Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Dalan sei naruk: Tinan Ida Eziste, Hatutan.com Mosu ho Deferénsia

Published

on

Hosi Alberico da Costa Junior

Dalan sei naruk ba kanál mídia sira ne’ebé foin mosu iha era dijitalizasaun ho plata forma online, liuliu ba mídia online sira ne’ebé foin moris iha tinan ida ka tinan rua nia laran. Jornada ezisténsia atu halo mudansa iha sosiedade sei naruk tamba tenke prepara an ho di’ak oinsá atu kompete ho mídia konvensionál ka mídia tradisionál sira ne’ebé eziste iha país ne’e antes ona ho idak-idak ninia natureza publikasaun. Klaru, dalan sei naruk-liu ba kanál mídia online ida hanesan Hatutan.com ne’ebé foin moris iha tinan ida liu-ba ho misaun hanesan ho mídia sira seluk atu hakonu públiku nia direitu atu hatene (public’s right to know). Misaun lulik jornalizmu ne’ebé konsagra iha Konstituisaun RDTL, Artigu 40 ne’ebé hatuur mós iha Hatutan.com nia polítika Redasaun. Mai ho ninia lema redasaun nian “Lais, Atuál no Konfiavel” ho báze prinsípiu jornalizmu nian, Redasaun Hatutan.com iha obrigasaun étika atu la’o tuir Kódigu Étika Jornalístiku ne’ebé iha hodi hakonu sidadaun sira nia direitu asesu ba informasaun ho produtu Jornalístiku ida ho loloos no kredivel.

Maske Hatutan.com nia prezensa iha públiku foin tinan ida no ho rekursu uitoan (jornalista na’in hitu), maibé halo ona deferénsia no mosu ho ninia natureza ka karater rasik. Ida-ne’e bele haree husi ninia publikasaun notísia sira ho forma in-dept no investigative reporting. Maske nune’e, sei iha aspetu barak mak Hatutan.com tenke hadi’a iha loron sira tuir mai, tantu aspetu kobertura, publikasaun ka jestaun organizasaun nian.

Advertisement

 Mosu ho natureza diferente iha publikasaun sai nu’udar Hatutan.com nia kór atu públiku bele koñese-liu tan no hein nafatin ninia informasaun ho valor notísia importánsia ne’ebé efeitu ba sidadaun barak nia moris. Atu hakonu públiku nia hakarak no direitu nu’udar haktuir iha konstituisaun, Artigu 40, la’ós buat fasil tamba Hatutan.com tenke asegura ninia independénsia editoriál husi tentative sira polítika no ekonómika ne’ebé bainhira de’it bele mosu iha redasaun ho intensaun atu muda angle, konteúdu no aliñamentu notísia iha redasaun laran. Interferénsia polítika iha sala redasaun ne’e nu’udar faktu no esperiénsia ne’ebé mosu iha mídia balu no ida-ne’e la’ós ona segredu ba públiku tamba jornalista, editór no mídia-na’in balu iha ligasaun direta polítiku no partidu polítiku sira, entaun notísia sira ne’ebé publika iha ámbitu eleisaun nian barak mak political bias.

Politizasaun ba mídia estatál sira Estadu nian no afiliasaun polítika jornalista sira nian ba partidu polítika balu sai ameasa boot ba independénsia jornalizmu iha Timor-Leste, maske ita nia ranking index Liberdade imprensa númeru 1 iha Sudeste Aziátiku, maibé aktu afiliasaun polítika jornalista sira nian mak hakanek independénsia jornalizmu iha país ne’e tamba prodús no publika notísia ne’ebé bias polítika. Tuir prinsípiu jornalizmu 10 husi Bill Kovach no Tom Rosentil, jornalizmu ninia lealdade (loyalitas) loloos ne’e mak ba sidadaun sira, la’ós ba xefe redasaun, mídia-na’in, governante, satan ba partidu polítiku sira. Esperiénsia aat hirak ne’e, la’ós ezemplu di’ak ba mídia foun hanesan Hatutan.com no ba nia jornalista sira tamba foin mak hahú forma ninia kór no natureza tamba dalan sei naruk atu liu, entaun kanál mídia online ne’e nesesáriamente tenke asegura nafatin ninia independénsia redasaun husi tentativa polítika no ekonómika. Demokratikamente, sidadaun idak-idak iha direitu polítiku atu ezerse hanesan mós jornalista sira, maibé direitu demokrátiku ida-ne’e la’ós atu aplika iha atividade jornalizmu nian ka iha news room (sala redasaun) tamba jornalista no kanál mídia sira tenke nafatin kaer-metin prinsípiu sira jornalizmu nian no kontinua kumpre Kódigu Étika Jornalístika ne’ebé eziste hodi serbí interese ema barak nian, la’ós interese grupu nian.

Ho polítika redasaun no editorial workflow ne’ebé klaru no independente, Hatutan.com halo kobertura no halo publikasaun notísia sira ho forma kle’an no investigativu ne’ebé durante ne’e públiku hein no saudades, maske antes ne’e notísia sira ho natureza investigativu TEMPO Semanál, TALITAKUM no kanál mídia seluk balu mak publika uluk. Kobertura sira kona-ba kazu korrupsaun no kazu sira seluk ne’ebé iha ligasaun aktu judisiál mosu filafali iha públiku hafoin Hatutan.com halo investigasaun ba kazu Ró Tranship 2, karreta sukata no projetu konstrusaun Igreja Aimutin ne’ebé sai polémika no sai tópiku debate iha mídia sosiál iha fulan hirak nia laran.

