Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

Rogério Lobato ho PD husu Manatuto-oan Hotu Votu Ba Ramos-Horta Tanba Matenek no Koñesidu iha Mundu

Published

on

Hatutan.com, (07 Abríl 2022), Manatuto-Regério Tiago Lobato, nudár alin-rasik husi Saudozu Prezidente Nicolau Lobato hamutuk ho dirijente Partidu Demokrátiku (PD)  husu  ba Manatuto-oan hotu atu vota másimu ba Kandidatu Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos-Horta iha eleisaun prezidensiál segundu volta, 19 Abríl ne’e, tanba Ramos-Horta, hanesan Timor-oan ida ne’ebé iha kapasidade intelektuál  no koñesidu iha mundu internasionál.

Notísia iha Relasaun: José Felix Lobato: Laiha Boot Ida Mak Tau Matan Ba Nicolau Lobato Nia Moris-Fatin

Regério Tiago Lobato akompaña Ramos-Horta iha mini kampaña iha Soibada, Manatuto, 07 Abríl 2022. Foto/Hatutan.com

Bainhira akompaña Kandidatu PR José Manuel Ramos-Horta iha mini kampaña iha Postu Administrativu Soibada, Munisípiu Manatuto, Kinta (07/04/2022), Rogerio Tiago Lobato ho Adjuntu Sekretáriu Jerál Partidu Demokrátiku (PD), Mateus Cabral, afirma katak Timor-oan hotu, liuliu Manatuto-oan tenke vota ba Kandidatu Prezidente Repúblika ho númeru sorteiu ida (1),  José Ramos-Horta tamba iha kapasidade lideransa no iha méritu atu rezolve krize polítika institusionál ne’ebé afeta ba povu nia moris iha tinan sira ikus ne’e.

Ramos-Horta nudár lauderadu Nobel ba Pás nian iha 1996, hetán fiar mós hosi ONU hodi reprezenta Sekrétariu Jerál ONU iha Guinea-Bissau, no halo intervensaun kona-bá konflitu no pás iha nasaun barabarak, inklui halo palestra iha universidade sira koñesidu iha mundu internasionál.  

Advertisement

Iha diskursu, Rogério Tiago Lobato deklara, nia ho Ramos Horta maun-alin no sei la husik malu tanba iha kompromisu polítiku nasionál lider sira ne’ebé hahú prosesu luta ba ukun an sei la husik malu no ida ne’e konsidera nudár imperative nasionál ba rai -da ne’e atu hatudu ba jerasaun foun no husik hela mensajen di’ak ne’ebé nakonu ho dame no prosperidade.

Timor-Leste iha tempu ohin loron, Rogério Lobato haktuir, presiza lider ida atu ko’alia ba povu ho di’ak, halo povu hamutuk hikas la’ós mai atu ameasa no sobu unidade ne’ebé povu hahú kuda ho sakrifisiu lubuk no ema ida ne’ebé merese atu ukun povu ba situasaun atuál mak Horta no Xanana.

Rogério afirma tan, uniku Ramos-Horta ho Xanana mak bele lori solusaun, realidade hatudu uainhira Nicolau Lobato mate, komandante Xanana kontinua no Ramos-Horta hatutan luta ne’e iha frente diplomata to’o Timor ukun an.

“Sira ne’e la’ós ema seluk, ami sira ne’e hamutuk mak iha 1974-1975 hamutuk funda FRETELIN, Horta fundadór ASDT/FRETELIN no Xanana mak kontinua funu no hatutan obra prezidente Nicolau Lobato nian, se karik ema ruma la rekoñese ida ne’e nia maupagadór,” Rogério Tiago Lobato afirma.

Nia hatutan, Timor-Leste nasaun ki’ik, maibé manan funu ida ne’e ho matenek tanba ne’e povu sei matenek atu hili hikas nia Xefe Estadu ne’ebé sei kaer ukun no bandu atu hodi lori povu ba moris di’ak tuir ukun no bandu haruka.

Advertisement

“Ha’u husu ba imi hili Ramos-Horta, hanesan hili Xanana. Hau fiar Ramos Horta ho Xanana tau matan ba imi, ha’u iha esperiénsia rasik ho nia domin no kariñu ne’ebé nia halo mai ha’u no ba rai Timor Lorosa’e desde luta ba independénsia too ohin loron,” Rogério hateten.

Rogério Lobato husu atu uainhira Ramos Horta eleitu ba Xefe eEtadu kontinua tau matan ba koléjiu no misaun Soibada, buka tulun husi doadór internasionál no ko’alia ho Governu ne’ebé sei ba kaer ukun atu hadi’a kondisaun koléjiu no tau mós matan ba uma knua fatin moris saudozu Nicolau Lobato iha Sasatan, Aitara hun, Soibada.

Adjuntu  sekretáriu PD, Mateus Cabral iha nia intervensaun polítika husu ba kuadru no militante sira hotu iha Munisípiu Manatuto, liuliu postu administrative Laclubar, Soibada no Natarbora atu firme iha prinsípiu tuir desizaun polítika partidu nian hodi fó votu ba kandidatu prezidente republika José Ramos Horta iha eleisaun segunda volta.

Razaun PD hili kandidatu Prezidente Repúblika ho númeru sorteiu ida (1) ne’e tanba José Ramos Horta koñesidu iha mundu internasionál no koñesidu iha povu maubere nia-let no garante sei lori hikas unidade nasionál, estabilidade no rekonsiliasaun ba povu nia moris di’ak.

Lideransa PD ne’e salient liután katak durante ne’e úniku lider nasionál José Ramos-Horta de’it mak halo ona promosaun ba produtu sira iha munisípiu sira inklui promove produtu agríkola ne’ebé povu Laclubar, Soibada no Natarbora iha ba rai sira seluk.

Advertisement

Iha fatin hanesan kandidatu José Ramos-Horta hateten, nia rona no sei tau iha konsiderasaun ba preokupasaun hotu ne’ebé iha no promote uainhira eleitu sei servisu hamutuk ho Governu haree povu nia moris, tau prioridade iha setór edukasaun, saúde, ekonomia no kultura atu povu sente benefísiu ba ukun an ne’ebé povu rasik manan ho sortimentu.

Horta mós argumenta nia kandidatura mai husi vontade no domin ba povu no rai ida-ne’e. hakarak hadi’a hikas relasaun internasionál no lori solusaun ba povu nia moris hodi hakotu impase polítika iha rai laran.

“Hau husu ba imi hotu ne’ebé ohin mai iha ne’e, vota ba númeru ida atu nune’e ha’u bele hadi’a ekonomia rai-laran no solusiona ita-nia deferénsia polítika iha rai-laran hodi lori investor husi rai- li’ur mai halo investimentu iha ita nia rai,” José Ramos Horta hateten.

Ramos-Horta mós iha nia diskursu ikus hateten sei hakuak lider hotu no sei fó an tomak nudár servidór Estadu ba povu no rai ida-ne’e uainhira eleitu iha eleisaun prezidensiál ne’ebé sei mai.

“Ha’u la boot liu Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur, Mari Alkatiri, Lú Olo, ami bele la konkorda malu. Sei laiha ódiu ba malu tamna rai ne’e pertense ba ita hotu no hotu-hotu tenke hamutuk,” nia dehan.

Advertisement

Iha mini kampaña kandidatu José Ramos Horta iha postu administrative Soibada, Munisípiu Manatuto ne’e hetan partisipasaun másimu husi partidu polítiku sira ne’ebé sai hanesan aliadu polítiku iha eleisaun segunda volta hanesan CNRT, PD, FRENTE MUDANSA, PDRT, UDT, PATIFOR no movimentu no organizasaun rezisténsia sira hotu ne’ebé durante ne’e hatudu sira nia kompromisu  polítiku hodi apoiu Ramos-Horta ba Prezidente Repúblika 2022-2027.

Iha parte seluk tuir observasaun Hatutana.com durante mini  kampaña ne’e militante no apoiante sira nafatin hatudu vontade no disiplina hodi rona kompromisu polítiku husi kandidatu no lider partidu polítiku sira hotu no hetan observasaun direita husi observadór nasionál hanesan Komisaun Nasional Eleisaun (CNE sigla portugés) no Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) inklui mós observadór internasionál husi Uniaun Europeia.

 

Jornalista: Vito Salvador

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

SEATOU Halo Evikasaun Tanba Simu Orden

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli- Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hateten evokasaun ne’ebé mak Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia  no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, halo bá abitante sira ne’ebé okupa espasu públiku no rai Estadu tanba hetan orden.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Mari Alkatiri Husu Lidér Sira Tuur Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli- Sekretáriu Jerál partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, hateten tempu ona hodi lidér sira tuur hamutuk para buka solusaun bá problema edukasaun, saúde no problema sira seluk hodi lori povu ne’e bá moris di’ak.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

FRETILIN Preokupa ho Kresimentu Ekonómiku TL iha 2023 La To’o 2%

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) preokupa tebes ho rezultadu relatóriu hosi Asian Development Bank (ADB) kona-bá kresimentu ekonómiku Timor-Leste (TL) nian iha tinan 2023 ne’ebé fraku loos no la to’o 2%.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending