Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

MP Alega “Kalohan” bá Prizaun Tinan Haat

Published

on

Hatutan.com, (30 Setembru 2022), DíliMinistériu Públiku (MP), liuhosi Prokuradór Rogério Viégas alega arguidu António da Conceição “Kalohan” bá tinan haat (4) iha prizaun, tanba komete krime partisipasaun ekonómika iha negósiu no krimi administrasaun.

Sala julgamentu Tribunál Distritál Díli. Foto/Hatutan.com.

Alegasaun ne’e MP halo hafoin análiza bá faktu sira nomós prova iha dokumentu no deklarasaun testamuña sira nian ne’ebé konsta iha autus, liu-liu faktu sira ne’ebé prodús iha julgamentu.

Lee Mós: PN Hasai Imunidade Deputadu António “Kalohan”

Faktus sira ne’ebé prodús ne’e ho nia konkluzaun mak hanesan; Husu Tribunál koletiva, atu absolve arguidu António da Costa, nu’udár autór materiál ho forma konsumadu ba krime pekulatu, ne’ebé previstu no punidu iha artigu 295, Lei Kódigu Penál, númeru 1, hosi akuzasaun, tanba nia halo lakon, maibé sosa fila-fali ona, kona-bá kestaun utiliza ka la utiliza responsábilidade ministériu nian.

Advertisement

MP husu Tribunál atu  kondena arguida na’in-haat (4) hanesan, JIB, arguidu AdC, GPC no António da Conceição “Kalohan”, nu’udár ko-autóres materiál ho forma konsumadu ba konkursu krime partisipasaun ekonómika iha negósiu, punidu iha artigu 299, númeru 1 no 2, ho ninia moldural penál tinan 3 to’o 10 iha prizaun.

Kona-bá Krimi Administrasaun danoza, ne’ebé previstu iha artigu 274, númeru 2, hosi Kódigu Penál ho ninia moldura penál tinan 2 to’o tinan 6, iha prizaun.

Nu’udár funsiunáriu ka ajente públiku ne’ebé tanba razaun ninia funsaun ne’ebé nia ezerse nu’udár kargu Públiku, tanba ne’e tenke halo intervensaun iha kontratu, ka iha operasaun ba atividade, maibé aproveita ninia kargu no kondisaun ida ne’e, atu hetan benefisiu direita ka indireita, ka liuhosi ema seluk hodi hetan vantájen patrimónial ka la’os patrimónial ka kualker forma seluk, partisipasaun ekonómia ilísita hodi hakanek interese públiku ne’ebé mak arguidu sira tenke kumpri hodi administra, fiskaliza, defende no realiza, hodi hamosu valór prejuizu ba Estadu RDTL, boot liu ho montante $10,000, husu atu aplika pena tinan 6 iha prizaun ba kada arguidu.

Alende ne’e, arguida JIB, argidu AdC, argidu GPC no argidu ntónio da Conceição, ne’ebé hetan fiar atu kontrola no administra interese sira béns patrimóniu estadu nian.

Maibé arguidu sira vióla tiha sira nia dever interese bá sira nia funsaun Causa Dano Patrimonial Estadu nian, ne’ebé ekonómikamente signifikadu, nune’e husu bá Tribunál atu aplika pena prizaun tinan 4 iha prizaun.

Advertisement

Husu ba Tribunál koletivu kondena Arguida JIB, arguidu GPC no arguidu PPMC nu’udár ko-autóres materiál ho forma konsumadu krime falsifikasaun dokumentu públiku ne’ebé previstu no iha prizaun, iha artigu 305, hosi Lei Kódigu Penál, husu atu aplika pena tinan 4 iha prizaun.

Ministériu Públiku husu tribunal atu kondena Arguidu PMC, nu’udár autór material ba konkursu krimi Administrasaun danoza, ne’ebé previstu no punidu iha artigu 274, númeru 2, hosi Lei Kódigu Penál, tanba arguidu nu’udár diretór empréza nian, ne’ebé hetan fiar atu kontrola no administra interese sira béns patrimóniu estadu nian, atu fornese ekipamentu sira ne’e tuir espesifikasaun no númeru serial sira ne’e sita ona iha kontratu.

Maibé, arguidu vióla tiha sira nia dever interese bá nia funsaun hodi fornese material hirak ne’e, la tuir ninia espesifikasaun no la tuir númeru serial ne’ebé deskreve ona iha kontratu kauzar danu patrimónial estadu nian ne’ebé ekonómikamente signifikadu, husu Tribunál atu aplika pena tinan 4 iha prizaun.

Alende ne’e, husu mós ba Tribunál atu kondena mós arguidu PPMC ba krime Burla Agravadu ne’ebé previstu no punidu iha artigu 266 ho artigu 2670, númeru 1, tanba arguidu elabora deliver order, no invoice hodi husu pagamentu 100%, maske iha realidade ekipamentu sira ne’e nia seidauk entrega ba Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MCIA-Sigla Português).

Alende ne’e hatama sasán la tuir tempu iha kontratu no la tuir espesifikasaun no númeru serial la hanesan, hodi hetan enrikesimentu ilejítimu, hodi hamosu prejuizu patrimónial bá Estadu Timor-Leste, no husu tribunál aplika pena tinan 6 iha prizaun.

Advertisement

Iha artigu 36, hosi Lei Kódigu Penal, MP husu ba meritísimu Juizes Tribunál Koletivu ida ne’e, atu aplika pena konkreta ba arguidu sira mak hanesan tuir mai ne’e;

Arguidu AdC ba krime partisipasaun ekonómika iha negósiu husu pena prizaun tinan 6, ba krime administrasaun danoza husu pena prizaun tinan 4, kumula jurídika bá konkursu krime 2 ne’e hamutuk tinan 10, husu tribunal atu aplika pena únika tinan 6 iha prizaun.

Arguida JIB, ba krime partisipasaun ekonómika iha negósiu husu pena prizaun tinan 6, ba krime administrasaun danoza husu pena prizaun tinan 4, ba krime falsifikasaun dokumentu públiku husu pena tinan 4, kumula jurídika ba konkursu krime 3 ne’e, hamutuk tinan 14, husu tribunál atu aplika pena únika tinan 7 iha prizaun.

Arguidu GPC, ba krime partisipasaun ekonómika iha negósiu husu pena prizaun tinan 6, ba krime administrasaun danoza husu pena prizaun tinan 4, ba krime falsifikasaun dokumentu públiku husu pena tinan 4, kumula jurídika ba konkursu krime 3 refere hamutuk tinan 14, husu tribunál atu aplika pena únika tinan 7 iha prizaun.

Arguidu PMC, ba ko-autór ba krime administrasaun danoza husu pena prizaun tinan 4, ba krime falsifikasaun dokumentu públiku husu pena tinan 4, ba krime burla agravada husu pena prizaun tinan 6, kumula jurídika ba konkursu krime 3 refere hamutuk tinan 14, husu tribunál atu aplika pena únika tinan 7 iha prizaun.

Advertisement

Arguidu António da Conceição, ba krime partisipasaun ekonómika iha negósiu husu pena prizaun tinan 6, no ba krime administrasaun danoza husu pena prizaun tinan 4, kumula jurídiku ba konkursu krime 2 ne’e, hamutuk tinan 10, husu tribunál atu aplika pena únika tinan 5 iha prizaun.

Relativamente kona-bá osan prejuízu bá Estadu Timor-Leste ho montante globál tuir kontratu ho valór $191,000.00, husu ba arguidu sira solidariamente tenke devolve fila-fali ba Estadu Timor-Leste, ho prestasaun durante tinan 10 nia laran, hahú husi desizaun Tribunál tránzitu ho julgadu.

Iha biban ne’e, parte Defeza husi arguidu AdC, Advogadu Privádu Pedro Camões konsidera akuzasaun hosi MP nian laiha fundamentu no akuzasaun ne’e falsu, tanba ne’e husu ba Tribunál absolve ninia kliente.

Hafoin rona tiha alegasaun, tanba kestaun tempu, Tribunál deside adi’a hikas alegasaun ne’e bá loron 6 fulan-outubru 2022 ne’e, hodi kontinua rona alegasaun hosi Defeza arguidu na’in haat seluk.

Tuir faktu hatudu katak, arguidu sira ne’ebé envolve ba iha krime ne’e iha arguidu na’in-lima, AdC, nu’udár funsionáriu públiku no assume kargu nu’udar diretór nasionál bá Indústria no Transformadóra iha Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente (MCIA-Sigla Português).