Hatutan.com nia rezultadu investigative reporting kona-ba projetu instalasaun rttl.ep. nia set-top box ne’ebé implementa husi Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS) sai mós matéria diskusaun no debate nitizen sira nian iha mídia sosiál tamba konsege lori membru governu ida ba iha debate públiku.

Publikasaun notísia kona-ba rttl e.p. nia kazu projetu set-top box ne’e, la’ós de’it lori novidade di’ak ba pratikamente no ativista mídia nian, liuliu ba Redasaun Hatutan.com, maibé mós nu’udar mehi aat (nightmare) ba jornalizmu no Liberdade imprensa iha Timor-Leste tamba Membru Governu, Francisco da Silva Martins Jéronimo lori Xefe Redasaun Hatutan.com, Francisco Simões Belo da Costa alias Quito Simões ba Ministériu Públiku tamba tuir governante ne’e, Redasaun Hatutan.com ne’ebé Sr. Quito Simões lidera halo ona difamasaun hasoru ninia privasidade. Afinál, rezultadu investigative reporting ne’ebé Hatutan.com públika ne’e iha ámbitu public interest (interese públiku) ne’ebé laiha ligasaun asuntu privadu ruma tamba projetu instalasaun set-top box rttl e.p. nian ne’e implementa ho orsamentu jerál Estadu nian ho montante $ 900.000.

Advertisement

Iha kontestu jornalizmu, liuliu país demokrátiku, saida mak Hatutan.com halo ona liuhusi ninia kobertura no publikasaun notísia liga ho kazu projetu instalasaun set-top box nu’udar papél kontrolu sosiál (media watch dog role) mídia nian husi pillar demokrasia atu serbisu públiku hotu-hotu la’o tuir nia dalan, planu ne’ebé iha ona hodi atinji meta dezenvolvimentu nasionál. Ho publikasaun notisia kona-ba kazu projetu set-top box kuaze 20 episode no notísia investigativu ba kazu sira seluk Hatutan.com halo duni deferénsia tamba konsege forma opiniaun públiku no hamosu diskusaun no mós dudu debate públiku on-off line sidadaun sira nian. Notísia ne’ebé Hatutan.com publika nu’udar informasaun inísiu (informasi awal) ba instituisaun judisiál sira hanesan Ministériu Públiku no Komisaun Anti-Korrupsaun (KAK) atu follow-up ho investigasaun ida kle’an hodi prosesa kazu hirak ne’e to’o tribunal.

Kódigu Penál, Artigu 285 ne’ebé polítiku sira uza hodi lori jornalista no mídia ba tribunál labele sai monster hodi hata’uk  jornalista sira, liuliu ba jornalista sira Hatutan.com nian bainhira hala’o sira nia misaun lulik jornalizmu iha país demokrátiku ida-ne’e tamba jornalizmu la’ós krime.

Faktu empíriku hatudu katak mídia barak mosu, maibé la konsege reziste tamba fatór fundu no fatór rekursu sira seluk, satán laiha indústria ida-ne’ebé bele garante mídia sira nia ezisténsia ba oin. Situasaun ida-ne’e bele mós sai ameasa ba kanál mídia sira daudauk ne’e funsiona, agora ida-ne’e depende ona ba jestaun kada kanál mídia atu mai ho ninia planu negósiu ka business plan ne’ebé di’ak atu hetan lukru ekonómiku di’ak hodi sustenta no sobrevive iha futuru, se lae misaun jornalizmu atu hakonu públiku nia direitu sei monu iha dalan klaran. Hatutan.com ho tinan ida ezisténsia nian sei liuhusi faze prosesu dezenvolvimentu organizasaun ne’ebé naruk.

Hatutan.com tenke halo esforsu hodi hakat-liu períodu siklu dezenvolvimentu organizasaun nian ne’ebé Wheleen no Hunger haktuir. Period siklu dezenvolvimentu organizasaun nian ne’e mak hanesan períodu moris (masa kelahiran), períodu evolusaun (masa perkembangan), períodu maturidade (masa kedewasaan), períodu kolapsu (masa kejatuhan) no períodu falesimentu (masa kematian).

Hein katak Hatutan.com nu’udar mídia foun nafatin eziste no hakat-liu faze sira ne’ebé ohin temi ona, liuliu faze ida ikus-liu, faze falesimentu. Dalan sei naruk (jalan masih panjang) ba Hatutan atu realiza nia misaun hodi atinje ninia mehi loloos hamutuk povu Timor-Leste ida prósperu no demokrátiku. Bainhira atinji ona mehi ida-ne’ebé hahú ho edisaun ka publikasaun primeiru iha 2021, Hatutan.com ninia crew ho ninia lee-na’in sira bele kanta ona múzika “sepanjang jalan kenangan”.

Advertisement

Ikus-liu, ha’u nia parabens no susesu ba Jestaun no Redasaun Hatutan.com. Obrigadu wa’in espesialmente ba Xefe Redasaun Hatutan.com, Maun Quito Simões ba fiar ne’ebé fo mai ha’u hodi hakerek artigu ne’e. A luta continua.

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Sidadaun baibain, hela ladún dook hosi fatin sampah Tibar)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement

Trending