Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Buska no Apreensaun La Haree Bá Kargu Ministru no Palásiu Governu

Published

on

Hatutan.com, (18 Outubru 2022), Díli-Juiz Administradór Tribunál Distritál Díli (TDD), Afonso Carmona, esplika katak bainhira Komisaun Anti Korrupsaun (CAC, sigla portugés) ezekuta mandadu buska no apreensaun hosi Tribunál la haree bá kargu Ministru ka la haree mós bá fatin hanesan Palásiu Governu.

Lee Mós : CAC Análise Objetu no Dokumentu sira MAPKOMS Nian Hodi Submete Bá MP

Juiz Administradór Tribunál Distritál Díli (TDD), Afonso Carmona. Foto/Elio dos Santos da Costa

Afonso Carmona hato’o ne’e hodi hatán bá jornalista sira, kona-bá deklarasaun hosi Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco da Costa Pereira Jerónimo, ne’ebé deklara liuhosi live streaming SMNEWS Timor, katak, CAC la respeita membru Governu  no la iha respeita Primeiru-Ministru iha Palásiu Governu, inklui hatudu de’it forsa ka show force.

Iha Segunda (17/10/2022), ekipa CAC tun direta bá Gabinete MAPKOMS iha Palásiu Governu, hodi halo buska no apreensaun, no konsege lori sai Ministru Francisco Jerónimo, hosi fatin servisu, hodi transporta iha karreta CAC nian bá iha edifísiu FFTL no rezidénsia nian iha Liquiça hodi halo apreensaun no buska bá dokumentu sira iha relasaun ho projetu instalasaun Set-top Box Rádiu Televizaun Timor Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P)

Advertisement

“Desizaun Tribunál nian ne’e aas liu desizaun hotu ne’e. Agora,  hanesan fatin banku, ne’e atu halo, parese juis nia intervensaun direta iha eskritóriu ne’e. Mais agora, fatin sira ne’ebé deskonfia objetu iha ne’e, foti tenkesér ho mandadu,” Juiz Administradór TDD, Afonso Carmona, hateten bá jornalista sira iha kna’ar fatin Mandarin, Díli, Tersa (18/10/2022).

Afonso Carmona, esplika, ko’alia kona-bá buska no apreensaun, ida ne’e bele realiza ho aktu direta hanesan polísia espesializada, CAC halo. Maibé, ida ne’e sira halo, bele hetan autorizasaun hosi uma-na’in, ka fatin ne’ebé taka, karik laiha, tenke ser mandadu de buska, ne’e iha artigu 170.

CAC halo buska ne’e tanba indísiu ruma katak, ema ne’e, envolve iha krime ruma. Agora, tanba sei iha faze investigasaun, entaun ema presiza sasán sira ne’e atu identifika. Orasida iha investigasaun maka ema ruma naran tama hotu iha arguidu tenkesér akuza.

“Entaun, buska no apreensaun ne’e, tanba atu salva guarda, tanba sasán balu presiza buska liuhosi mandadu, sasán balu la presiza. Maibé, la presiza mais, tenkesér relata lalais mai tribunál para atu halo validasaun. Kuandu mandadu buska ona, ha’u hanoin tanba orden formál, ne’e la presiza mai halo validasaun. Agora, tanba iha ne’e nia dehan bá fatin ne’ebé deskonfia sasán ne’e iha bá. Domisiliáriu hela fatin, ho fatin ne’ebé fexada, ema presiza fexada ne’ebé taka hela,” Afonso Carmona esplika.

Juiz Administradór ne’e mós afirma tán katak, fatin servisu laiha problema bá CAC atu halo buska, tanba buska ne’e rasik, atu buka hatene objetu krime ne’e iha ne’ebé, objetu ne’e iha fatin servisu ka iha hela fatin ka, iha ne’ebé.

Advertisement

“Sé bá loos no tenke husu lisensa pasti dokumentu balun bele lakon no ema la fó. Na’in la autoriza ne’e la autoriza ne’e labele foti. Uma de’it labele tama, mais tanba ho orden ne’e mak tenke ser tama,”  Afonso Carmona afirma.

Hatán kona-bá imunidade MAPKOMS nian, Juis Administradór ne’e dehan, buat ida imunidade ne’e, tenke liga ho nia aktu kriminál ruma, tanba nia imunidade, entaun labele kaer nia. Maibé, imunidade ida ne’e, bá krime sira ne’ebé ho durasaun tinan-tolu mai kraik.

