Connect with us
Pakote Ahi

Saúde

OMS Oferese Karreta Móvel Rua ho Motór 15 ba Ministériu Saúde

Published

on

Hatutan.com, (05 Agostu 2022), Díli— Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor-Leste, apoia fasilidade saúde hanesan, karreta móvel rua ho motorizada 15 ba Ministériu Saúde (MS), hodi haforsa servisu ekipa iha Laboratóriu Nasionál Saúde, nune’e bele hala’o kna’ar ho di’ak liu tán.

Karreta móvel rua ho motorizada 15 ne’ebé Reprezentante OMS oferese ba Ministériu Saúde (MS), simu ofisialmente hosi Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, akompaña hosi Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak hodi haforsa servisu ekipa iha Laboratóriu Nasionál Saúde, Sesta (05/08/2022). Foto/Média PM.

Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, espresa sentimentu haksolok, tanba bele haree mudansa sira ne’e, hodi reforsa rekursu no kapasidade médiku sira nian ba kombate tuberkuloze.

Lee Mós:Japaun Konstrui Postu Saúde Ida iha Souro

“Ha’u kontente ho mudansa sira ne’ebé iha, hodi reforsa ita nia kapasidade de kombate ba moras, tuberkuloze. Ha’u espera katak, ita boot sira uza didi’ak ekipamentu sira ne’e, atu ajuda ita-boot sira no ajuda ita nia sidadaun sira, iha motorizada no ha’u hanoin ida ne’e primeira véz ke halo,” Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak hateten iha serimónia entrega ekipamentu iha HNGV, Bidau, Díli, Sesta (05/08/2022).

Advertisement

PM Taur Matan Ruak hakarak iha tán fatin ida ne’ebé bele fasilita mós médiku sira ba deskansa nian. Bainhira atende pasiente sira to’o kalan la presiza ona fila ba ida-idak ninia uma.

“Mais, ha’u hakarak lori Ministra, governu tomak nia naran, agradese. Ita valoriza ita nia parseiru dezenvolvimentu sira nia papél importante iha ita nia rain. Susesu hotu ne’ebé ita hetan iha ita nia rain, ne’e susesu ida koletivu nian. Tanba ne’e ha’u agradese ba OMS, tranzmite ha’u nia profundu agradesimentu nomós ministériu saúde ba señor Roy Trivedy,” Taur Matan Ruak, agradese.

Xefe Governu ne’e, hato’o mós nia agradesimentu profudu ba parseiru dezenvolvimentu sira, hanesan Austrália, Korea Súl, Japaun, EUA, Xina, Nova Zelándia, Indonézia, no País sira hotu ne’ebé durante fó apoiu ba TL ninia prosesu dezenvolvimentu.

“Reforsa ita nia instituisaun sira, ita nia organizasaun sira ne’ebé hamriik iha oin hala’o servisu, kombate moras sira ne’ebé iha ita nia rain,” Taur Matan Ruak dehan.

Xefe Governu apresia mós ho médiku sira, tanba sempre halo esforsu tomak, hodi salva ema nia vida, no dala-ruma kalan la toba, servisu la para.

Advertisement

“Dezde ema hothotu, inklui ha’u, ha’u nia familia, hanoin, ita-boot sira halo servisu ida di’ak tebtebes ba ita nia nasaun, mais liu-liu ba salva ita nia sidadaun sira,” apresia.

Durante Covid-19, rai barak iha mundu, nia ema mate barak liu, maibé previzaun TL hahú inísiu, MS fó projesaun ida, la halo timoroan sira hakfodak. Finalmente TL konsege redús esforsu ne’ebé iha ho kapasidade rasik, embora timoroan balun mak mate kuaze 130-resin.

Iha fatin hanesan, Diretora ezekutiva Laboratóriu Nasionál Saúde, Endan Soares da Silva esplika, karreta móvel rua ne’e finansia hosi fundu globál ba iha MS, maibé prosesu sira kona-bá aprovizionamentu nian to’o kompra karreta sira ne’e OMS mak responsabiliza tomak.    

Karreta rua ne’e, iha ida mak ninia espesifikasaun ne’e haree liubá atendimentu públiku nian liu-liu sidadaun sira ne’ebé sai suspeitu ba moras tuberkuloze.

Iha terminolojia médika, karreta ida sira hanaran “Móvel Van” no iha laran kompostu hosi fasilidade sira mak hanesan, materiál ba teste molekulár trunex, halo deteksaun ba moras TBC, iha mós Portable X-Rey, inklui komputadór atu bele halo análiza nomós fó rezultadu ba pasiente ida ninia moras.    

Advertisement

“Sasan ne’ebé mak OMS handover ne’e, ida primeiru maka mobile van. Mobile van ne’e, utiliza hodi halo detesaun ba moras TB. Entaun, ohin loron kompras sira ne’e aprovizionamentu hotu ona iha tempu ne’ebé mak sira presiza entrega ba MS,” Endan Soares da Silva, hateten ba hafoin serimónia entrega ekipamentu.

