Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Ramos-Horta Aprofunda Komunikasaun ho Igreja Katólika

Published

on

Hatutan.com, (27 Abríl 2022), Díli- Prezidente Repúblika eleitu, José Manuel Ramos-Horta, hahú halo enkontru informal hodi aprofunda komunikasaun ho Igreja Katólika Timor Leste, liu husi Konferénsia Episkopal Timorense (CET, sigla portugés) Departamentu  Komisaun Nasional Justisa, Pás no Integridade Kriasaun (JPIC, sigla portugés).

Lee Mós : Igreja Husu Sarani no Sidadaun Sira Tenke Bá Vota

Prezidente Repúblika eleitu, José Manuel Ramos-Horta, halo enkontru ho Igreja Katólika Timor Leste, liu husi Konferénsia Episkopal Timorense (CET, sigla portugés), Kuarta (27/04/2022). Foto/Hatutan.com

JPIC nu’udár departamentu ida husi CET ne’ebé trata asuntu justisa, direitu umanu, sosial, edukasaun sidadania no dezenvolvimentu ne’ebé sai prioridade atu tulun hadi’a povu nia moris.

José Ramos-Horta, hateten CET nu’udár parseiru estratéjiku Prezidente Repúblika nian, nune’e tenke rona sira nia opiniaun no rekomendasaun atu  hametin liután demokrasia, direitu, justisa no unidade  iha rai ne’e.

Advertisement

“Diálogu ne’e sei halo regular no periódikamente ho igreja katólika ho bispu sira iha CET  hamutuk ho komisaun JPIC no sei inklui mós setór hotu-hotu,” hateten José Ramos Horta, ba jornalista sira iha sede JPIC, Balide, Kuarta (27/04/2020).

Ramos-Horta salienta liután katak diálogu ho igreja katólika la’ós novidade foun tamba dezde sei asume kargu nu’udár Xefe Estadu iha 2007-2012 halo ona diálogu no kontinua durante tinan 10 ikus.

 “Prezidente Repúblika mak tenke iha kapasidade atu halo diálogu ho Governu, Parlamentu Nasionál, igreja inklui ho sosiedade hodi mobiliza  rekursu no hanoin ba povu nia moris,” Ramos-Horta tenik.

Prezidente JPIC, Pe. Julio Crispim hateten, Timor Leste mai husi krize naruk ida ho COVID-19 tama to’o situasaun krize ekonómika aktual kauza husi funu Ukránia no Rússia lori komisaun JPIC ba hanoin ida atu uma kreda no prezidente eleitu bele fahe hanoin ruma bá malu hodi lori solusaun di’ak bá povu nia moris.

“Ami hanoin diálogu importante tamba ne’e hodi ami nia naran no JPIC hato’o parabéns no agradesimentu ua’in bá prezidente eleitu tamba bele mai to’o iha ami nia fatin bá sorumutuk dahuluk ne’e,” Pe. Julio Crispim hateten.

Advertisement

Prezidente eleitu mai atu rezolve problema no la’ós atu aumenta problema  tamba ne’e JPIC husu atu prezidente eleitu fó solusaun bá problema sira ne’ebé mak iha.

JPIC mós rekomenda atu buat di’ak ne’ebé iha kontinua lori no buat ne’ebé mak lad’iak husik hela hodi servisu hamutuk ho órgaun soberanu sira hodi eleva kualidade moris sosiedade nian liu husi edukasaun.

Relijiozu ne’e hatutan sidadaun sira tenke preokupa ho saida mak sei halo hodi tulun dezenvolvimentu Governu no Estadu nian.

Jornalista: Vito Salvador

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending