Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

TL Nasaun Da-Limak Iha Mundu Ne’ebé Promove Liu Tán Igualdade Jéneru

Published

on

Hatutan.com, (30 Juñu 2022), Díli—Kuaze feto ida hosi na’in-tolu iha mundu ne’ebé hetan abuzu durante sira-nia moris tomak.

Relatóriu Programa Inisiativa Spotlgiht iha Timor-Leste, hosi Uniaun Europeia ne’ebé lansa iha Díli.

Númeru ida-ne’e sei kontinua boot liu tán iha Timor-Leste, estimasaun feto ida hosi kada feto rua. Maski violénsia bazeia ba jéneru kontinua komún iha Timor-Leste, maibé país ida-ne’e iha progresu konsiderável iha tinan ikus-ne’e.

“Entre país sira hotu iha mundu, Timor Leste pasa hosi posizaun 117 iha tinan 2020 ba posizaun 63 iha tinan 2021, no sai país da-limak ne’ebe promove liu tan igualdade jéneru iha períodu ida ne’e — konsidera akontesimentu ba violénsia, partisipasaun traballadór, empoderamentu ekonómiku no partisipasaun polítika,” Hatutan.com sita relatóriu Programa Inisiativa Spotlgiht iha Timor-Leste, hosi Uniaun Europeia  ne’ebé lansa iha Díli.

Halakon violénsia ne’ebé beibeik hela de’it kontra feto no labarik-feto implika adopta abordajen ne’ebé abranjente no inkluziva iha setór polítika, justisa, saúde no sosiál.

Advertisement
Monta Publisidade

Ho meiu ida-ne’e, bele kombate kauza nia hun, transforma norma sosiál ne’ebé prezudika no empodera feto no labarik-feto.

Inisiativa Spotlight UE-ONU iha prazer atu lansa Relatóriu Inisiativa Spotlight iha Timor-Leste kona-bá Justisa Jéneru no Lei.

Relatóriu ne’e inklui mós análize abranjente ba kuadru jurídiku iha Timor-Leste bazeia ba perspetiva jéneru, konsidera kontestu lokál no ordem jurídika internasionál ba violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé hetan apoiu hosi Nasoens Unidas.

Relatóriu ne’e mós konsidera órden institusionál ba resposta adekuada ba violénsia jéneru no violénsia kontra labarik sira, no mós obstákulu sosiál no estatál prinsipál sira hotu relasiona ho violénsia no diskriminasaun kontra feto no labarik-feto iha Timor-Leste.

Iha kontestu ida-ne’e, relatóriu inklui espesifikamente rekomendasaun sira kona-bá lakuna legál prinsipál no revizaun abranjente ba lejislasaun no polítika idak-idak ne’ebé eziste ona, hanesan mensiona ona iha Kódigu Penál tinan 2009, Lei contra Violénsia Doméstika tinan 2010, iha Kódigu Sivil tinan 2011 no Kódigu Trabalhu tinan 2012.

Advertisement
Monta Publisidade

Embaixadór Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Andrew Jacobs hateten, Relatóriu ida-ne’e halo destaque, entre asuntu sira seluk, ba dezafiu legislativos barak, espesialmente iha área direitu propriedade, traballu doméstiku, ciber-violência, protesaun labarik nian, no pandemia seluk hanesan violénsia doméstika.

“Durante momentu ida-ne’e, ita tenke reflete no konkorda katak tempu to’o ona. Ita konkorda katak, durante tempu ita hasoru-malu iha-ne’e, feto barak iha Timor laran tomak hasoru hela violénsia. Ita konkorda katak ita hotu iha nível oin-oin, ho rekursus barak liu tan, parseiru barak liu tan, vontade polítika barak liu tan, sei kontinua iha responsabilidade. Atu hapara duni violénsia hasoru feto no labarik feto,” Andrew Jacobs subliña.

Nune’e mós Reprezentante Adjunta Rezidente hosi UNDP, Lazima Onta-Bhatta, konsidera Análiza ida-ne’e ba kuadru legál iha Timor-Leste kompara ho normas internasionais atu proteje feto no labarik feto nia direitu, iha relatóriu ida-ne’e, reprezenta komitmentu no esforsu hosi Timor-Leste atu atinji igualdade jéneru.

“Estudu ida-ne’e no produtu seluk UNDP dezenvolve ona, hanesan color-coded map, bele sai referénsia ba asoins legislativas no reformas legais hosi Parlamentu Nasionál no Governu,” nia dehan.

Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria do Rosário Fátima Correia haktuir, desde Timor hetan independénsia, UNDP iha papél importante tebes atu fó apoiu ba área dezenvolvimentu oin-oin, espesialmente ba justisa.

Advertisement
Monta Publisidade

“Ohin ita kontinua halo kooperasaun ida-ne’e, foka liu ba inkluzaun no igualdade jéneru, tanba ema mak iha dezenvolvimentu nia klaran,” nia haktuir.

Kona-bá ne’e, Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes haktuir, deputadu sira iha Parlamentu Nasionál iha papel importante atu garante reformas legais hosi perspetiva jénero nian, no asegura direitus no liberdades ba feto no lararik feto hotu iha Timor-Leste.

Eventu lansamentu iha objetivu atu aprezenta konkluzaun no rekomendasaun sira ba Deputadu Parlamentu Nasionál, reprezentante hosi entidade governamentál prinsipál sira, no mós Organizasaun Sosiedade Sivil ne’ebé servisu ba igualdade jéneru no justisa.

Inisiativa Spotlight, ne’ebé lansa ona iha setembru tinan 2017, nu’udár parseria ida ne’ebé globál plurianuál entre Uniaun Europeia no Nasoens Unidas hodi halakon forma sira hotu kona-bá violénsia kontra feto no labarik-feto.

Ida-ne’e reprezenta esforsu globál ne’ebé antes seidauk akontese hodi investe iha igualdade jéneru no empoderamentu ba feto hanesan pré-kondisaun no estimula hodi alkansa objetivu ba dezenvolvimentu sustentável.

Advertisement
Monta Publisidade

Iha Pasífiku, situasaun ida ne’e preokupante tebes. Iha rejiaun balun iha nasaun feto 76% mak sofre ba violénsia fízika ka seksuál iha sira nia moris.

Ida ne’ebé afeta liu mak feto no labarik-feto marjinalizada sira ne’ebé hasoru forma diskriminasaun múltipla no kruzada ka oioin no Barak.

Iha Timor-Leste, Inisiativa Spotlight lansa ona iha loron 5 fulan marsu tinan 2020. Agora daudauk implementa liu hosi ajénsia ONU lima (OIT, PNUD, UNFPA, UNICEF no UN Women), ne’ebé fó apoiu ba Governu no kolaborasaun direta ho sosiedade, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), Organizasaun Internaisionál ba Migrasaun (OIM) no Unidade ba Asesór Direitus Umanus ONU (UADU).

Vizaun jerál Inisiativa Spotlgiht iha Timor-Leste mak feto no labarik-feto sira goza sira nia direitu ba moris livre hosi violénsia, iha Timor-Leste ida ne’ebe inkluzivu no igualdade jéneru.

Programa ida ne’e aliña ho “Planu Asaun Nasionál kona-bá Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN VBJ) iha Timor-Leste.

Advertisement
Monta Publisidade

Kontribui hodi kalakon violénsia doméstika ka violénsia iha parseiru intímu (VD/VPI), hodi responde ba nesesidade feto no labarik-feto no aborda kauza bazíku ba violénsia kontra feto no labarik-feto, uza abordajen multi-setoriál no intersetoriál iha modelu ekolójiku sira hotu.

Ida-ne’e envolve fortalesimentu no apliasaun ba parseria no solidariedade entre sosiedade sivil, governu, mídia, setór privadu no parseiru ba dezenvolvimentu.

Inisiativa ida-ne’e kapasita indivídu, ekipa instituisaun sira iha nivel nasionál, sub-nasionál no komunitáriu ho polítika, sistema no mekanizmu hodi prevene no responde ba VKFJ no enkoraja públiku atu dezafia norma jéneru prejudisiál.

Uza abordajen innovadora, Inisiativa Spotlight harii movimentu sosiál ho defensor oioin no agente ba mudansa bai gualdade jéneru no inkluzsaun sosiál Inisiativa Spotight haluan tan investimentu diresionadu no escala boot hodi halakon forma violénsia sira hotu konra feto no labarik-feto iha Áfrika, Ásia, Caribe, Amérika Latina no Pasífiku.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Monta Publisidade

Kontinua Le'e
Advertisement
Monta Publisidade
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Estadus Unidus Hili Timor-Leste Parseria bá Inisiativa Dezenvolvimentu Demokrátiku

Published

on

Hatutan.com, (31 Marsu 2023), Díli-Administradór hosi Estadus Unidus nia Ajénsia bá Dezenvolvimentu Internasionál (USAID, sigla ingles), Samantha Power anunsia katak Timor-Leste selesiona nu’udár nasaun parseiru ida entre sia (9) bá inisiativa Parseria bá Dezenvolvimentu Demokrátiku (PDD, sigla ingles) durante loron dahuluk iha Simeira bá Demokrasia 2023.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Prezidente Repúblika Husu Komunidade Apreende Hamutuk Ho Voluntáriu Sira Hosi Peace Corp

Published

on

Hatutan.com, (30 Marsu 2023), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu bá Timor oan sira atu apreende hamutuk ho Voluntáriu sira hosi grupu Korpu da Pás (Peace Corp) hosi Amérika atu dezenvolve dezenvolve komunidade, suku no aldeia.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Proposta Alterasaun Lei Kona-bá Kriasaun CAC Tenke Haree bá Interese Estadu

Published

on

Hatutan.com, (29 Marsu 2023), Díli-Senior Managament Comissão Anti-Corrupção (CAC) kompostu hosi Komisáriu Sérgio Hornai, Komisáriu Adjuntu Alexandre Freitas, Augosto Castro, Luis Sampaio ho asesor sira hosi CAC husu bá Parlamentu Nasionál (PN) atu tetu ho prudente no haree bá interese Estadu bainhira halo alterasaun Lei Nu.8/2009 15 Jullu, kona-bá kriasaun CAC.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement Monta Publisidade

Trending