Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Orsamentu Retifikativu 2022: Impaktu Polítiku, Sosiál no Ekonómika

Published

on

Pareser ne’ebé hato’o ba Plenária Parlamentu Nasionál (PN) hosi Judicial System Monitoring Program (JSMP) Kona-bá Orsamentu Retifikativu 2022: Impaktu Polítiku, Sosiál no Ekonómiku.

Introdusaun

JSMP nu’udar organizasaun naun governamentál ne’ebé desde 2010 halo observasaun regulár ba iha Parlamentu Nasionál ho objetivu atu bele kontribui ba promove funsionamentu no efetividade serbisu Parlamentu Nasionál nian iha halo lei, fiskalizasaun no foti desizaun polítika.

Advertisement

Nune’e, JSMP mai ho paraser ida ne’e atu nafatin kontinua fó nia hanoin ka kontribuisaun relasiona ho Proposta Lei Nú.38/V (4a) Alterasaun Dahuluk ba Lei Nú.1/2022 Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 hodi inklui Orsamentu Retifikativu  ho montante totál billiaun US$1.129.857.250.

Proposta Orsamentu Retifikativu ne’e ho nia objetivu mak atu halo reforsu finanseiru ba iha Dotasaun ba Governu Tomak no kria Programa Foun hanaran Medidas Orsamentu Komplementár.

Iha proposta Orsamentu Retifikativu ne’e sei halo aumenta ne’ebé boot ba despeza orsamentu estadu nian ba tinan 2022 ne’ebé atuál billiaun US$ $1,967,807,582.00 sei sa’e ba billiaun US$3.234.522.481.00. Orsamentu ne’e primeravez sa’e iha istória Timor-Leste durante ukun-an. Orsamentu Retifikativu ne’e uza hodi implementa programa 13.( informasaun detallu bele hare gráfiku iha kraik).

Limitasaun Tempu no Kapasidade Ezekusaun

Tuir JSMP nia observasaun, kestaun prinsipál ne’ebé presiza koloka, analiza no fundamenta hodi bele foti desizaun atu aprova Orsamentu Retifikativu ne’e la’ós ketaun nia montante ne’ebé aas maibé kestaun tempu ne’ebé limitadu, kapasidade Governu hodi ezekuta orsamentu ne’e.

Advertisement

Agora ne’e atu besik tama ona ba meadu fulan Maiu no hela fulan rua resin tama ona ba meadu tinan 2022 nian. Tuir informasaun atualizada husi Portal Transparénsia Timor-Leste nian iha 9 Maiu 2022, porsentajen ezekusaun orsamentu 2022 nian foin mak 27.8% (despeza/gasta). Porsentajen ida ne’e, rasionalmente bele halo estimasaun no sukat kona-ba kapasidade Governu nian hodi ezekuta orsamentu ne’e ho di’ak, responsável no prudente ba interese Estadu no povu nian, mezmuke fundu veternu billiaun ida ne’e halo tranferénsia de’it.

Orsamentu no Programa Realístiku, Nesesáriu, Prioritáriu no Seguru

Tuir JSMP nian hanoin, orsamentu estadu tenke aloka ba hala’o programa sira ne’ebé realístiku, nesesáriu, prioritáriu no seguru hodi bele fó solusaun ba problema sira povu no nasaun nian, lori dezenvolvimentu ne’ebé sustentável no ben-estar ka moris di’ak ba ema hotu.

Programa ne’ebé nesesáriu no prioritária mak programa sira ne’ebé esensiál ka fundamentál relasiona ho setór fukrál sira hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, ekonomia no infraestrutura. Bainhira atu koloka orsamentu ba setór sira ne’e mós presiza identifika ho di’ak ba nesesidade sira hodi koloka ida ne’ebé mak pripriedade atu bele hala’o uluk.

Iha setór edukasaun programa priorietária mak fasilidade báziku sira ne’ebé apoiu prosesu ensinu no apredizajen hanesan edifisiu, kadeira, meja, livru, materiál desportivu, komputadór, nsst., la’ós internet. Oinsa alunu sira bele benefisia asesu ba internet, se fasilidade báziku sira ne’e la iha. Alende ne’e, programa eskola iha uma ne’e realístiku no iha relevánsia ka lae? Agora alunu no estudante sira hotu ba partisipa direta atividade ensinu no aprendisajen iha eskola, tanba sa mak tenke aloka fali osan ba programa ida hanesan ne’e?

