Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Loron Nasionál Juventude: juventude ida ne’ebé?

Published

on

Liu tinan 10 resin ona mak ha’u la partisipa iha serimonia komemorasaun manifestasaun 12 novembru 1991. Ha’u nia partisipasaun ikusliu mak iha tinan 2012.

Manifestasaun nebe ikusmai hamosu reasaun brutal hosi militar Indonesia hodi tiru hasoru joven manifestante sira iha rate Santa Cruz. Tanba joven barak mate ho dalan nebe trájiku no joven barak mak militar sira lori lakon to’o agora ita konsidera hahalok brutal militar Indonesia oho joven sira ne’e nudar “massakre” ida.

Hosi tinan 2012, ha’u buka atu hatan ba pergunta refletktiva nebe mosu iha ha’u nia neon: ita komemora ka selebra? Tanba buat 2 ne’e nia sentidu la hanesan. Karik ha’u mak dramátiku liu atu fahe sasan nebe loloos hanesan hela.

Advertisement

Ha’u prefere liu atu uza liafuan “komemora” tanba iha sentidu konaba memória, ka hanoin hikas.

Pergunta tuir mai, se ita komemora, komemora sa ida? Ita komemora “massacre” ka ita komemora “manifestasaun?”

Se ita komemora ‘masakre’ entaun ha’u la kestiona “gaya serimonial” refleksionis nebe la’o durante ne’e: kalan refleksaun, misa refleksaun, marcha da Paz, diskursu refleksaun hosi ema sira nebe la’os joven ona, kari aifunan, kanta halerik, no eventu seluk tan, inklui futu-manu nivel regional.

Tanba ita komemora de’it “massacre”, partisipasaun barak liu mak hosi sira nebe sente ‘massacrado’ ka sira nebe sai nudar “sobrevivente” ba massacre ne’e, no sira nebe lakon iha masakre ne’e nia familia. Maluk barak utiliza liafuan “mate restu.”

Ha’u hakerek hanoin sira ne’e nudar militante organizasaun RENETIL, organizasaun rezisténsia nebe nunka komemora 12 novembru ho ORASAUN (ORASI) de’it, maibe mos ho AKSI. Aksi komemorasaun ida nebe nia eco (gema) boot tebes mak 12 novembru 1994, invazaun ba Embaixada Estados Unidos da America iha Jakarta. Aksi nebe RENETIL hanaran “Operação Trepe.” Aksi 12 november duduki Kedubes AS selama 12 hari.

Advertisement

Esperiensia sira ne’e mak halo ha’u diskorda ho maneira ita komemora 12 novembru durante ne’e.

Ba ha’u, nudar kombatente, ha’u nunka hakarak komemora derrota, komemora massacre, komemora tanis, komemora terus, komemora mate, komemora lakon, nsst.

Komemorasaun sira ne’e halo ita sira nebe komemora ne’e haluha atu kontinua luta hodi valoriza sira nebe mate nia luta, sira nia sakrifisiu.

Komemorasaun sira ne’e halo ita sira nebe moris ne’e hakoi-an hamutuk ho sira nebe mate, halakon ita nia misaun politika hamutuk ho sira nebe lakon.

Komemora masakre, ita mos halo masakre ba ita nia espíritu krítiku hasoru injustisa sosial nebe mosu no sai parte hosi povu Maubere nia moris durante tinan 20 resin ne’e.

Advertisement

12 novembru Juventude Lorico Asswa’in la halo “massacre.” Militar Indonesia mak halo massacre. Tanba ne’e nudar kombatente ida, ha’u la iha dever moral, nem polítika, atu komemora fali inimigu (militar Indonesia) nia “obra” politika.

12 novembru, ita tenki komemora “insurreição política Juventude Lorico Asswa’in”. 12 novembru 1991, Juventude Lorico Asswa’in halo “Manifesto Politico”. Manifesto Político ne’e la’os de’it hasoru poder okupasaun Indonesia nian, maibe mos Manifesto hasoru lider politiku timoroan hotu (Fretilin, UDT, APODETI) no manifesto hasoru kumplisidade politika osidental nian, inklui Vaticano nian.

12 novembru Fretilin, UDT, APODETI, KOTA no Trabalhista nian oan hakerek ho sira nia ran-rasik iha rai-doben Timor-Lorosa’e nia leten PACTO UNIDADE NACIONAL.

Ha’u hanoin ho sentido politiku ida ne’e mak ikus mai Estado deside dedika loron 12 novembru nudar Loron Nasional Juventude nian. La’os ‘loron nasional masakre” nian.

Loloos ita komemora 12 novembru ho AÇÃO! La’os ho ORAÇÃO de’it!

Advertisement

Lorico Asswa’in sira iha 12 novembru 1991, halo buat 2 ne’e: AÇÃO e ORAÇÃO.

Atu halo ida ne’e husik ba Juventude loloos duni mak sai autor ba komemorasaun. Katak, klosan jerasaun foun sira mak organiza. Husik sira mak halo.

Ita sira be “pelaku” iha Manifestasaun 12 novembru 1991 ne’e lalika ona involve-an iha asuntu sira ne’e. Ita nia involvimentu bele hamate sentido kritiku jerasaun foun nian. Ita “pelaku” sira ne’e barak mak halo parte ona iha poder politiku ukun nian nebe sai mos fonte ba injustisa sosial. Izemplu de’it: Kondekorasaun ba eis-jeneral assassino ida hanesan Hendro Priyono, ita “pelaku” 12 novembru sira nia lian iha nebe?

Dala ida tan, 12 novembru ne’e Loron Nasional Juventude nian, la’os loron nasional massacre nian.

Ita sira be la joven ona ne’e bele fo hanoin ruma, maibe di’ak liu ita halo orasaun de’it. Ita labele ba obriga joven sira nebe hakarak halo AKSI atu tuir hotu ita nia ORASI. Sa tan ita nia ORASI sira ne’e nia foku mak “mengagung-agunkan masa lalu” de’it to’o “membutakan” ita nia matan atu haree no luta kontra injustisa iha tempu agora. Joven barak moris balubur hela iha ema nia rain, balun moris dezorientadu iha nia rain rasik.

Advertisement

Keta husik pasadu kesi ita nia ain atu hakat ba futuru.

Mai ita salva ita nia prezente hodi soi futuru nebe di’ak liu. Di’ak liu ita nia pasadu.

Hosi: Militante Organizasaun RENETIL, Virgílio da Silva Guterres.

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Hosi Legalizmu ba Korrupsaun Legál

Published

on

Dadaun ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) Timor Leste hatuur polítika legal (politik hukum) hodi fo subsidiu ba membru parlamentu Nasionál ida-idak. Tuir politika legal ne’e, membru Parlamentu Nasionál ida-idak hetan subsidiu transporte ho montante $1.600 kada fulan no subsidiu ba saúde ho montante $600 kada fulan.  Haree ba fenómena ne’e, públiku kestiona seriu. Tuir publiku, politika legal ne’e la justu no iha tendensia ba corruption by design (korrupsaun legal?).

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Taka Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun: Governu Kontribui Hasa’e Mal Nutrisaun Iha TL

Published

on

Desde primeiru Governu to’o Oitavu Governu Konstitusional, Governu preocupa oinsa concretiza objetivu principal Dezenvolvimentu sustentavel. No programa ida mak oinsá halo eradisaun ba pobreza. Tamba ne’e, iha tinan 2008 Governu hamosu programa assistencia social ba familia agregados ho situasaun vulnerabilidade ekonómika. No programa refere, implementa kuaze tinan sanulo resin ona, maibe Timor-Leste sei enfrenta nafatin problema mal nutrisaun; Konforme Um estudo conduzido pelo Banco Mundial em 2014 concluiu que o montante desta prestação representava apenas 10% do necessário para a satisfação das necessidades básicas de uma pessoa (46,37 USD por mês). Husi estudo banco mundial nian hatudu katak programa ne’e, la sufisiente atu bele hatan necessidade ema hotu nian, tan ida ne’e, ba deit necessidade basica ema ida nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Podér Ne’e Korruptu, Labele Adora!

Published

on

Ita lee jurnal no rezultadu survey sira, hetan faktu balu mak hanesan; Ró-Haksolok nia hun no rohan laiha, hein tinan tomak mak pasaporte foin to’o mai, CAC seidauk iha komisáriu, dezempregu ho númeru aas tebes, mál-nutrisaun sa’e ba bebeik no seluk tan, no seluk tan. Problema estruturál sira-ne’e parte ki’ik-oan ida hosi problema seluk ne’ebé ezisti iha estadu Timor-Leste. Troka mahukun ida ba ida seluk, hosi períodu ida ba períodu ida, problema atu hanesan de’it.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement Monta Publisidade

Trending