Connect with us

Polítika

PD Oferese Assanami Nudár Kandidatura Nasionál

Published

on

Hatutan.com, (20 Fevereiru 2022), Díli- Partidu Demokrátiku (PD), Domingu (20/02/2022), iha Tasi Tolu, Dili,  ofisializa  kandidatura Mariano Assanami Sabino Lopes nudár kandidatura nasionál partidu nian atu kompete ho kandidatura na’in-15 seluk iha eleisaun prezidensiál 2022.

Partidu Demokrátiku (PD), Domingu (20/02/2022), iha Tasi Tolu, Dili, ofisializa kandidatura Mariano Assanami Sabino Lopes nudár kandidatura nasionál. Foto/Media PD

Sekretáriu Jerál PD nudár mós prezidente ekipa susesu António da Conceição “Kalohan” iha nia diskursu hateten, PD ofisializa nia prezidente partidu Mariano Assanami Sabino Lopes ba públiku nudár kandidatura nasionál atu povu Timor-Leste hili iha loron 19 fulan-Marsu 2022.

PD konsidera Assanami nudár mós protagonista prinsipál iha faze rezisténsia Timor nian hodi luta ba ukun rasik an no lidera estudante no juventude timoroan iha nasaun invazór tamba pro ba demokrasia no direitu umanu ba auto determinasaun no independénsia Timor Leste.

“Assanami nudár jerasaun trans-jerasionál nune’e PD oferese nudár lideransa alternativu atu hola knaar nudár Prezidente Repúblika hodi hakotu impasse polítika ne’ebé impede dezenvolvimentu nasionál ba povu nia moris di’ak,” António da Conceição hateten.

Advertisement

António “Kalohan” hatutan, pozisaun PD nian hodi kandidata Assanami reflete vizaun partidu nian atu halo ba Timor-Leste hodi servi pátria no povu.

Mariano Assanami Sabino Lopes iha nia diskursu hateten, razaun kandidata an tamba tempu ona atu Timor-Leste ida fraternu, solidáriu no unidu tamba ne’e hanesan lider trans-jerasionál no intrans-jerasionál iha responsabilidade ba Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste  hodi garante no promove prinsípiu no valores umanu Timor-Leste hodi kuda metin domin fraternidade, solidariedade, toleránsia, diálogu no responsabilidade iha ida-ida nia fuan no laran.

“Há’u mai atu halo mudansa ba mentalidade no atitude polítika no sosiál ne’ebé la kontribui ba unidade no pás hodi timoroan tomak bele partisipa di’ak liu iha dezenvolvimentu ida sustentável, integradu no inkluzivu,” Mariano Assanami hateten.

Kandidatu ho númeru sorteiu 16 konfirma katak, razaun seluk husi nia kandidatura maka hakarak asegura no defende pensamentu auténtiku husi fundador RDTL sira nian hodi garantia ba sidadaun sira-nia direitu, liberdade no respeitu ba dignidade umana hanesan hatuur ona iha konstituisaun ho baze iha estadu direitu liu husi implementasaun konsisténsia ba lei sira no dezenvolvimentu iha setór hotu-hotu.

“Mai ita hamutuk ho fuan no laran ho vontade no domin ba ita-nia rai doben Timor-Leste,” Assanami hateten.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvador

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Parlamentu Nasionál Propoin Governu Kontrola Presu Kombustível iha Merkadu

Published

on

By

Hatutan.com, (10 Marsu  2026), Díli- Membru Parlamentu Nasionál  husi Bankada opozisaun FRETILIN, Oscar Lima, husu Governu atu kontrola presu kombustível iha merkadu nasionál tanba iha indikasuan katak ho funu iha médiu oriente, empreza estasaun kombustível balun hasa’e presu mézmu estoke antigun nian.

(more…)

Continue Reading

Polítika

Bankada FRETILIN Preokupa Impaktu Funu Médiu Oriente Mai Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (09 Marsu  2026), Díli– Parlamentu Nasional liuhosi deklarasaun politiká Bankada FRETILIN iha plenária, Segunda (09/03/2026),  destaka preokupasaun husi impaktu funu médiu oriente mai Timor-Leste.
(more…)

Continue Reading

Polítika

Governu ho PN Hahú Halo Diskusaun Ba Proposta Lei Rejime Juridikú no Pratiká Arte-Marsiál

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu  2026), Díli-Governu liu husi Ministériu Juventude, Desportu, Arte  no Kultura (MJDAC) ho Ministériu Interiór  (MI), Kinta (05/03/2026), hahú halo audiénsia ho Komisaun G Parlamentu Nasionál ne’ebé trata Asuntu Edukasaun, Joventude no Sidadania, hodi halo diskusaun  kona-bá proposta Lei Nú.24/Vi (3) Rejime Juridiká no Pratiká Arte-Marsiál ne’ebé insiativa mai husi Governu hodi bele regulariza arte-marsiá di’ak liután iha futuru.

(more…)

Continue Reading

Trending