Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Pás no Estabilidade Membru Artes-Marsiál no Rituál Kria Diálogu

Published

on

Husi: Moises Vicente

Nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) ninia lei forte loos, iha ne’ebé lei númeru 5/2017 kona-bá arma branka no rama ambon no Lei Kódigu Penal Timor-Leste. Oinsá mak autoridade seguransa sira hanesan implementador lei no orden, ita nia Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) no bele servisu konjunta hamutuk ho FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) bele implementa lei refere iha terrenu. Bainhira ita nia membru arte-marsiál sira no rituál halo krime ruma iha komunidade nia leet.

Ita haree no analiza ba problema ne’ebé mosu iha rai laran liu-liu liga ba grupu arte-marsiál sira ho arte-rituál liu husi perspetiva jurídika ba lei númeru 5/2017 pratika arte-marsiál sira nian forte loos oinsá maka regula sidadaun sira ne’ebé involve iha Grupu Arte-Marsiál no Rituál atu regulariza sira. Iha ne’ebé pratika arte-marsiál no rituál ba arma branka ne’ebé define ona lei númeru 5/2017 iha artigu 2 númeru 1 ko’alia kona-bá katana, espada no seluk tan, rama ambon kompletamente kriminal liu ho pena durante tinan 4 to’o 8 prizaun preventiva.  

Advertisement

Iha semana hirak liu ba, konflitu mosu hamosu anarkizmu iha Munisípiu Dili husi membru grupu arte-marsiál sira husi Persaudaraan Setia Hati Terate no Sete-Sete. Hodi rezulta mós membru forsa armada FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ida kanek iha nia ulun no estraga sasán, harahun komunidade sira nia uma.

Ho situasaun ida ne’e, Munisípiu Dili dala ruma membru Grupu Arte-Marsiál (GAM) uza ho violénsia hodi oho membru arte-marsiál sira seluk hada’et ba to’o munisípiu seluk.

Ita-nia joven sira, lakohi rona malu, lakohi respeitu malu, grupu ida mak makas liu, ba fali iha grupu seluk. Nasaun Timor-Leste ne’e, nasaun direitu demokrátiku, nasaun ida ne’e aplika ho lei mak sei regula sidadaun hotu-hotu ne’ebé moris iha Timor-Leste atu kumpre tuir lei Timor-Leste nia. Se ó moris iha nasaun ida nia laran, hotu-hotu tenke respeitu valores direitu umanus ema seluk nian. Labele ho grupu-grupu atu hatudu liman ba ema seluk. Buat arte-marsiál ne’e buat di’ak, ne’e hanesan atividade Desportu ida. Iha ne’ebé dala ruma sidadaun balu hetan ona matéria ne’e iha siénsia Desportu liu husi edukasaun formal no mós edukasaun non-formal.

Liga ba kazu sira iha leten, iha teoria balu husi Dom Carlos Filipe Ximenes Belo dehan nune’e  “Timor manan ona liberdade, maibé lakon moral”. Iha seni bela diri ka arte-marsiál ne’e, siénsia ida ne’ebé estuda kona-bá oinsá mak atu defende-an, hadi’a ita-nia saúde di’ak, atu hadi’a ita espiritualidade, defende ema ne’ebé laiha kbi’it laek, ajuda ema seluk.

Tuir teoria husi Muhamad Syahrial olahraga bela diri adalah perpaduan aktivitas fisik dengan unsur seni, teknik membela diri, olahraga serta olah batin. Tuir hakerek na’in nia hare’e ka observasaun katak iha Timor ne’e, ita tama iha grupu arte marsial ruma, hakarak odi ema seluk, hakarak hirus ema seluk, rasa kecemburan sosial ba ema seluk. Ezemplu dala ruma nia uluk odi nia, depois tama iha grupu arte-marsiál, bainhira sa’e tiha sai hanesan Pendekar ruma, komesa ataka grupu ida ne’ebá no grupu ida ne’e mai. Teoria Jacky Chan katak arte-marsiál la’ós para atu tuku malu ka kombate malu iha dalan, la’ós para atu uza kontra ema, satan estraga sasán. Tanba se ita uza arte-marsiál kontra ema (ema fraku no la iha defeza) ita la’ós eroi, ita la’ós ema.

Advertisement

Iha sorin seluk, mensajen furak ita nia Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB,  dehan “Ita hotu hamutuk mak foin forsa, tanba ne’e grupu arte-marsiál sira tenke promove dame tanba ne’e husu ba lider arte-marsiál sira ba oin kaer liman, servisu hamutuk ho espíritu respeita no hadomi malu molok atu implementa tuir papél Papa João Paulu II nian, liu-liu foin-sa’e sira atu eduka malu no orienta tuir kultura dame no domin nian.” (Públika iha mídia online Neon Metin, 07 Setembru 2022).

Razaun  ida entre razaun balu husi Governu hodi reativa atividade grupu arte-marsiál PSHT, KORK no IKS mak hafasil kontrolu ba grupu hirak ne’e bainhira komete kazu krime. Iha 26 Maiu 2022 liubá bainhira reativa ofisiálmente atividade Grupu Arte-Marsiál PSHT, KORK no IKS, ita nia Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak hateten Governu ne’ebé nia lidera iha polítika importante tolu ba arte-marsiál sira iha Timor-Leste, hahú husi reativa sira nia atividade, hari sede sira no loke kompetisaun. Maibé realidade, depois re-ativa tiha grupu arte-marsiál sira kontinua halo konflitu no halo komunidade trauma no la hakmatek iha Munisipiu Dili hanesan Kapital nasaun RDTL nia ida ne’e.

Iha parte seluk, kongratula ba Governu liuhosi Ministru Defeza Interinu,  Dr. Fidelis Manuel Leite Magalhães no Ministériu Interior, hasai ona despaxu konjuntu ho númeru 01/MI-MD/IX/2022 hodi autoriza operasaun konjunta entre FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), liuhusi operasaun patrullamentu iha territóriu nasionál.

Bazeia ba hakerek na’in nia monitorizasaun katak konflitu entre membru grupu arte-marsiál ne’ebé akontese iha loron hirak nia laran hamosu preokupasaun públiku. Servisu seguransa konjunta ho F-FDTL no PNTL ida ne’e di’ak, hodi nune’e bele hamenus konflitu entre grupu arte-marsiál iha kada bairru iha Dili laran no iha munisípiu sira seluk iha Timor-Leste.  

Ikus liu, husu ba juventude sira hotu, atu kria pás no estabilidade iha ita-nia rai doben Timor-Leste. Husu ba grupu arte-marsiál hotu tenke kria pás, kultura dame no kultura diálogu, hodi nune’e, bele dezenvolve ita-nia rai ne’e ho di’ak.

Advertisement

Ita juventude sira mak sei hamriik metin lori nasaun Timor-Leste aluta kontinua ba oin. Atu taka, iha ne’e hakerek Na’in foti mensajen di’ak/furak husi Lider Nasional Xanana Gusmão husu ba joven sira labele haluha katak imi nia aman karik, imi nia tiu karik, imi nia avó sira karik terus tebe-tebes mate inimigu oho, mate hamlaha, terus hamlaha, terus kastigu, hakarak atu ukun-an, atu entrega ba imi.  

*Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no Institutu Superior Cristal-Departemento Sociologia no Ativista. Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 oue-mail: moisesvicente59@yahoo.com

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Sidadaun baibain, hela ladún dook hosi fatin sampah Tibar)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS, PLÁJIU NO MENTAL INSTAN

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Alumnu Programa Doutoramentu Siénsia Direitu Universidade Diponegoro-UNDIP, 2017)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Trending