Advertisement

Dezenvolvimentu Iha setór infraestrutura desde Timor-Leste restaura nia ukun-rasik an to’o agora (tinan 20 ona) sei hakdasak hela. Estrada sira iha bairu sira hahú husi munisípiu to’o suku sira estremamente aat ne’ebé labele fasilita ho di’ak povu nia movimentu no atividade tantu sosiál tantu ekonómiku. Kuaze iha Timor-Leste laran tomak komunidade barak mak la asesu ba bee moos tanba la iha konstrusaun, kanalizasaun no kontrolu ne’ebé di’ak ba bee moos. Iha komunidade suku balun mak seidauk asesu ba liña eletrisidade. Kestaun sira hanesan ne’e mak sei sai hanesan kestaun sira ne’ebé nesesáriu no urjente atu bele fó solusaun.

Iha setór agrikultura, iha àrea pontensiál barak ne’ebé la iha irigasaun no karik iha mós la funsiona hodi fasilita agrikultór sira halo produsaun. Alende, iha setór ka área produtivu sira seluk iha setór agrikultura nian ne’ebé Governu bele investe iha ne’ebá  hanesan peska, pekuaria, kria kooperativa, industria lokál, nsst. hodi bele sai fonte rendimentu nasaun nian ne’ebé bele substitui mina ho gás iha futuru. Nune’e, bele hasa’e produsaun iha rai laran, aumenta fornesimentu produtu nesesidade bázika iha merkadu no hasa’e ekonomia povu nian iha partikulár no ekonomia nasaun nian iha jerál.

Haree ba realidade no nesesidade sira ne’ebé deskreve iha leten, tanba sa mak estabelese fundu ba veteranu no harii sede arte masiál no rituál ne’e sai fali programa priopritária no urjente ba Governu atu bele aloka orsamentu ne’ebé ho montante boot? Halo programa no desizaun polítika sira hanesan ne’e prudente no seguru ba moris no sustentabilidade povu tomak no nasaun agora no ba futuru ka lae? Orsamentu Estadu labele gasta de’it maibé tenke investe mós ba área no programa sira ne’ebé bele lori returnu ne’ebé konkretu ba povu no nasaun, nune’e, bele benefisia ema hotu, la’ós grupu ida rua.

Programa sira harii sekretariadu ba traballadór no ema timoroan sira iha rai li’ur ne’e nesesáriu ka lae? Bainhira harii ida ne’e, Embaixada no Konsuladu sira Timor-Leste nian iha rai li’iur ne’ebé Estadu gasta osan boot ne’e halo fali saida? Programa ida ne’e só aumenta tan de’it gastu Estadu nian ba serbisu ne’ebé tuir loloos knaar Embaxada no Konsuldadu nian.

Programa ida subsídiu $200 ba uma kain ne’e, iha parte ida hodi hatan ba situasaun no nesesidade urjente ne’e di’ak, maibé bainhira haree ba tempu naruk, programa sira ne’e kria mentalidade dependénsia povu nian ba Estadu. Nune’e, povu sei la organiza an hodi halo serbisu no prodús, maibé sei depende de’it ba polítika fahe de’it osan ne’ebé Governu halo. Impaktu mak atividade agrikula barak mak sei mate, ema barak sei la halo toos no natar, la haki’a balada, la ba kaer ikan, nsst. Ekonomia mós sei mate, no situasaun ne’e sei aat liu tanba bainhira mina no gás hotu ka maran.

Advertisement

Programa bolsu estudu ba mellór alunu ensinu báziku no sekundária ne’e di’ak, maibé atu seguru no sustentável ba futuru, di’ak atu Governu harii eskola exelénsia ho fasilidade apoiu ne’ebé própriu no adekuadu hodi bele permite alunu sira nia dezenvolvimentu intelektuál, fízika no psikolójika. Nune’e, presiza iha programa no planu orsamentu ne’ebé di’ak no adekuadu.

Konkluzaun no Rekomendasaun

Bazeia ba razaun fundamentada sira iha leten, JSMP konklui katak la nesesáriu atu aprova programa no orsamentu retifikativu iha momentu ida ne’e. Nune’e, rekomenda atu Parlamentu Nasionál atu lalika aprova OJE Retifikativu ne’e,  atu Governu bele fokus de’it ba ezekusaun OJE 2022 nian ne’ebé oras ne’e la’o hela no programa sira ne’ebé nesesáriu no priorietária iha OJE Retifikativu ne’e bele enkaixa fali iha OJE 2023 nian.

Pareser ne’e hato’o hosi Jestór Programa JSMP, Casimiro dos Santos  iha Dili, 09 Maiu 2022.

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Sidadaun baibain, hela ladún dook hosi fatin sampah Tibar)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Trending