Hatuta.com, (19 Outubru 2022), Díli- Vise-Ministru Saúde, Bonifácio de Maucoli dos Reis, hateten VIII Governu liuhosi Ministériu Saúde sei tau prioridade atu harii tan postu saúde 100 iha teritóriu nasionál hodi fó atendimentu Saúde bá komunidade sira ho di’ak no dignu tuir nesesidade ne’ebé presiza.
Lee Mós : Komunidade Fatumakerek Presiza Pesoál Saúde Sira-Nia Prezensa

Vise-Ministru Saúde, Bonifácio de Maucoli dos Reis. Foto/Elio dos Santos da Costa
Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Maucoli dos Reis, hateten kriasaun bá iha Postu Saúde sira ne’e kuaze 300-resin postu Saúde maka konstrui ona iha Suku 45 iha munisípiu hotu, falta de’it 100-resin maka seidauk, maibé Ministériu Saúde haree bá rekizitu kada populasaun ne’ebé maka liu 1000 iha diretu atu hetan mós fasilidade tanba iha ona planu.
Nia afirma rekrutamentu bá pesoál Saúde ne’e la’ós Ministériu Saúde maka halo maibé liuhosi Komisaun Funsaun Publika depende vaga ne’ebé maka sira aloka mai.
Iha Suku Fatumakerek, Postu Administrativu Laklubar, Munisípiu Manatuto rasik iha Populasaun kuaze 1543, maibé to’o sira seidauk iha Postu Saúde, mas kontaktu ho diretór Saúde Munisípiu atu oinsá bele halo planu, oinsa halo pedidu mai hafoin haruka tékniku sira bá halo levantamentu hodi bele konstrui Postu Saúde sira hanesan suku sira Seluk.
“Bá postu balun ne’ebé pesoál saúde seidauk iha, Ministériu sei koloka nafatin ho internatu sira hodi hein prosesu rekrutamentu tuir mai, agora bá medikamentu ita iha rejiaun tolu ne’ebe maka SAMES halo ona ai-moruk sira tau hotu iha ne’ebá depois maka sira halo pedidu bá iha reziaun sira ne’e atu bele fahe ai-moruk bá iha postu saúde sira,” Bonifácio Maucoli dos Reis hateten hodi responde Hatutan.com iha Palásiu Governu, Kuarta (19/10/2022).
Relasiona ho vasina Covid-19 kuaze iha munisípiu hotu Ministériu Saúde nia atendimentu bá iha vasina Covid-19 ne’e bá primeira Doze, kuaze atinji ona 80%, tanba ne’e espera katak iha Segunda Doze ne’e mós bele atinje to’o 80% tanba iha foin dadauk tuir dadaus ne’ebé iha vasina Covid-19 segunda doze ne’e tama ona 76%, signifika bele garante ona imunidade komunitáriu, maibé bá munisípiu balu maka agora seidauk atinje liuliu Munisípiu Ermera, Ainaro, Bobonaro maka sira nia kobertura sei mean ka tun.
“Husu nafatin bá populasaun sira atu hakbesik bá iha parte Saúde sira atu nune’e bele hetan vasina Covid-19 kompleta,” Nia informa.
Kona-bá medikamentu ne’ebé sai difikuldade, realmente orsamentu ba SAMES ne’e la to’o atu responde, tanba orsamentu ba SAMES ne’e purvolta $19 Millaun hanesan ne’e foin bele to’o hodi kompra ba medikamentu sira, infelizmente foin daudauk ne’e iha de’it millaun $6, iha mós orsamentu husi Covid-19 ne’e nian iha millaun $3 ne’ebé maka fó tan hamutuk millaun $9 kompara bá medikamentu no mós ba ekipamentu liuliu hodi responde ba iha pandemia Covid-19.
Ai-Moruk balu tama dadauk ona no balu mós sei prosesu iha dalan, maibé MS espera katak iha tinan ida ne’e, ituan ka barak Governu halo esforsu nomós Parlamentu sira fó sira nia apoiu ba iha Orsamentu ba SAMES atu nune iha Tinan oin ne’e la bele iha tan problema kona-ba Medikamentu ne’e.
“Iha Foin Dadauk SAMES halo Exersisiu ba Propoin Por Volta de $ 19 milloens maibé Orsamentu fiskál ne’e nafatin ho $ 9 milloes, ha’u hanoin ida ne’e sei sai problema maibé depois de debate, maka ita bele oinsa atu hare tan osan balu hodi tau tan, ita ezizi atu aumenta, se la ezizi maka nafatin sei sai problema hanesan agora dadaun ita hasoru ne’e,” Nua subliña.
Entertantu konaba iha Dívidas sira ne’ebé iha ho ospital sira iha estranjeiru ne’ebé pasiente Timoroan sira halo tratamentu ba, Ministériu Saúde prosesa dadauk ona depende sira hatama sira nia Invoice mai para prosesa.
Orsamentu ne’e asesu bá iha dotasaun Governu ne’ebé maka foin dadauk husu tan para bele kobre despeza sira liuliu bá selu dívida sira ne’e bá ospitál sira.
“Ita sei husu tan millaun $3 atu bele selu dívidas hirak ne’e, no ha’u hanoin katak divida sira ne’e kada invoice ami halo kedas prosesamentu, dalaruma sira (Ospitál) maka atraza hatama sira nia Invoice, bainhira sira hatama ona, tanba ne’e maka ita ezizi depois halo tratamentu iha ne’ebá fulan ida hanesan ne’e tenke hatama ona Invoice nune bele halo pagamentu,” nia informa.
Jornalista: Vito Salvadór