Advertisement

Arguida JIB, nu’udár funsionáriu públiku no assume kargu nu’udár Xefe departamentu lojístika nasionál iha Diresaun Nasionál Aprovizionamentu no Lojístika, iha MCIA.

Arguidu GPC, nu’udár funsionáriu públiku no assume kargu hanesan diretór nasionál bá aprovizionamentu no lojístika iha MCIA.

Arguidu PMC, nu’udar diretór hosi Kompañia Kninuk Star Unipesoal Lda.

Arguidu António da Conceição “Kalohan”, nu’udár ministru iha MCIA, no atuálmente nu’udár membru Parlamentu hosi bankada PD.

Ministériu públiku akuza  arguidu AdC nu’udár autór materiál ba krime Pekulatu bá Uzu, previstu iha artigu 295.

Advertisement

Arguida JIB, Arguidu GPC, Arguidu António da Conceição, nu’udár ko-autór material ba krime partisipasaun ekonómika iha negósiu, no administrasaun danoza ne’ebé previstu iha artigu 299,274 hosi Lei Kódigu Penál.

Arguidu PMC, nu’udar ko-autór material bá krime Burla Agravadu, administrasaun danoza, no falsifikasaun dokumentu.

Arguidu na’in-lima ne’e, envolve iha krime sira ne’e, tanba iha tinan 2014 MCIA iha osan atu sosa ekipamentu diversus, hosi orsamentu kapitál menór ho montante globál $200,000.

Ekipamentu hirak ne’e mak hanesan, test kids bá laboratóriu, ekipamentu testethanol, mákina pakotamentu ba kafé, mákina sona kafé, sai nu’udár fasilidade iha sentru treinamentu iha Matadoru, atu fó treinamentu bá ema sira.

Infelizmente, mosu fallansu, tanba ekipamentu sira ne’e hatama tarde, medida la hanesan, sasán seidauk tama hotu halo uluk pagamentu. Tanba ida ne’e maka, ho hahalok hosi arguidu sira nian, fó prejuízu bá iha Estadu Timor-Leste ho montante orsamentu hamutuk $143,500.

Advertisement

Audiénsia julgamentu ne’e, prezide hosi Juiz Koletiva, Ana Paula, Maria Solana ho Ivan Suritai, MP reprezenta hosi Prokuradór Rogério Viégas, no arguidu sira hetan asisténsia legál hosi Advogadu Privádu no Defensór Públiku.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Tribunál Rekursu Absolve António “Kalohan” Hosi Pena Prizaun Tinan-Lima

Published

on

Hatutan.com, (12 Abríl 2024), Díli – Advogadu privadu, Pedro Camões ne’ebé fó asisténsia legal bá arguido António da Conceição ‘Kalohan’, informa  katak iha Kinta, 11 fulan-Abríl 2024, Tribunál Rekursu hasai ona desizaun hodi absolve pena prizaun efetivu tinan-lima (5) bá nia kliente Antonio da Conceição ‘Kalohan’.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Halo Investigasaun Profunda bá Pesoál PCIC Husu Osan bá Oan Mane Fujitivu Teves Jr

Published

on

Hatutan.com, (11 Abríl 2024), Díli– Komisaun B  Parlamentu Nasionál (PN),  ne’ebé trata asuntu Seguransa hein katak parte kompetente tenke halo investigasaun  ida profunda bá bá pesoál membru Polísia Sienteifika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) ne’ebé mak ho irresponsabilidade halo kobransa ka husu osan bá fujitivu Arnolfo Teves Jr  nian oan hodi fó seguransa bá fujitivu ho nasionalidade Flipina ne’ebé kumpre hela prizaun preventiva iha prizaun Becora, Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

PCIC Suspende no Averigua Membru Ne’ebé Deskonfia Husu Osan bá Oan Mane Fujitivu Alnolf Teves Jr

Published

on

Hatutan.com, (09 Abríl 2024), Díli—Polícia Ciêntífica e de Investigação Criminal (PCIC) liu hosi ekipa investigadór sira hahú loke prossesu averiguasaun hasoru membru ho inisiál OdCA ne’ebé deskonfia husu osan bá fujitivu Arnolf Teves Jr nia oan-mane liuhosi gravasaun audio iha média sosiál WhatsApp foin lalais ne’e.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending