona pozisaun nu’udár Xefe Departamentu iha Kuartál Jerál PNTL, tanba sira iha nível espesífiku ne’ebé mak diferente.

Advertisement

“Entaun, ida ne’e mehi, maibé politikamente ba prosedura sistema promosaun nian, ita sei luta ho advokasia ne’ebé mak ita iha, atu bele ezerse ita nia mehi ne’ebé mak ita la’o hela,” Júlia da Gama, hateten tán.

Hosi nível deviza no pozisaun hirak ne’ebé feto PNTL sira okupa, hatudu katak, daudaun ne’e iha komandu PNTL rasik, seidauk halo diskriminasaun ba feto sira, tanba sei iha balansu ho mane sira.

“Kona-bá mane, ha’u hanoin dehan katak, ita la haree ba kuotas, maibé ita haree ba balansu. Oras ne’e daudaun mós balansu ba instituisaun PNTL, liu-liu bá parte femenina katak, ita mai ho 15 kuotas, mais sé ita haree kona-bá 15 kuotas, sé ita haree ba kuantidade femenina PNTL agora ne’ebé mak tama ona 600 ne’e, nia tama ona ba 14 kuotas ba leten ona. Ne’ebé ida ne’e, ita bele dehan, diskriminasaun ba ita, la akontese iha instiuisaun PNTL,” Júlia da Gama, afirma.

Parte jéneru PNTL sei halo esforsu ho estratejia oioin, atu bele halo transformasaun foun ida iha área formasaun no kapasitasaun.

Esforsu sira kona-bá atu hala’o kapasitasaun ida ne’e, pontu fokál sira sei hamutuk ho feto potensiál hotu, atu bele haree asuntu ne’e, hodi bele trasa fila-fali planeamentu hodi haree kona-bá matriks, ba envolvimentu partisipasaun feto iha instituisaun laran.

Advertisement

Maske nune’e, buat ne’ebé sei sai dezafiu ba feto PNTL sira maka, iha parte komisaun rekrutamentu, tanba feto nia partisipasaun mínimu liu.

Alende ne’e, iha prosesu teste ba rekrutamentu membru foun sira, iha ezaminasaun médiku ne’ebé mak la garantia ba privásidade no dignidade feto nian.

“Kritéria rekrutamentu ita mai ho prosedura ou kritéria lubuk ida maka, ita kuandu mai tuir rekrutamentu, ita labele sai kaben-na’in, labele forma uluk familia, labele envolve ida ne’e, ida ne’ebá,” xefe departamentu jéneru PNTL ne’e, preokupa.

Júlia da Gama rekoñese katak, situasaun ida ne’e, tanba parte gabinéte jéneru ladún halo sosializasaun liu-liu iha tarjetu espesífiku sira ba feto nian, katak, atu tama iha rekrutamentu, kondisaun labele grávida uluk, fasilidade servisu ne’ebé la reflete servisu sira iha parte jéneru nian.

Tanba ida ne’e mak rekomendasaun sira ne’ebé mak iha, PNTL husu ona atu determina lei ruma hodi regula prosedimentu sira ne’e, feto na’in-hira ne’e antes ba tuir rekrutamentu promosaun, haree tiha ona katak, ida ne’e mak sei garantia, sei defende hanesan baze legál ida, lori dudu ba oin atu bele presta aan iha partisipasaun ba asuntu seguransa nian.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

PNTL Konklui Identifikasaun bá Timoroan 34 Ne’ebé Deporta hosi Reinu Unidu

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli-Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi nia Departamentu Investigasaun Kriminál Nasional, Sesta  (26/07/2024), konklui ka finaliza ona prosesu identifikasaun bá Timoroan na’in-34 ne’ebé hetan deportasaun hosi Governu Reinu Unidu (Inglaterra).

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Ramos-Horta ho Xanana Hakle’an Diskusaun Seguransa Nasionál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli- Iha reuniaun semanál, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, Kinta (25/07/2024) iha Palásiu Prezidensiál,  ko’alia kle’an ba asuntu seguransa nu’udár  preparativu ba eventu sira loron konsulta Populár, 30 Agostu  no vizita ofisiál Papa Francisco nian mai Timor-Leste iha loron 09 to’o loron 11 fulan-Setembru 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Autoridade Timor-Leste Prende Sigaru Manchester Kaixa 1013 Husi Kambodia

Published

on

Hatutan.com, (22 Jullu 2024), Díli-Autoridade polísia Timor-Leste liuhusi ekipa konjunta;  Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Servisu Nasionál bá Intelijénsia (SNI) ho Autóridade Adeuaneira (Alfandega) prende sigaru ho marka Manchester iha kaixa 1013 ne’ebé mak orijen husi Kambódia.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending