Connect with us

Polítika

Survey M-SRI: Maioria Respondente Hili CNRT no Hakarak Xanana Primeiru-Ministru

Published

on

Hatutan.com, (15 Abríl 2023), Díli—Rezultadu survey hosi institutu Matadalan Survey & Peskiza ka Matadalan Survey & Research Institute (M-SRI) hatudu, katak maioria ka 49.00% respondente vota ka hili partidu CNRT no 60,25% respondente hakarak Xanana Gusmão mak Primeiru-Ministru períodu 2023-2028.

Lee Mós : Rezultadu Peskiza ONG Sia, Eskola Públiku Sira Laiha Kondisaun Bá Edukasaun Inkluziva

Tabela survey kona-bá elektibilidade partidu polítiku hosi M-SRI. Foto/Repro

Rezultadu survey dahuluk Matadalan Survey & Research Institute (M-SRI) nian ne’e fó sai iha ámbitu  serimónia lansamentu ezisténsia Matadalan Survey & Research Institute  (M-SRI) nian ne’ebé hala’o iha Otél Novo Turismo, Díli, Sesta, 14 fulan-Abríl 2023.

Rezultadu survey ne’ebé aprezenta direita hosi Prezidente Matadalan Survey & Research Institute (M-SRI), José Maria Guterres nu’udár responsavel bá programa survey ho nia vise-prezidente Paulo Henrique, nu’udár mós  administrasaun  no jestaun téknika  survey nian ne’e asiste direta hosi konvidadu korpu diplomátiku sira, konviksaun relijioza, reprezenta órgaun eleitorál CNE ho STAE, akadémiku sira, ho mós reprezentante partidu polítiku sira ne’ebé sei konkorre iha eleisaun parlamentár 2023.

Advertisement

Survey dahuluk M-SRI nian ho tema “Survey Pre-Eleitorál Elektabilidade Partidu Polítika Ne’ebé Sei Kontesta iha Eleisaun Parlamentár 2023” ho nia baze tuir dadus eleisaun prezidensiál 2022 ho total eleitór 859.613 iha Munisípiu 13, Sentru votasaun 1.200, Estasaun votasaun 1.500, la inklui eleitór sira iha diaspora 852.500.  

Iha survey ne’e M-SRI ninia ekipa survey sira koloka pergunta bá respondente sira; Karik eleisaun halo agora, ita sei vota ba partidu saida?

Baze bá pergunta ne’e respondente sira 400 iha Munisípiu 13 ho persentajen 49.00% vota bá CNRT, 25% respondente vota bá FRETILIN, 5.25% vota bá KHUNTO, 5.50% vota bá PD, 3.50% vota bá PLP, 0.25% vota bá PUDD, 1.00% vota bá PVT (Partidu Os Verdes Timor), 0.25% vota bá APMT, 0.25% la deside, 2.50% la hateten sai, no 7.50 mak la responde.

Hosi respondente 49.00% fó razaun hili partidu CNRT  ho nia kompozisaun mak 20.25% hili CNRT tanba vizaun, misaun no programa partidu klaru, 17,50% nu’udár militante, membru no simpatizante, 14.00% koñese figura ne’ebé influensia hosi partidu, 10,50% resposta seluk, 8.50% gosta ideolojia partidu, 6.25% hatene partidu nia istória, 6.25% partidu iha esperiénsia Governa, 5.75 família nia partidu favoritu, 5.50% iha relasaun família ho prezidente no kuadru partidu, 5,25% la hatene.

Rezultadu survey M-SRI kona-bá elektabilidade figura polítiku bá Primeiru-Ministru 2023-2028. Foto/Repro

Kona-bá survey elektabilidade lider partidu polítiku sira-nian ne’ebé merese atu sai Primeiru-Ministru períodu 2023-2028, ekipa survey M-SRI nian koloka pergunta; tuir ita-boot nia hanoin, lider Partidu Polítika ida ne’ebé mak merese  sai Primeiru Ministru ka Xefe Governu bá Períodu 2023-2028?

Respondente sira 60.25% hakarak Xanana Gusmão mak Primeiru-Ministru, tuir mai 19.00% hakarak Mari Alkatiri mak Primeiru-Ministru, 6.25% hakarak Taur Matan Ruak mak Primeiru-Ministru, 6.00% hakarak Mariano Assanami Sabino mak Primeiru-Ministru, 2.75% hakarak Armanda Berta Primeira-Ministra no 5.75% hakarak seluk mak Primeiru-Ministru.

Advertisement

Razaun hili Xanana Gusmão Primeiru-Ministru tanba respondente sira 19.50% koñese figura influensia iha partidu, 18.26% iha vizaun, misaun no programa klaru, 14.94%   respondente hanesan militante, membru no simpatizante partidu, 9.54 resposta seluk, 7.88%  partidu iha esperiénsia iha Governu, 5.39% iha relasaun família ho prezidente no kuadru partidu, 4.98% família nia partidu favoritu no 4.56% hatene partidu nia istória.   

Iha survey ne’e M-SRI mós husu bá respondente sira kona-bá karik iha koligasaun foun bá Governu da-IX tuir ita-nia hanoin partidu ne’ebé de’it mak ideal bele forma koligasaun? Baze bá survey ne’e 27.75% prefere koligasaun CNRT ho PD, 17.75% prefere koligasaun FRETILIN-KHUNTO-PLP, 12.00% prefere koligasaun CNRT,FRETILIN-PD, 8.25% koligasaun CNRT-PD-PLP, no 23.00% la responde.

Razaun hili Koligasaun CNRT-PD tanba 23.42% koñese figura ne’ebé influensia iha partidu laran, 21.62% vizaun, misaun no programa partidu klaru no orientadu, 13.51% nu’udar militante, membru, simpatizante partidu, 10.81% resposta seluk, 8.11% partidu iha esperiénsia iha Governu, 6.31% gosta ideolojia partidu,  5.41% la hatene, 5.41% iha relasaun família ho prezidente no kuadru partidu sira, 3.60% família nia partidu favoritu no 1.80% hatene partidu nia istória.

Iha survey M-SRI nian ne’e mós husu respondente sira-nia hanoin kona-bá área saida de’it mak sai prioridades bá Governu Konstitusionál da-IX Períodu 2023-2028. Hosi ne’e, 43.00% hakarak tau prioridade bá infraestrutura (internet, telekomunikasaun, eletrisidade, estrada, bee-moos, nsst), 22.75% kriasaun kampu servisu, 14.00 setor edukasaun, 5.75% agrikultura no peska, 5.00% saúde, 4.50% resposta seluk, 2.50% jestaun atendimentu públiku, 1.25% ekonomia, kooperativa no investimentu, , 0.50% transporte, nsst, 0.50% defeza no seguransa, 0.25% fabrika no industria.

Metodolojia Survey

Advertisement

Asina kooperasaun M-SRI ho Lidbang KOMPAS-Indonézia, Sesta (14/4/2023). Foto/Vito Salvadór

M-SRI konvoka survey durante loron 10, hahú hosi loron 24 fulan-Marsu  to’o loron 3 fulan-Abríl 2023 hodi halibur amosta iha sentru votasaun 100 ho respondente 400 iha Munisípiu 13 ho nivel konfiansa públiku  95% no margin off error menus hosi 5%

Metodolojia survey ne’e utiliza téknika determinasaun Multy Stage Random Sampling, ho ninia amostra 400 hosi 859.613 => (852.500) la inklui eleitór iha diaspora.

Amostra 400 => ho nia kompozisaun respondente mane 50% no feto 50% mai hosi kategoria idade husi tinan 17-24 (25%), idade tinan 25-34 (25%), idade tinan 35-49 (25%), no idade  tinan 50-70 (25%).

Respondente sira bazeia bá abilitasaun literária remata sekundáriu 35,50%, akaba ensinu Pre-Sekundáriu 12,50%, akaba ensinu primária 11.00%,  Lisensiatura (S1) 9.25%, Mestradu (S2) 0.25%, La remata Ensinu Sekundáriu 7.00%, la remata Ensinu Primaria 8.75% no la eskola 15.75%.

Resposta ka pontu de vista bazeia bá profisaun respondente, mak hanesan respondente ho profisaun agrikultura 27.50%, dona da casa 26.50%, emprezáriu 1.00%, estudante/universitáriu 13.25%, funsionáriu ONG 0.25%, funsionáriu kompañia  estatál  1,50%, funsionáriu públiku 5.00%, la responde 1.00%,  negosiante 6.50%, servisu temporáriu sira, nsst 6.00%.

Pontu de vista bazeia bá nivel rendimentu respondente nian; liuhosi $1000 (1.25%), $350-$500 (3.75%),  $150-$350 (14.25%), $75-$150 (19.25%), menus hosi $75 (34.25%), la responde (27.25%).

Advertisement

Molok aprezenta survey ne’e, prezidente M-SRI José Maria Guterres, pronunsia katak survey ne’e la’ós final no nakloke bá diskusaun no debate sientífiku no husu atu partidu  sira ne’ebé hetan persentajen boot iha survey ne’e atu la bele orgullu tanba rezultadu final hosi eleisaun ne’ebé sei publika ofisial hosi Tribunál Rekursu mak válidu.

Bá partidu ki’ik sira ne’ebé hetan persentajen ki’ik iha survey ne’e, José Maria Guterres husu atu halo servisu maka’as iha fulan ida nia laran ne’e atu bele hetan konfiansa nafatin hosi eleitor sira. Nune’e bele hasae númeru eleitor no hetan konfiansa hosi povu.

“Survey ne’e la’ós rezultadu finál. Ida-ne’e hanesan sampel atu fasilita referénsia bá partidu polítiku no kuadru partidu polítiku sira hotu iha eleisaun parlamentár 2023,” José Guterres klarifika.

Kooperasaun M-SRI ho Lidbang KOMPAS

Survey ne’e nu’udár rezultadu servisu hamutuk ka kooperasaun entre M-SRI ho Lidbang KOMPAS-Indonézia. 

Advertisement

Iha kooperasaun entre parte sira ne’e, Lidbang KOMPAS fasilita formasaun bá funsionáriu hotu M-SRI nian kona-bá mekanizmu no metodolojia survey no kontinua tulun no fó advokasia bá M-SRI nia atividade survey hotu iha kualkér tempu sira tuir mai.

Iha ámbitu serimónia lansamentu ezisténsia M-SRI nian ne’e, asina mós nota kooperasaun entre M-SRI ho Lidbang KOMPAS-Indonézia ne’ebé reprezenta hosi Deputy General Manager Lidbang KOMPAS, BE Satrio ho prezidente M-SRI, José Maria Guterres.

Jornalista : Vito Salvadór

 

 

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Polítika

Iha informasaun, Xanana sei “tula-liman” ba Ramos-Horta rekandidata ba PR 2027-2032

Published

on

By

Hatutan.com, (08 Outubru 2026), Díli—Eleisaun Prezidensiál Timor-Leste  periódu 2027-2032 besik daudaun ona. Iha ona kandidatu lubuk ida mak hala’o sira-nia movimentu atu hanesan mini kampaña hodi prepara aan ba enfrenta eleisaun prezidénsial ne’ebé sei hala’o entre fulan-Marsu tinan 2027. 

(more…)

Continue Reading

Polítika

Governu submete proposta OJE 2027 billaun 2.5 USD ba Parlamentu Nasionál

Published

on

By

Reportajen: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Trending