Kona-bá prosesu manutensaun ba mákina “mobile van”  daudaun ne’e iha ona mekániku enjeñeiru ida ne’ebé mak sei operasionaliza fasilidade sira ne’e no sei hala’o mós treinamentu ba iha sientista molekulár sira timoroan nian, atu bele hatene jere no halo manutensaun kada loron  inklui kada tinan.

Maibé, karreta “Mobile Van” hanesan projetu pilótu ida nune’e sei halo uluk ninia operasaun iha kapitál Dili, bainhira iha ona susesu, sei móvel mós ba to’o iha munisipiu sira.

“Liuhosi mobile van ida ne’e, loron ida ita bele halo teste ba suspeitu to’o 32 suspeitu. Bele halo to’o 100, ba iha X-Rey. Ida ne’e, ita ko’alia ba ekipamentus móvel, maibé iha ekipamentus rasik ne’ebé mak ita utiliza iha kada ospitál referál, iha sentru saúde, iha mós referénsia ba tuberkuloze nasionál nian, iha ekipamentus lubuk ida, ita bele halo teste ba moras TBC,” diretóra ne’e esplika.

La’ós ne’e de’it, liuhosi orsamentu OMS nian sosa ona motorizada hamutuk 15 hodi fó apoiu ba iha MS hodi halo vizilánsia ativu ba iha suspeitu sira ho moras sira Covid-19 nian, maka pilár 3 bele halo servisu ho másimu liután, hodi halo active screening ba moras refere.

Advertisement

Iha ekipamentu “mobile van” ne’e nia laran, kompostu hosi enjeñeiru ida, iha siéntista molekulár ida, nomós péritu X-Rey na’in ida atu bele halo servisu iha móbel van ida ne’e.

Inaugurasaun Laboratóriu LPA

Iha oportunidade ne’e, Ministériu Saúde liuhosi Laboratóriu Nasionál Saúde realiza mós serimónia inagurasaun ba Laboratóriu Line Probe Assay (LPA) ida ne’ebé inaugura direta hosi Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak.

Nune’e, diretóra Laboratóriu Nasionál Saúde, Endan Soares da Silva konsidera ho inagurasaun ba iha fasilidade ida ne’e atu bele fó apoiu liu-liu iha área laboratóriu nian, hodi halo deteksaun ba moras sira.

Daudaun ne’e Laboratóriu Nasionál Saúde, iha kapasidade natoon atu halo teste ba iha rezisténsia ai-moruk ida de’it. Maibé, ho fasilidade ida ne’e bele iha ona mós rezisténsia ba ai-moruk sira seluk.

Advertisement

“Objetivu prinsipál atu apoiu ita ninia governu, liu-liu MS atu halo detesaun di’ak liután ba suspeitu sira ho moras TBC. Tanba governu iha komitmentu atu hapara moras TBC iha 2025,” diretora Laboratóriu Nasionál Saúde ne’e hateten.

Liuhosi fasilidade saúde ida-ne’e, bainhira deteta pasiente ruma ho rezisténsia ai-moruk ba TBC, la presiza tán ona ba halo tratamentu saúde iha rai-liur, maibé bele halo rasik teste iha rai laran, no simu kedan rezultadu durante oras 72 nia laran.

Iha fasilidade saúde ida ne’e nia laran, iha mós laboratóriu ida kona-bá mikro-biolojia, ne’ebé mak foka mós ba iha moras TBC no bele halo deteksaun mós bakteria sira seluk.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Saúde

Sali-Magu Hatama Tan Ai-Moruk Item 11 no Reagentes Item 118

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli—Empreza nasionál Sali-Magu Unipessoal Lda, daudaun ne’e, hatama tan ai-moruk item 11 no produtu reagentes item 118 hodi kumpre dever kontratu ho Ministériu Saúde hodi fornese produtu farmaséutika no produtu medikamentu bá Institutu Nasionál Farmásia no Produtu Médiku (INFPM).

(more…)

Kontinua Le'e

Saúde

Kazu 64 iha RAEOA Posibilidade Afeta bá Moras Rabies

Published

on

Hatutan.com, (09 Abríl 2024), Díli-Hosi fulan-Setembru 2023  to’o fulan-Abríl 2024 Ministériu Saúde rejista  kazu 64 asu tata iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) no posibilidade afeta bá moras rabies.

(more…)

Kontinua Le'e

Saúde

PN Sei Bolu Ministra Saúde no MAPPF Hodi Diskute Medida Kombate Virus Rabies

Published

on

Hatutan.com, (05 Abríl  2024), Díli– Parlamentu Nasionál (PN), Tersa semana oin, (09/04/2024), bolu Ministra Saúde, Élia A.A dos Reis Amaral  no Ministru Agrikultura Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF), Marcos da Crus, hodi halo diskusaun kona-bá medida sira kombate virus Rabies ne’ebé agora daudaun mosu iha Rejiaun Admistrativu Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending