Connect with us
Pakote Ahi

Ermera

Kafé Ermera Reprezenta Mós Timor-Leste iha Mundu Internasionál

Published

on

Hatutan.com, (09 Jullu 2022), Ermera Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, hateten povu Timor-Leste tenke hadomi produsaun kafé tamba kafé reprezenta kultura no identidade nasionál Timor-Leste nian iha mundu internasionál.

Kafé Ermera. Foto/Espesiál

Liuhusi diálogu komunitáriu  ho tema “Dalan Bá Dame” ho komunidade Ermera iha Gleno, Sábadu (09/07/2022), Xefe Estadu hateten liafuan di’ak liu hakarak ko’alia mak kona-bá kultura kafé no saida mak  Xefe Estadu hakarak povu Timor haree kafé  no hadomi kafé hanesan kultura nasionál.

“Timoroan hotu tenke hakuak kafé ne’ebé fó moris ba família liu 300,000. Governu no Estadu hamutuk ho produtor kafé hotu tenke iha planu para aumenta produsaun kafé hanesan uluk kedas tempu Timor Portugés bele produz kafé to’o tonelada 50,000 kada tinan,” Ramos-Horta tenik.

Nia afirma atu atinje hikas númeru iha leten produtor ka agrikultór kafé tenke tau matan didi’ak bá kafé, la’ós hanesan goiaba fuik tamba kafé la’ós hanesan ho ai-fuan baibain no kafé ne’e espesiál no tenke iha tratamentu di’ak.

Advertisement

Governu iha planu no iha estudu barak loos ona iha tinan sira ne’e nia laran no la presiza tan estudu tamba dezde uluk kedas estudu sira halo ona no agora tempu ona mobiliza populasaun tomak bá fatin sira ne’ebé bele kuda kafé.

“Ita servisu hamutuk mobiliza rekursu Governu nian no rekursu privadu ita kuda kafé iha fatin hotu-hotu ne’ebé tékniku sira hateten bele kuda kafé,” José Ramos-Horta hateten.

Xefe Estadu sei defende ideia ida atu Governu bele kria fundu bá kafé ne’ebé bele hasai husi fundu soberanu petrolíferu nian. Tamba fundu petrolíferu atu halo investimentu iha rai-laran hanesan utilizasaun ba Orsamentu Jerál Estadu, maibé bele mós uza fundu petrolíferu hodi halo investimentu iha rai-li’ur hanesan nasaun sira seluk halo.

Povu Ermera simu vizita Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Sábadu (09/07/2022). Foto/Hatutan.com

Investimentu iha fundu  kafé bele halo atu bele aumenta produsaun kafé no próteze folin kafé tamba folin kafé, tuir Ramos-Horta, hanesan mos folin mina tamba produtu hotu-hotu iha mundu ne’e rai-boot sira mak determina nia folin.

Kuandu folin kafé mundiál tun, fundu kafé ne’e bele intervein no ida ne’e estratéjia Governu nian atu haree oinsá fundu kafé bele intervein para próteze agrikultór kafé sira.

Iha parte seluk, komunidade agrikultór kafé Ermera  espresa sira-nia sentimentu kontente no orgullu tamba Xefe Estadu iha ona hanoin no planu di’ak atu Governu bele kria fundu  kafé hodi fó intensivu no motiva povu agrikultór kafé sira nafatin iha korajen hodi hasae produsaun kafé, atu nune’e, kafé sai produtu nasionál ida ne’ebé reprezenta kultura no identidade timoroan sira nian iha mundu internasionál.

Advertisement

Membru Uniaun Agrikultura Ermera (UNAE), Alberto Martins Guterres hateten, sira-nia parte apresia bá inisiativa Xefe Estadu nian hodi buka meius oinsá tau matan bá reflorestasaun kafé iha Ermera.

“Kafé sai hanesan rikusoin boot timor nian no kontribui mós tasa boot bá nasaun tamba ne’e apresia no obrigadu bá inisiativa Xefe Estadu nian atu motiva povu Ermera bá kuidadu no hasae produsaun kafé,” Alberto Martins Guterres hateten.

Estudante no foin-sa’e Ermera, Juvito de Araújo, n orgullu no apresia ho inisiativa Xefe Estadu nian atu oinsá tau ka kria fundu do kafé hodi motiva liután povu agrikultór kafé sira maibé problema ne’ebé agrikultór kafé sira enfrenta mak folin kafé ne’ebé sa’e-tun iha merkadu no situasaun ne’e prejudika tebes agrikultór kafé sira tamba rendimentu dalaruma la sufisiente ho servisu.

“Nai ulun sira mai iha ne’e ko’alia mak kafé tamba ne’e ami husu atu tau mos prioridade bá folin kafé,” Juvito de Araujo hateten.

Xefe Suku Ponilala, Amaro Silveiro dos Santos, apresia ho diálogu ne’e tamba foka liu bá kafé tamba liu ona tinan 20 Governu laiha seriedade atu rezolve problema kafé iha Ermera.