Lee Mós : Kazu Instalasaun Set-Top Box RTTL,E.P, CAC Halo Buska no Apreensaun iha Gabinete MAPKOMS, FFTL ho Rezidénsia Likisá

PR Ramos-Horta kaer liman ho MAPKOMS, Francisco Jerónimo. Foto/Elio dos Santos da Costa

“Mais krime sira todan ne’e bele kaer hela. Tanba imunidade ne’e bá kazu sira, hanesan juis mós imunidade bá kazu sira ki’ik ne’e, imunidade hela. Mais kuandu kazu boot ne’e, sorte polísia la kaer kedas nia sulan. Ida ne’e lei mak ko’alia, la’ós ha’u mak ko’alia, Konstituisaun RDTL,” Carmona esplika.

Afonso Carmona esplika tán, buat ida imunidade ne’e la’ós atu bá kazu hotu. Maibé, imunidade ne’e, bá de’it kazu sira ne’ebé ki’ik. Kazu boot sira hanesan oho ema, buat sira ne’e, nia admite atu tama prizaun, ho moldura pená tinan-tolu (3) mai kraik.

“Kazu boot sira  la presiza imunidade. Ne’ebé, sorte la fraglante delitu, CAC sira kaer nia mai sulan, laiha. Ó atu ministru, ka, ó atu juis administradór Tribunál Distritál Dili ka, ó naran Afonso Carmona, kuandu lei sala, sala,” dehan Afonso.

Advertisement

Afonso Carmona, dehan, mandadu buska no apreensaun hosi TDD ne’e, maske la temi ministru, maibé indika dehan ema ne’e halo krime, tanba loloos ne’e, buat ida kriminozu ne’e, laiha fatin iha mundu.

“Ema dehan, ó halo krime ona ne’e, ó nia fatin laiha. Ne’e mak ohin ha’u dehan, ó atu Afonso Carmona, ka, ó halo tiha ona krime ne’e, mais ema deskonfia tiha ona kan, prosesu tenkesér la’o. Agora, sé ó dehan ó la sala, entaun servisu tuir regra too, loos ka lae. Para ema labele deskonfia fali tán. Ida ne’e mak ita-nia Timor laran tomak ne’e, morál tún,” Afonso Carmona, hateten.

Ministru Francisco Jerónimo Konsidera Atuasaun  CAC Hanesan “Hatudu Forsa”

Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo, hateten buska no apreensaun bá iha gabinete MAPKOMS hosi Komisaun Anti Korrupsaun (CAC, sigla portugés) hanesan “hatudu forsa ka show of force” tamba nia seidauk simu notifikasaun ruma antes hosi parte kompetente hanesan suspeitu bá kazu ruma.

Ministru MAPKOMS Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo bá SMNEWS Timor  iha aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Díli, Tersa (18/10/2022) hateten,  dala-barak ona hateten bá iha públiku hanesan ne’e, husik bá instituisaun ida-idak halo nia servisu, CAC halo nia servisu, tribunál halo nia servisu, Governu halo nia servisu.

Advertisement

Francisco Jerónimo hateten ida ne’e hanesan buat ida karik sira CAC hahu hatudu sira-nia knaar, mas  atu hateten de’it katak dala ruma “show force” ida hanesan ne’e atu hatudu deit katak sira hakarak halo akrobatiku ruma, atu hateten de’it katak CAC kaer ema ne’e, maibé  realidade Ministru dehan nia seidauk suspeitu.

“Ha’u ne’e seidauk buat ida, no laiha ema ruma mai hatete  no fó karta dehan katak mai husu ha’u dehan katak atu bá iha CAC atu bá fó informasaun ruma maibé derepente mosu mai dehan katak lori mandadu Tribunál, maibé ha’u hanesan membru Governu ha’u mós hakfodak ituan tamba membru Governu mós iha nia regra rasik ,maibé CAC la sente ida-ne’e no bá sira laiha ida ne’e ida, entaun sira haluhan tiha lei sira ne’e hotu, sira halo de’it servisu tuir de’it sira-nia hakarak,” Ministru Francisco Jerónimo hateten.

Tuir nia haree ida-ne’e ladún di’ak no presiza sira hadi’a tamba hanesan ne’e bebeik bá futuru nasaun ida ne’e, ema ne’ebé atu bá kaer knar públiku sira ne’e ema tauk hotu tamba bá kaer iha ne’ebá pois bá halo moe nia iha públiku, hatún nia dignidade iha públiku,” Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo hateten.

Governante ne’e hatutan hodi dehan katak nia mane, nia la tauk ema ida, nein ba sese deit. Nia klarifika katak nia prejensa Segunda (17/10/2022) iha CAC hanesan saida nia mós lahatene no husu de’it bá CAC nia prezensa hanesan saida tamba to’o oras ne’e nia seidauk hatene nia sala.

Nia afirma tán, asaun ne’ebé CAC halo ne’e hanesan fali nia ne’e ema suspeitu ida, detein nia iha kareta CAC nian para atu bá maibé nia maka ne’e hela, laiha buat ruma, lahatene nia estatutu agora saida.

Advertisement

Nia afirma lolos bele bolu de’it nia bá iha CAC, la presiza halo hanesan, horisehik, tanba se bolu nia mak nia la bá ne’e oin-seluk. Ema ida nunka hakerek karta no fó notifikasaun ida bá nia oinsá mak derepenti mai hanesan fali hatudu forsa  ka show force iha fali Repúblika ida ne’e no la respeita tiha ona Palásiu  Governu.

Nia hatetem tan, Palásiu Governu ne’e, membru Governu sira nia Xefe Governu iha, tenke bá fó hatene informasaun bá Primeiru-Ministru dehan CAC atu mai bolu membru Governu ida ne’e, maibé ida ne’e laiha hodi halo atu hatudu deit katak CAC lahatene nia kompeténsia loos ne’e saida atu halo nusa.

“Primeiru ministru rona no hatene hotu ona, há’u hanoin Governu mos iha nia hanoin oinsá mak bele haree buat ne’e, tamba ita fó nafatin hanesan ne’e, ita atu hatudu bá públiku katak ita ne’e hakarak, halo “show force” hodi hatudu ba publiku katak ami halo ida ne’e, maibé iha realidade mamuk,”  Francisco Jerónimo hateten.

Aktual prezidente FFTL ne’e subliña, CAC halo buska no apreensaun bá dokumentu sira ne’ebé iha relasaun ho projetu sira ne’ebé lao no nia dehan ida ne’e bá foti de’it ba tamba ne’e dokumentu públiku  nia la preokupa ida ne’e halo saida.

“Dalaruma sira hanoin há’u subar hela osan iha uma ka iha fatin ruma, maibé ba too iha uma lahetan buat ida, hau nia uma simples no há’u mak ne’e,” nia hateten tan.

Advertisement

Mensajen bá publiku katak bainhira hare informasaun sira ne’e buka tuir lai atu kompleta refrensia seluk para bele hatene loos kazu ne’e saida, tanba tuir Ministru Francisco Jerónimo katak kuandu ko’alia kona-bá abuzu de poder, brankamentu kapital, partisipasaun ekonomika, fraude fiskál no konflitu interese  haree halo didiak lai, husu informasaun bá malu atu nune’e la bele komunga buat la loos.

“Há’u nia mensajen de’it katak buat sira ne’ebé horisehik halo ne’e tuir lei, ne’e lalos, asaun sira ne’e “show force” de’it, há’u sempre hateten bá públiku há’u prontu atu responsabiliza há’u nia knar ne’e ba sese deit iha publiku, há’u prontu responsabiliza tamba se há’u halo sala, há’u sala no se hau halo loos há’u loos ida ne’e de’it.” Nia haktuir.

Nia konsidera atuasaun CAC nian ne’e hanesan perseginsaun polítika ida atu oho nia karakter hanesan ema politiku ne’ebé komesa ema haree katak la’o dadaun di’ak depois balun mai haree katak ho ida ne’e para atu hamate nia karakter.

“Há’u laiha problema no hau hanesan mane, prontu iha ne’ebé deit atu koalia no eplika ba publiku kona-ba kazu ne’e rasik,” nia tenik.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres/Vito Salvadór

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Sidadaun Xina Ida Ne’ebé Deskonfia Falsifika Pasaporte Hetan TIR

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), liuhosi Juiz Singulár Afonso Carmona, Kuarta (27/03/2024), deside medida koasaun Termu identidade rezidénsia (TIR) bá arguido ho inisiál ZL nu’udár sidadaun estranjeiru ho nasionalidade Xina tanba deskonfia halo falsifikasaun bá dokumentu pasaporte.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Kazu Beto, MP Alega Krime Rua Hasoru Arguido Na’in-8, no Na’in-2 bá Ona Prizaun Preventiva

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Tribunal Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), Kuarta (27/03/2024), hala’o Primeiru Interrogatóriu Judisiál hasoru arguido na’in-ualu (8)  ho inisial JGL, ZM, EX, AG, LUX, FCG, JS, RC, tanba deskonfia nu’udár autór prinsipál bá kazu konfrontu iha área Betó Leste, Sábadu 24 fulan-Marsu 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Sidadaun Xina Ida Submete Bá Primeiru Interrogatóriu Tanba Halo Falsifikasaun Pasaporte

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Sidadaun estranjeiru ida ho nasionalidade Xina ho inisiál ZL,  Kuarta (27/03/2024), hale’u tuku 15:00 Otl, submete bá Primeiru Interrogatóriu Judisiál iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID) tanba deskonfia envolve iha krime falsifikasaun dokumentu pasaporte ne’ebé durante ne’e utiliza hodi buka serbisu no hela iha Timor.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending