Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Loron Nasionál Juventude: juventude ida ne’ebé?

Published

on

Liu tinan 10 resin ona mak ha’u la partisipa iha serimonia komemorasaun manifestasaun 12 novembru 1991. Ha’u nia partisipasaun ikusliu mak iha tinan 2012.

Manifestasaun nebe ikusmai hamosu reasaun brutal hosi militar Indonesia hodi tiru hasoru joven manifestante sira iha rate Santa Cruz. Tanba joven barak mate ho dalan nebe trájiku no joven barak mak militar sira lori lakon to’o agora ita konsidera hahalok brutal militar Indonesia oho joven sira ne’e nudar “massakre” ida.

Hosi tinan 2012, ha’u buka atu hatan ba pergunta refletktiva nebe mosu iha ha’u nia neon: ita komemora ka selebra? Tanba buat 2 ne’e nia sentidu la hanesan. Karik ha’u mak dramátiku liu atu fahe sasan nebe loloos hanesan hela.

Advertisement
Monta Publisidade

Ha’u prefere liu atu uza liafuan “komemora” tanba iha sentidu konaba memória, ka hanoin hikas.

Pergunta tuir mai, se ita komemora, komemora sa ida? Ita komemora “massacre” ka ita komemora “manifestasaun?”

Se ita komemora ‘masakre’ entaun ha’u la kestiona “gaya serimonial” refleksionis nebe la’o durante ne’e: kalan refleksaun, misa refleksaun, marcha da Paz, diskursu refleksaun hosi ema sira nebe la’os joven ona, kari aifunan, kanta halerik, no eventu seluk tan, inklui futu-manu nivel regional.

Tanba ita komemora de’it “massacre”, partisipasaun barak liu mak hosi sira nebe sente ‘massacrado’ ka sira nebe sai nudar “sobrevivente” ba massacre ne’e, no sira nebe lakon iha masakre ne’e nia familia. Maluk barak utiliza liafuan “mate restu.”

Ha’u hakerek hanoin sira ne’e nudar militante organizasaun RENETIL, organizasaun rezisténsia nebe nunka komemora 12 novembru ho ORASAUN (ORASI) de’it, maibe mos ho AKSI. Aksi komemorasaun ida nebe nia eco (gema) boot tebes mak 12 novembru 1994, invazaun ba Embaixada Estados Unidos da America iha Jakarta. Aksi nebe RENETIL hanaran “Operação Trepe.” Aksi 12 november duduki Kedubes AS selama 12 hari.

Advertisement
Monta Publisidade

Esperiensia sira ne’e mak halo ha’u diskorda ho maneira ita komemora 12 novembru durante ne’e.

Ba ha’u, nudar kombatente, ha’u nunka hakarak komemora derrota, komemora massacre, komemora tanis, komemora terus, komemora mate, komemora lakon, nsst.

Komemorasaun sira ne’e halo ita sira nebe komemora ne’e haluha atu kontinua luta hodi valoriza sira nebe mate nia luta, sira nia sakrifisiu.

Komemorasaun sira ne’e halo ita sira nebe moris ne’e hakoi-an hamutuk ho sira nebe mate, halakon ita nia misaun politika hamutuk ho sira nebe lakon.

Komemora masakre, ita mos halo masakre ba ita nia espíritu krítiku hasoru injustisa sosial nebe mosu no sai parte hosi povu Maubere nia moris durante tinan 20 resin ne’e.

Advertisement
Monta Publisidade

12 novembru Juventude Lorico Asswa’in la halo “massacre.” Militar Indonesia mak halo massacre. Tanba ne’e nudar kombatente ida, ha’u la iha dever moral, nem polítika, atu komemora fali inimigu (militar Indonesia) nia “obra” politika.

12 novembru, ita tenki komemora “insurreição política Juventude Lorico Asswa’in”. 12 novembru 1991, Juventude Lorico Asswa’in halo “Manifesto Politico”. Manifesto Político ne’e la’os de’it hasoru poder okupasaun Indonesia nian, maibe mos Manifesto hasoru lider politiku timoroan hotu (Fretilin, UDT, APODETI) no manifesto hasoru kumplisidade politika osidental nian, inklui Vaticano nian.

12 novembru Fretilin, UDT, APODETI, KOTA no Trabalhista nian oan hakerek ho sira nia ran-rasik iha rai-doben Timor-Lorosa’e nia leten PACTO UNIDADE NACIONAL.

Ha’u hanoin ho sentido politiku ida ne’e mak ikus mai Estado deside dedika loron 12 novembru nudar Loron Nasional Juventude nian. La’os ‘loron nasional masakre” nian.

Loloos ita komemora 12 novembru ho AÇÃO! La’os ho ORAÇÃO de’it!

Advertisement
Monta Publisidade

Lorico Asswa’in sira iha 12 novembru 1991, halo buat 2 ne’e: AÇÃO e ORAÇÃO.

Atu halo ida ne’e husik ba Juventude loloos duni mak sai autor ba komemorasaun. Katak, klosan jerasaun foun sira mak organiza. Husik sira mak halo.

Ita sira be “pelaku” iha Manifestasaun 12 novembru 1991 ne’e lalika ona involve-an iha asuntu sira ne’e. Ita nia involvimentu bele hamate sentido kritiku jerasaun foun nian. Ita “pelaku” sira ne’e barak mak halo parte ona iha poder politiku ukun nian nebe sai mos fonte ba injustisa sosial. Izemplu de’it: Kondekorasaun ba eis-jeneral assassino ida hanesan Hendro Priyono, ita “pelaku” 12 novembru sira nia lian iha nebe?

Dala ida tan, 12 novembru ne’e Loron Nasional Juventude nian, la’os loron nasional massacre nian.

Ita sira be la joven ona ne’e bele fo hanoin ruma, maibe di’ak liu ita halo orasaun de’it. Ita labele ba obriga joven sira nebe hakarak halo AKSI atu tuir hotu ita nia ORASI. Sa tan ita nia ORASI sira ne’e nia foku mak “mengagung-agunkan masa lalu” de’it to’o “membutakan” ita nia matan atu haree no luta kontra injustisa iha tempu agora. Joven barak moris balubur hela iha ema nia rain, balun moris dezorientadu iha nia rain rasik.

Advertisement
Monta Publisidade

Keta husik pasadu kesi ita nia ain atu hakat ba futuru.

Mai ita salva ita nia prezente hodi soi futuru nebe di’ak liu. Di’ak liu ita nia pasadu.

Hosi: Militante Organizasaun RENETIL, Virgílio da Silva Guterres.

Advertisement
Monta Publisidade
Kontinua Le'e
Advertisement
Monta Publisidade
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Rede Sosiál Kontribui Derrota Partidu Polítiku Sira

Published

on

Dadus husi  Internetworldstat hatudu provas ba ita hotu katak  total  utilizador redes sociais iha Timor-Leste até  jullu 2022 atinji populasaun hamutuk  440 mil  ho taxa  penetrasaun  32,3%.  

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Matebian José Bernardo: Ema ka La’ós (..?)

Published

on

Hosi : Nelion Ornai Monteiro

Ema mate mistériu ho tali iha Polísia nia mahan. Pintor/Nelion Ornai Monteiro

Tuir informasaun iha mídia Hatutan.com, “Sidadaun ho naran José Bernardo de Jesus Soares, tinan-21, hela iha Audian, Kampu Futeból nia sorin, ne’ebé lakon vida iha sela detensaun iha loron 01 fulan-Setembru 2022 tanba sai suspeitu bá kazu baku-malu ne’ebé rezulta vítima hetan ofensa integridade grave no baixa iha Sala Kuidadu Intensivu (ICU)-Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) .”

“Suspeitu ka vítima mate iha sela detensaun Polísia Nasionál Timor – Leste Munisípiu Díli, tuku 19:00 Otl, ho tali iha kakorok.”

Liuhosi informasaun ne’ebé espalla iha  parágrafu da-uluk, hakerek na’in sente katak  kazu ne’e la’ós kazu baibain tanba relasiona ho direitu moris umanu nian. Tan ne’e, hakerek na’in hakarak hato’o ideia liuhosi obra ne’e, maibé foku bá insidente mate iha sela detensaun de’it no haree hosi aspetu mak hanesan tuir mai ne’e;

Aspetu Lójika Umanu 

Advertisement
Monta Publisidade

 José Bernardo nia mate sai duvida boot tanba la tuir lójika umanu nian. Tuir lójika umanu, povu sira halo krime tama iha sela detensaun moris. José Bernardo mós hanesan povu ida. Nu’udár povu entaun José Bernardo halo krime tama iha sela detensaun, tenke moris. Ida-ne’e mak sai hanesan lójika umanu nian ne’ebé kuda ona iha povu sira kakutak hanesan mós iha Lei Inan artigu 29/1 (La Bele Viola Ema Nia Vida) no artigu 147/2 (Prevensaun Kriminál Tenke hala’o ho Respeitu bá Direitu Umanu).

Maibé realidade hatudu oin-seluk, katak José Bernardo lakon diretu moris iha sela detensaun. Entaun mosu pergunta, José Bernardo ema ka la’ós? Se la’ós ema tenke mate tanba sela detensaun la’ós fatin bá animal. Maibé, sé José Bernardo la’ós animal tanbasá mak tenke mate iha sela detensaun? Liuhosi duvida hodi hamosu pergunta katak saida mak ema?

Aspetu Filozofia Umanu

José Bernardo no membru PNTL nu’udár ema hotu. Nu’udár ema, sira iha valor ida no hanesan de’it, mak valor intrinsic. Valor ida-ne’e iha ona sira aan rasik mak direitu moris. Signifika katak José Bernardo no membru PNTL sira iha hotu direitu moris. Bainhira iha direitu moris, maka sei hetan direitu sira seluk, maibé laiha ona direitu moris ne’e maka direitu sira seluk mós laiha.   Se direitu moris ne’e importante tanbasá José Bernardo tenke lakon direitu moris?

Ida halo diferensa entre José Bernardo no membru PNTL mak valor extrinsic. Valor ne’e haree liu bá pozisaun, mak hanesan José Bernardo sidadaun baibain (la iha pozisaun) no membru PNTL sira hanesan aparellu Estadu nian atu serve Estadu no serve povu. Maibé, valor ne’e la boot liu valor intrinsic, tan ne’e, labele uza valor extrinsic   hodi hanehan valor intrinsic tanba valor extrinsic ne’e sempre halo dinámika. Hanesan ezemplu, agora ha’u polísia no tinan to’o ha’u sei fila bá vida sivíl. Ida-ne’e mak hanesan dinámika  valor extrinsic nian.

Advertisement
Monta Publisidade

Aspetu Teolojia    

 Aspetu teolojia nian maka iha matenek na’in ida naran Bonaventura. Nia hateten katak ema hanesan imago dai  ho lia-tetun katak ilas ka figura Na’i Maromak Nian. entaun José Bernardo ho membru PNTL sira mós reprezenta figura Na’i Maromak Nian. Nu’udár reprezentasaun figura Maromak Nian, José Bernardo laiha direitu atu halakon direitu moris membru PNTL sira-nian. Nune’e mós membru PNTL laiha direitu atu halakon direitu moris José Bernardo nian. tanba ita hotu nu’udár Maromak Nia kriatura.  

Étika Moral  

Hare hosi aspetu hirak ne’ebé deskobre ona iha leten, laiha maneira saida de’it hodi halakon direitu moris ema-nian, maibé iha maneira hodi defende no salva direitu ema-nian mak iha. So iha maneira ne’e de’it tanba hare hosi aspetu filozofia katak iha valor ida boot no importante iha isin-lolon ema-nian mak valor intrinsic. Valor ida-ne’e haree fali hosi aspetu teolojia katak, Imago Dei ka reprezentasaun Ilas Na’i Maromak Nian. Maibé, realidade  sei iha ema balun  mak mate la tuir terminadu Na’i Maromak Nian, mak hanesan matebian José Bernardo. 

Tuir aspetu étika moral nian, ema hotu hatene katak étika haree liubá atitude ka hahalok no ida sai sasukat bá atitude mak moral. Ho objetivu katak loos no sala ka di’ak no aat.

Advertisement
Monta Publisidade

Tuir kronolojia, matebian José Bernardo mate ho tali iha kakorok iha ambiente Komandu Polísia Munisípiu Díli nian, signifika katak Polísia sira nia atitude no hahalok ladún di’ak. Tuir loloos membru Polísia sira tenke hatene katak matebian iha situasaun vulnerabilidade laran. Tan ne’e mak tenke kontrola másimu hosi membru Polísia sira.  Maibé, realidade José Bernardo hakotu ona iis iha sela detensaun laran haree hosi étika katak polísia sala tanba tuir moral universalidade nian ne’ebé haktuir ona iha Lei-Inan artigu 29/1 kona-bá Labele Viola Ema Nia Vida.

Hakerek na’in, Alumni Universidade Sanata Darma, Fakuldade Teolojia no Filozofia

 

 

Advertisement
Monta Publisidade
Kontinua Le'e

Opiniaun

Setór Públiku iha Timor-Leste: Expansaun, Kustu, no Rezultadu sira

Published

on

Introdusaun,

Setor Públiku iha Timor-Leste expanda maka’as iha tinan iha dekade ikus nia laran. Tenedensia expansaun refere impoen kustu aas ba Orsamentu Jerál du Estadu (OJE) no ba ekonomia TimorLeste nian. Indikador ida bele uza mak haree ba kreximentu iha nivel salariál no vensimentu iha OJE. Maski aumentu maka’as haree ba nia kustu, impaktu hosi expansaun hosi setor Públiku ba dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste nu’udar kestaun ida ne’ebé ema barak preokupa.

(more…)

Advertisement
Monta Publisidade
Kontinua Le'e
Advertisement Monta Publisidade

Trending