Advertisement

“Ha’u apresia tebes ho nai prezidente nia inisiativa tau fundu ba kafé no tau sentru ida bá kafé atu oinsá mobiliza agrikultór sira hodi halo reflorestasaun bá kafé,” Amaro Silveiro dos Santos hateten.

Povu Ermera pastisipa iha dialogu “Dalan Bá Dame” ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Sábadu (09/07/2022). Foto/Hatutan.com

Nia hatutan kafé iha munisipiu Ermera kuaze tuan hotu ona no balun atinje ona tinan 100 bá leten tamba ne’e nu’udár toos na’in husu bá Governu atu tau prioridade bá reflorestasaun kafé tamba ne’e nu’udár identidade timoroan nian.

Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, Eusebio Salsinha hateten, dezafiu sira ne’ebé Munisípiu Ermera enfrenta mak hanesan alokasaun orsamentu ne’ebé sei mínimu. Problema mánutrisaun ne’ebé sai nu’udár preokupasaun boot bá Munisípiu Ermera.

Dadus husi Organizasaun Mundiál  Saúde (OMS) hatudu katak Ermera afetadu liu iha nutrisaun la di’ak ho  60% razaun tanba investimentu ne’ebé menus iha setór agrikultura hanesan sistema irrigasaun ne’ebé laiha kondisaun no agrikultór barak maka transforma sira-nia natar no to’os bá fali bairru ka hela fatin.

Nia hatutan iha sítiu turístiku barak ne’ebé atrativu teb-tebes nune’e presiza atu halo projesaun bá futuru turizmu ne’ebé sei sai mos nu’udár fonte reseita bá Estadu.

Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, ne’ebé hola parte mós diálogu ho povu Ermera ne’e  hateten diálogu loron ohin foka liubá kafé no realmente preokupasaun ne’ebé rejista mak kona-bá folin kafé no ida ne’e nu’udár problema antigu.

Advertisement

VIII Governu  iha nia programa sira iha orientasaun tolu (3); primeiru dehan haree buat ne’ebé di’ak konsolida, segundu haree buat ne’ebé ladún di’ak hadi’a no ikus liu mak haree buat ne’ebé la di’ak muda.

Atu atinje meta sira-ne’e, Taur Matan Ruak, afirma Governu hahú ho reforma no ida uluk liu mak reforma iha Finansas Públika hodi muda modelu orsamentu husi ida tuan bá foun ne’ebé hanaran orsamentu  baze bá programa, segundu konsentra iha setór sosial no ikus liu mak konsentra bá ema tuir programa Governu nian katak ema mak sentru bá atividade hotu-hotu.

Taur hateten, Governu nia estratéjia ba kafé  maka tau matan hahú husi kuda kafé to’o hemu kafé. Signifika intervensaun sei sistemátiku too bá iha nia rohan.

Xefe Estadu lansa ideia ida kona-bá kria fundu  kafé no Governu bele estuda no sei koordena ho Prezidente Repúblika no prezidente parlamentu nasional hamutuk ho deputadu sira hodi haree dalan oinsá hadi’a no aumenta produtividade no presu kafé iha Timor-Leste.

Kona-bá lamentasaun no preokupasaun komunidade sira nian relasiona ho estrada, eletrisidade, saúde, bee-moos no edukasaun nia rejista  preokupasaun sira ne’e hotu no sei fila fali ko’alia ho komunidade sira detalla liu husi ministériu ida-idak.

Advertisement

Hafoin halo diálogu ho komunidade sira iha Gleno, Prezidente Repúblika hamutuk ho Xefe Governu no prezidente parlamentu nasionál ho membru governu no deputadu sira halo mós lansamentu bá kampaña nasional reabilitasaun kafé iha Suku Tokoluli, Postu Administrativu Railaco, Munisípiu Ermera.

Timor-Leste antes ne’e iha kafé ektare 72,000 maibé sensus uma kain  2018 hatudu kafé iha Timor Leste tun bá 52,000 ne’e hatudu Timor-Leste lakon kuaze ektare 20,00 kafé kauza husi degradasaun no dezastre naturál inklui mos kauza seluk mak agrikultór kafé sira deside hamate kafé no halo fali produsaun agríkola seluk ne’ebé sira iha.

Perfíl Munisípiu Ermera

Orijen Ermera mai husi dialetu Mambaí ne’ebé kompostu husi ER katak Bee no Mera katak Mean. Ermera  lokalizadu iha parte Oeste Timor-Leste nian ho distánsia kilómetru 48 husi Kapitál Díli, ho demarkasaun fronteira hanesan: Parte Leste ho Munisípiu Aileu, Parte Sul ho Munisípiu Ainaro, Parte Oeste ho Munisípiu Bobonaro, Parte Norte ho Munisípiu Liquiça.

Munisípiu Ermera ko’alia língua materna rua; Mambae no Kemak, mambae línguaa mais falladu ne’ebé kobre postu administrativu Ermera, Lete-Foho, Hatulia no Railaku enkuantu kemak iha Atsabe ho Hatulia sorin.

Advertisement

Situação klimátika iha Ermera fahe ba estasaun rua Bailoron (ka época seca) hahú fulan-Juñu bá Outubru no udan hahú husi Novembru to’o Maiu akontese mós bailoron naruk tanba kauza husi alterasaun klimátika no Ermera tama iha tipu kategoria C no D ho clima musom ne’ebé influensidu husi kontinente Austrália.

Temperatura másima iha Munisípiu Ermera 30.5 graus sentígradu no temperatura mínima 17 Graus sentígradu ho tempu anin hahú fulan Dezembru to’o fulan-Janeiru no  dala ruma Jullu to’o Agusto ho intensidade ne’ebé boot.

Luan área Ermera ho 746 km kuadradu, kompostu husi  postu administrativu neen (6), suku 52 no  aldeia 276. Ho populasaun tuir sensus 2015: 125702  ka 10.6% husi populasaun Timor-Leste. Hahú 2015 to’o 2022, Munisípiu Ermera rejista ona kreximentu ida ne’ebé as no atinje marjen 155.564 abitante ne’ebé kompostu husi mane 77,608 no feto 77.956.

Ekonomikamente 80%, povu Ermera moris nu’udár agrikultór kafé, tanba degradasaun ne’ebé ás rezulta mós implikasaun no konsekuénsia bá rendimentu anual populasaun sira nian.

Além de kafé iha mós agrikultór sira balun ne’ebé dedika liu ba iha negósiu seluk hanesan prodús vanila ne’ebé ho rendimentu dia’k, iha mos atividade seluk hanesan soru tais no produtu artezenais sira seluk ne’ebé iha fins lukrativu di’ak .

Advertisement

Produsaun  ai-han iha munisipiu  Ermera maka: Hare, batar, Ai-farina, Fehuk, Talas, Modo tahan no ai-fuan. Kondisaun Infraestrutura Estrada Nasional husi Díli mai Gleno di’ak, maibé estragu husi dezastre naturá ne’ebé akontese iha tinan liu ba halo kondisaun estrda husi kapital Gleno ba postu administrativu sira no suku nia kondisaun pesimu tebes maibé Autoridade Munisípiu Ermera hatama ona iha grade opsaun  planu ho esperansa katak iha alokasaun ba OGE 2023 ho jenerosidade Governu sentral bele tulun aloka netik orsamentu atu ami bele mellora kondisaun sira iha munisípiu ida ne’e.

Fasilidade publika ezistente iha munisípiu ida ne’e hanesan tuir mai ne’e, munisípiu Ermera iha 37 postos de Saúde, sentru Saúde hitu (7) no profisiénsia de Saúde hamutuk 362 pesoa. Sektor edukasaun iha 39 eskola pre-eskolar, 28 ensinu Báziku, 103 ensinu Filial, 8 ensinu Sekundáriu, 8 eskola tékniku vokasional no ensinu superiór ida (1).

Estudante hamutuk 47.7 758, Profesor sira hamutuk 1365, no profesór ho ida reforma 40% no kondisaun infraestrutura 50%  la di’ak no presiza halo konstrusaun foun.

Sistema bee mos iha 243 fasilidade ho total benefisiáriu hamutuk 154,955 no Bee urbanu hamutuk 842 ne’ebé iha ligasaun direta ba uma kain sira. Servisu Munisipál Obras Públikas rejista 99 estrada rurál ne’ebé liga postu ba suku too munisípiu ho númeru benefisiáriu hamutuk 80.650, estrada urbana no drainazen sira ne’ebé iha mós kondisaun aat barak ho problema eletrifikasaun ida ne’ebé seidauk kobre área balu, iluminasaun iha dalan sira seidauk iha no besi-riin sira ne’ebé halís barak no fiu eletrisidade ida ne’ebé la ordenadu sai loos preokupasaun bá Ermera oan sira.

Jornalista: Vito Salvador

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ermera

“Tara Bandu” bá Redusaun Lia Mate-Lia Moris Iha Ermera Sei Implementa ho Rigór

Published

on

Hatutan.com, (30 Dezembru 2023), Ermera—Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Ermera, Eusebio Salsinha akomapaña husi autoridade Igreja, Governu, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL), veteranus no Autoridade lokál, lansa regulamentu tara bandu redusaun lia mate-lia moris hodi lori esperansa no futuru ne’ebé próspero bá povu Ermera.

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Servisu Sex Komersiál, Governu Sei Kontrola De’it Autór Sira

Published

on

Hatutan.com, (04 Dezembru 2023), Ermera— Governu liu hosi Ministériu Saúde (MS) esforsu hela atu halo de’it kontrolu bá autór sira ne’ebé involve iha Servisu Sex Komersiál iha Timor-Leste (TL).

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Autoridade Lokál Ermera Ezije PN-Governu Regula Lia-Mate no Lia-Moris

Published

on

Hatutan.com, (04 Novembru 2023), Ermera—Autoridade lokál no mós estudante sira hosi munisípiu Ermera husu no ezije bá Parlamentu Nasionál (PN) ho Governu atu interven lalais hodi halo Regulamentu no Dekretu Governu nian ou prodús Lei ruma atu bele regula lia-mate no lia-moris tanba fó impaktu negativu boot liuliu trava dezenvolvimentu área hotu-hotu iha munisípiu ne’e.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending